Objavljeno 19. travnja, 2016.
Plaća početnika u trgovini u Austriji iznosi 1523 eura (bruto)
Najnoviji podaci upozoravaju na rast trgovine i povećanje prometa, dok je situacija (otkazivanje kolektivnog ugovora za ovu djelatnost) u odnosu na prava radnika sve teža i teža.
Izjavila je to Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, koja je dodala kako se poslodavci u sektoru trgovine gotovo natječu tko će manje platiti radnika.
“S obzirom na to da naše trgovine mogu raditi od 0 do 24 sata svih 365 dana u godini (osim tri blagdana - 25. prosinca, 1, siječnja i za Uskrs), radnici u trgovini rade sve duže, a budući da povećanja plaće nema, rade za manje novca. Trgovac u Hrvatskoj može tjedno raditi 168 sati (7 dana puta 24 sata), a primjerice u Austriji, koja je značajno razvijenija i bogatija zemlja, trgovine rade maksimalno 72 sata tjedno. Nedjeljom se u Austriji ne radi (uz strogo utvrđene iznimke), a subotom je radno vrijeme trgovina do 18 sati. Rad subotom iza 13 sati plaća se više, i to 50 %, jer se taj rad smatra nedruštvenim radnim vremenom - kaže Zlatica Štulić, te dodaje kako su im ove podatke dale kolege iz austrijskih sindikata trgovine.
Trgovački lanci u Hrvatskoj sve više posežu za radnom snagom preko student-servisa, odnosno u zadnje je vrijeme primijećeno da studenti rade ne samo na radnim mjestima pomoćnih radnika već ih je sve više na blagajnama.
Zlatica Štulić kaže da ako se po tom pitanju usporedimo s nekim zemljama poput Austrije, i u toj zemlji postoji studentski rad u trgovini, no oni su plaćeni isto kao i ostali radnici.
“Mi nismo u sindikatu protiv takvog rada, ali on ne smije ugrožavati postojeća radna mjesta”, navodi Štulić.
Međutim, ono što je posebno zanimljivo jest to što su cijene, iz kojih se generira prihod, u našim trgovačkim centrima i u austrijskim iste, pa čak kod Austrijanaca i niže, trgovci u Hrvatskoj upola su manje plaćeni .
Naime, prema podacima kojima raspolaže Sindikat trgovine, plaća početnika u trgovini u Austriji iznosi (bruto) 1523 eura (11.422kn) prema kolektivnom ugovoru, a trgovca u Hrvatskoj 3978 kn bruto, odnosno 3100 kn neto.
U Austriji radnik koji radi u trgovini s 18 godina staža dobije 1942 eura plaću, i to prodavač bez škole, a blagajnik 2229 eura. Voditelj poslovnice s primjerice 18 godina radnog staža ima plaću 2743 eura.
“U Austriji radnici prodavači rade puno radno vrijeme 38,5 sati tjedno, bez plaćene pauze. Između dva radna dana mora biti razmak od 11 sati, a u nas 12 sati. Radnici u Austriji ne mogu raditi sve subote u mjesecu, dvije rade, dvije su slobodni. U prosincu, četiri subote prije Božića mogu raditi sve subote, ali dobiju plaću povećanu 100 %. Na dane 14 blagdana u Austriji – trgovine ne rade, 24. prosinca, na Badnjak, radno vrijeme je do 14 sati, a 31. prosinca radnici mogu raditi do 15 sati, i to je zakonom uređeno”, kaže Zlatica Štulić, te dodaje kako se radnicima u Austriji prekovremeni sati plaćaju od 50 do 100 posto više, ovisno o broju odrađenih sati taj dan.
Štulić je navela također kako ukupan radni tjedan u Austriji ne može biti duži od 50 sati, odnosno 10 sati na dan s prekovremenim radom, a inspektori u kontroli se obavezno pri nadzoru javljaju radničkom vijeću ili sindikatu.
Vezano uz ovu temu kontaktirali smo jedan strani trgovački lanac koji radi i u našoj zemlji i u Austriji. Odgovorili su nam da “u tako kratkom roku ne možemo dati odgovor, prvo moramo provjeriti i usporediti, pa ćemo vam tek onda moći odgovoriti” .
Zdenka RUPČIĆ
97
posto radnika u trgovini u Austriji pokriveno je kolektivnim ugovorima
13
posto prihoda radnici Austrije troše na prehranu
31,7
posto prihoda hrvatski radnik troši na prehranu
Posebno su zaštićene majke s djecom
- Majke u Austriji mogu raditi do sedme godine djeteta i to prema svom rasporedu, koji su dužne dostaviti poslodavcu tri mjeseca prije povratka na rad, a ne mogu dobiti otkaz do četvrte godine djetetova života - kaže Štulić.
Zakon o blagdanima u RH je mrtvo slovo na papiru
Mi smatramo da nema nikakve ekonomske ni društvene opravdanosti rada 365 dana po 24 sata u trgovini. Radno vrijeme potrebno je ograničiti, urediti i stvoriti uvjete rada, kao i u zemljama na koje se volimo pozivati, i ugledati se na njih, a koje su po tradiciji bliske RH. U Hrvatskoj se potpuno zaboravlja da zaradu i profit ostvaruju radnici. Jer si ni jedan ozbiljan i odgovoran poslodavac, kojemu su radnici bitni, ne bi premještao radnika, samohranog roditelja na udaljenost od 100 kilometara da svakodnevno putuje na posao, ne bi mu radnici radili po 13 sati dnevno, ne bi s radnikom sklapao ugovore po mjesec dana, nekoliko godina uzastopce… Hrvatska mora donijeti odluku želi li biti uređena zemlja, u kojoj radnici rade i žive dostojanstveno, koja poštuje svoje zakone i međunarodne ugovore, jer u suprotnom će se položaj radnika samo pogoršavati. Zakon o blagdanima je mrtvo slovo na papiru.