Besplatno dopunsko osiguranje: Zbog 200 kuna Vladine božićnice državi mora platiti 1000 kuna
Objavljeno 20. travnja, 2016.
Zbog tih 200 kuna povećan je cenzus te je dio umirovljenika izgubio besplatno osiguranje
Kada je prošlogodišnjeg listopada Vlada RH donijela odluku o isplati jednokratnog novčanog primanja, umirovljenici nisu mogli ni zamisliti da će velik broj njih zbog 200-tinjak kuna božićnice ostati bez prava na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna, drugim riječima - bez besplatnog dopunskog osiguranja.
Vladina božićnica, koja im je tek djelomično, i to jednokratno, popravila kućni budžet, uvrštena je u njihov godišnji prihod, čime je dio njih izišao iz cenzusa od 1516,32 kune mjesečnog primanja po članu obitelji, odnosno 1939,39 kuna za samca. Dakako da je sve skupa pogodilo one najsiromašnije, s mirovinom od približno 2000 kuna i nižom, koji su, odlukom Vlade, prošlogodišnjeg prosinca inkasirali po 225 kuna. Ni krivi ni dužni kažnjeni su oduzimanjem prava na besplatno dopunsko osiguranje, pa će državi svakoga mjeseca morati plaćati po 70, odnosno 89 kuna koliko će uskoro biti cijena narančaste zdravstvene kartice. Lako se da izračunati kako ih božićnica, zapravo, košta gotovo 1000 kuna. Upravo takav slučaj dogodio se jednoj korisnici usluga belomanastirskog Doma za starije i nemoćne osobe.
- Ovih dana u Dom je stigao sin naše korisnice s rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kojim se njegovoj majci, našoj korisnici, ukida pravo na besplatno dopunsko osiguranje. Normalno da ga je zanimalo o čemu se radi - objašnjavaju u Domu, ističući kako su provjerili cijelu priču.
U Poreznoj upravi došli su do saznanja kako joj je ukupni godišnji prihod za prošlu godinu bio neznatno iznad cenzusa od 1939,39 kuna, čime je starica automatizmom izgubila to pravo. Da stvar bude zanimljivija, mirovina, koja joj je samo nekoliko kuna manja od one kojom bi premašila cenzus, ostala je ista. Eventualno pravo na besplatno dopunsko osiguranje, ako se nešto ne promijeni, mogla bi ostvariti tek iduće godine, dakako ako u međuvremenu i nova Vlada ne odluči umirovljenike počastiti božićnicom ili nekim drugim mizernim primanjem koje ulazi u godišnji prihod.
Iz HZZO-a su na naš upit odgovorili kako je slična situacija zatekla brojne umirovljenike.
- Kada HZZO dobije podatke od nadležnih institucija o visini prihoda za prethodnu godinu, ako prihod građana prijeđe propisani imovinski cenzus, jedan broj osiguranika, nažalost, izgubi pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna jer je u prethodnoj godini ostvaren veći prihod nego prije. Riječ je o višoj mirovini, isplaćenom dodatku na mirovinu, u što ulazi i božićnica, potom dodatnom primitku i slično – tvrde u HZZO-u, naglašavajući kako im Porezna uprava iz godine u godinu dostavlja sve obuhvatnije i potpunije podatke o dohotku i prihodima građana, te je praćenje podataka sve preciznije. Zbog tog se razloga, nastavljaju, događa da i najmanja svota zaprimljena mimo predviđenog cenzusa, koji je granica za besplatnu policu, može utjecati na promjenu statusa, te da osiguranik izgubi policu na teret državnog proračuna.
- Specifičan su slučaj umirovljenici, jer je prošle godine bio isplaćen dodatak na mirovine, čime se nekima povećao cenzus iznad zakonom predviđenog iznosa, a sam iznos božićnice bio je znatno manji negoli ukupna vrijednost godišnje police DZO-a - objašnjavaju, ističući kako će HZZO, upravo zbog ovakvih situacija, za buduće razdoblje pokušati u suradnji s nadležnim institucijama nešto učiniti o ovom pitanju kako bi zaštitio najosjetljivije skupine osiguranika.
Iz Porezne uprave Ministarstva financija poručuju: “Kriteriji za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje propisani su Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju za koje je nadležan HZZO. Porezna uprava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje razmjenom dostavlja podatke o ostvarenim dohodcima i pripadajućem porezu i prirezu te neoporezivim primicima evidentiranim u informacijskom sustavu Porezne uprave, a davatelj usluga na temelju dostavljenih podataka odlučuje o zadovoljavanju uvjeta za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.”
Ivica GETTO
beli manastir cenzusom je ukinuo isplatu 1000 uskrsnica
Zanimljiv je slučaj belomanastirskih umirovljenika, koji također ovise o cenzusima, ali onima o kojima odlučuju gradski oci. U tom se gradu već godinama umirovljenicima isplaćuje uskrsnica. Tako je bilo i ove godine. Kao i proteklih godina iznosile su 150 kuna, ali je drastična razlika u broju isplaćenih uskrnica u odnosu na prijašnje godine. Opet je u glavnoj ulozi - cenzus. Uveden je, naime, prošle godine, pa svi oni s mjesečnim primanjima većim od 2500 kuna gradske uskrsnice nisu vidjeli. Gradski vijećnik i predsjednik GO Hrvatske stranke umirovljenika, Ivan Šutalo, uvođenje cenzusa nazvao je diskriminacijom umirovljenika. ''Sramotno je što je gradonačelnik, ionako nizak cenzus za isplatu uskrsnica, s 3000 kuna smanjio na 2500 kuna'', isticao je prilikom isplate Šutalo, podsjećajući kako su od 2005. do 2012. godine uskrsnicu primali svi umirovljenici s područja grada Belog Manastira, njih otprilike 2350. No od 2012. godine, kada je uveden cenzus od 3000 kuna, počinje rapidno i kontinuirano smanjenje broja umirovljenika koji primaju ovaj oblik pomoći. Tako je 2012. godine uskrsnicu dobilo 500-tinjak umirovljenika manje nego godinu prije, zbog neznatnih povećanja mirovina bez uskrsnice ostalo je 2013. godine daljnjih 30 umirovljenika, dok je 2014. godine bez nje ostalo još 90 umirovljenika. Prošle godine uskrsnicu je primilo 1329 umirovljenika, dakle približno 1000 manje od razdoblja kada cenzusa nije bilo. Gradonačelnik Ivan Doboš odluku je branio tvrdnjom kako je u rijetko kojem gradu cenzus viši od 2500 kuna.
tko ima pravo na besplatno dopunsko osiguranje?
Za sada je Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju striktno određeno da osigurane osobe HZZO-a mogu ostvariti pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini iskazan po članu obitelji mjesečno ne prelazi iznos od 1516,32 kune, odnosno za samca 1939,39 kuna. Prema istom Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, pod prihodom se smatraju svi primici koje obitelj ostvari na ime dohotka od nesamostalnog rada, dohotka ili dobiti od samostalne djelatnosti, primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te svi drugi primici ostvareni prema posebnim propisima.
U prihod se uračunava i naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje), novčana potpora sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, novčana naknada za slučaj nezaposlenosti, stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, naknada do zaposlenja, doplatak za djecu, ortopedski doplatak, opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema posebnim propisima.