Novosti
RAZMINIRANJE OBAVLJA 46 TVRTKI, A UGOVOR DOBIVA ONAJ TKO DA - NAJMANJE

Pirotehničari: U polja koja se vode kao očišćena ni mi se ne usudimo ulaziti
Objavljeno 21. travnja, 2016.
Pirotehničari rade i sedam-osam puta više od realnih mogućnosti

Vezani članci

TRAGEDIJA NA MINSKOM POLJU KOD GOSPIĆA

Mina ubila pirotehničara, dvojica kolega ozlijeđena

Za pirotehničare rat još nije završio, a život “mjere” u kvadratima. Zbog podcijenjenosti stresnog posla kojim zarađuju za kruh, nazivaju se – nadničarima.

Pogibija jednog od njihovih kolega, veterana razminiranja, pirotehničara Dražena Aleksića, ponovno je u fokus javnosti lansirala brojne probleme s kojima se svakodnevno susreću, no izlaza ne vide. Državu okrivljuju što je posao razminiranja dala privatnim tvrtkama. U Hrvatskoj je prema podacima Ureda za razminiranje Vlade RH ukupno 46 pravnih osoba ovlašteno za obavljanje poslova razminiranja, a one zapošljavaju 661 pirotehničara i 79 pomoćnih djelatnika.

Glavni povjerenik Novog sindikata za razminiranje Zdenko Tomić i sam je prije godinu i dva mjeseca nastradao u minskom polju ostavši bez noge.

Velika osobna odgovornost

- Glavni je problem što je razminiranje dano u privatne ruke. Prije je tu djelatnost obavljala tvrtka Mungos, oko 2000. godine počele su se stvarati nove privatne tvrtke i od tada su nastali problemi. Najveći je taj što je razminiranje prepušteno sustavu javne nabave, a najniža cijena dirigira tko će dobiti posao. Tvrtki je puno, javljaju se razni poslodavci, jači žele uništiti slabije, a sve to ide preko leđa pirotehničara. Zbog tako niskih cijena pirotehničar mora napraviti po 700 ili 800 kvadrata, što je mimo svih svjetskih standarda, u svijetu se radi maksimalno stotinjak kvadrata, kako je to nekada radio Mungos - priča Tomić. Sigurnost je tada, dodaje, bila puno veća.

Na leđima pirotehničara, s druge strane je golema odgovornost. Za očišćeni teren, pojašnjava Tomić, zakonski svojim imenom i prezimenom odgovaraju sljedećih deset godina. No, ni tu, kaže, nisu čista posla jer papir ne odgovara stvarnoj situaciji.

- Karte ne poznaju konfiguraciju terena. Možete imati neravan teren, koji na karti izgleda ravan, i može se dogoditi da ga je netko drugi radio, a piše se na moje ime. Ako netko strada, ja sam odgovoran - ističe Tomić.

Velik je problem i što pirotehničari, što su nam potvrdili i u Uredu za razminiranje Vlade RH, nemaju kolektivnog ugovora.

Varanje države

- Još 2013. smo potpisali zadnji kolektivni ugovor koji je bio na snazi do prosinca te godine, a od tada ne možemo sklopiti ugovor s udrugom poslodavaca. Njih su dvije, s jednom smo sklopili uz uvjet da pristane i ova druga, a ova druga, HUP, to ne prihvaća. Neke tvrtke isplaćuju minimalac, a razliku daju na ruke, to je varanje države, ljudi nemaju prava - kaže Tomić.

Već nekoliko godina, potvruđuju nam u spomenutom Vladinom uredu, ne postoji kolektivni ugovor za djelatnost humanitarnog razminiranja kojim bi se, između ostalog, definirala cijena rada pirotehničara, što bi sasvim sigurno pomoglo i u definiranju cijene razminiranja koja posljedično ne bi mogla biti na sadašnjoj razini, što bi očekivano pospješilo uspostavljanje ravnopravne i poštene tržišne utakmice.

Rok koji je Hrvatskoj zadan Ottawskom kovencijom za završetak poslova razminiranja svih poznatih minskih polja je 1. ožujka 2019. Upravo taj podatak, kažu pirotehničari, omča je oko vrata ne samo njima nego i mogućim civilnim žrtvama.

- Zbog tog datuma 'nabili' su nam tempo i pritisak, pa se radi sedam i osam puta više od realnih mogućnosti. Pitajte i ostale pirotehničare pa će vam reći da i sami često ne mogu biti sigurni da je prostor koji su očistili doista očišćen - kaže nam jedan od njih želeći ostati anoniman (podaci su poznati redakciji).

Njegove riječi potvrđuje i Zdenko Tomić.

- Uz ovaj tempo rada ne možemo ništa garantirati. U mom slučaju se dogodilo to da sam stradao na površini koju su odradile moje kolege. Nisu ti ljudi krivi jer je pritisak poslodavca bio da svaki od nas mora napraviti 400 kvadrata. Doslovno nam je rekao da će nas poslati kući i dovesti neku drugu tvrtku koja će to odraditi. Vraćao sam se sa svoje pozicije po pregledanom terenu i stao sam na zaostalu minu. Onda se dogodilo to da su sve papire prepravili te izmislili da sam radio nešto na dijelu koji je već bio pregledan - kaže Zdenko Tomić.

U Vladinom uredu tvrde kako je u posljednje dvije godine minski problem u cijelosti riješen u tri hrvatske županije: Dubrovačko-neretvanskoj i Virovitičko-podravskoj u 2014. te u Vukovarsko-srijemske u 2015. Zdenko Tomić navodi primjer da činjenice ne odgovaraju navedenom.

- Bojim se da će tu biti još puno žrtava, što pirotehničara, što civila. Imali ste nedavno slučaj u Ceriću, Vukovarsko-srijemska županija proglašena je prošle godine očišćenom, a čovjek je išao po drva iza svoje kuće i stao na jednu od najopasnijih mina u čijem slučaju samo jedna od stotinu zakaže. On je imao sreću da je ova zakazala. Oko njega su bila djeca i susjedi. Da je ta mina eksplodirala, to bi bio masakr, a to područje je očišćeno. Naknadno je pronađeno još mina - kaže Tomić.

Brojne nepravilnosti

Zvao ga je, kaže, i tragično preminuli Dražen Aleksić i žalio mu se kako više psihički ne može izdržati pritisak.

Pirotehničar Josip Selinger kaže kako već godinama upozoravaju na nepravilnosti i narušavanje sigurnosti.

- Ne samo naše, mi smo pirotehničari, mi to radimo i svjesni smo opasnosti. Ali ako tu opasnost povećava netko drugi, a time mislim na državu i njezine institucije svojim nedjelovanjem, žmirenjem i puštanjem da se radi što tko hoće, to nazivam terorizmom protiv vlastitih građana - kaže Selinger i sam se dotičući primjera iz Cerića i Vukovarsko-srijemske župnije.

- Ravnatelj je već dva puta svečano pred televizijama i novinarima predavao očišćeni teren te županije. A vidite što je bilo u Ceriću. Nije to jedina takva županija, imate Dubrovačko-neretvansku, u Šibensko-kninskoj su na Bilicama prije nekoliko mjeseci postavili table, a nikad ih tamo nije bilo - upozorava Selinger. I on se osvrće na problem razminiranja u rukama privatnika.

- Od kako je razminiranje dano privatnicima, više od 60 tvrtki se zatvorilo. Čak 90 posto njih ostalo je dužno državi, pirotehničarima, no neki od njih već imaju tri-četiri nove tvrtke. Zatvore onu s dugovanjima, a otvore novu na nekog iz obitelji. Trenutno u razminiranju nemate gotovo ni jednog pirotehničara kojem bar jedna tvrtka nije ostala dužna ili doprinose, ili plaće ili dnevnice, taj posao nije trebao otići u privatne ruke - ističe Selinger.

Njihov je posao, kaže, od najvećeg državnog interesa. Selinger ističe da su 2001. godine, kada je počinjao raditi ovaj posao, cijene iznosile 13, 14 ili 15 pa i do 20 kuna po metru četvornom, a danas, kaže navodeći zadnji natječaj, projekti su se dobivali po samo 3,62 kune za kvadrat.

Maja MUŠKIĆ
JOŠ POD MINAMA 480,77 KVADRATNIH KILOMETARA

Minski sumnjivi prostor (MSP) na teritoriju Republike Hrvatske iznosi 480,77 km² kao rezultat aktivnosti humanitarnog razminiranja i općih izvida. MSP obuhvaća devet županija, a na području Slavonije i Baranje nerazminirano je u Osječko–baranjskoj 61,4 km², u Brodsko–posavskoj – 2,5 km² (rješavanje minskog problema u cijelosti se očekuje u 2016. godini) te Požeško–slavonskoj 30,8 km².

ŠTO JEFTINIJE, TO BOLJE?!

- Prosječna cijena za poslove koji su financirani iz državnog proračuna tijekom 2015. godine bila je 6,63 kn/m², za poslove koje su financirali investitori (uglavnom Hrvatske šume) 5,97 kn/m² te za poslove koji su financirani iz donacija 5,95 kn/m². Cijenu određuje tržište, odnosno ponuditelji koji na temelju poziva u otvorenim postupcima javne nabave dostavljaju svoje ponude. HCR odabire potpunu i prihvatljivu ponudu s najnižom ponuđenom cijenom ponuditelja koji dokažu izostanak razloga za isključenje iz postupka javne nabave, sukladno Zakonu o javnoj nabavi - kažu u Uredu za razminiranje Vlade RH.

OSIGURANI NA 600.000 KUNA

Zakon o protuminskom djelovanju obvezuje poslodavce da osiguraju svoje djelatnike za slučaj smrti u iznosu od najmanje 600.000 kn, pri čemu su korisnici osiguranja zakonski nasljednici. Također je propisano da članovi obitelji smrtno stradalih imaju pravo na obiteljsku invalidninu, imaju prednost pri dobivanju stipendija tijekom redovitog studiranja na visokim učilištima, prednost pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove, kao i pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovitog ili izvanrednog školovanja u osnovnim i srednjim školam pod uvjetima propisanim zakonom.

Do sada je iz fondova EU za razminiranje osigurano 262,12 milijuna kuna

MINSKI INCIDENTI

586

osoba od 1996. do 2016. godine, prema podacima HCR-a, u Hrvatskoj je stradalo u nesrećama vezanim uz mine, od čega 200 smrtno

36

pirotehničara smrtno je stradalo od 30. lipnja 1996. do 15. travnja 2016.

122

pirotehničara je teže (amputacije) ili lakše ranjeno

25

pirotehničara teže je oboljelo i preminulo od karcinoma

5

samoubojstava pirotehničara zabilježeno je od početka humanitarnog razminiranja

DRŽAVU

PIROTEHNIČARI OKRIVLJUJU ŠTO JE POSAO RAZMINIRANJA DALA PRIVATNIM TVRTKAMA

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana