Teritorijalni preustroj Hrvatske: Most bi reformu svega, a HDZ da se zadrže županije
Objavljeno 16. travnja, 2016.
JOŠ SE NE ZNA ŠTO ĆE SVE OBUHVATITI DUGO NAJAVLJIVANI PROJEKT
Vezani članci
LEVANJSKA VAROŠ
Pitanje reforme javne uprave i lokalne i regionalne samuprave već se godinama u Hrvatskoj provlači kao nužno, ali bez potrebnog konsenzusa o tome među najvećim strankama.
Upravo pitanje reforme lokalne i regionalne samoprave jedno je od onih na kojima sada inzistira Most, a proteklih godina na njoj je inzistirala i radna skupina tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića, kao i pojedine političke stranke, poput HDSSB-a.
Mostova ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović ovaj je tjedan na aktualnom satu istaknula to vrlo važnim pitanjem za reformsku vladu, rekavši da se tom temom bavi već dugi niz godina. “Hrvatska je doista fragmentirana zemlja s 555 lokalnih jedinica, 20 županija i Gradom Zagreb. To je velik broj lokalnih jedinica. Najveći broj malih općina i gradova - čak njih 281, ima manje od 3000 stanovnika, a u njima živi samo 12 posto stanovništva RH. Među njima je i više od 160 jedinica koje su prema indeksu razvijenosti ispod 75 posto prosjeka RH. To govori o potrebi provođenja reformi, na način da lokalna samouprava mora biti sposobna nositi se s nizom zadaća i usluga koje pruža građanima i gospodarstvu. Upravo zato smo i krenuli u reformski proces i formirali povjerenstvo, koje radi na prikupljanju podataka na temelju kojih ćemo definirati više modela poželjne teritorijalne organizacije u RH. Te modele ćemo prezentirati javnosti, a u to uključiti udruge, akademsku zajednicu i socijalne partnere te tražiti suglasnost svih parlamentarnih stranaka”, zaključila je Alibegović.
Sporno je u kolikom obujmu bi se u tu reformu ulazilo, s obzirom na to da se HDZ još jednom jasno očitovao protiv bilo kakvog zadiranja u sustav županija, a i SDP je prije izbora zauzeo sličan stav. Most i na tome inzistira, ali je realnije očekivati da se, bar u prvoj fazi, vlast pozabavi sustavom gradova i posebice općina, od kojih mnogi bez pomoći države ne mogu samostalno egzistirati. Na pitanje hoće li se ta reforma doista dogoditi u mandatu ove vlade stručnjak za to područje Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Instituta za javnu upravu, kaže kako je najprije pitanje koliko će taj mandat trajati, s obzirom na količinu sukoba koji izlaze u medije između dvaju glavnih koalicijskih partnera.
- Ako Vlada potraje do kraja mandata, onda bih im dao dosta dobre šanse, više od 50 posto, pa i 60 posto, da se provedu sveobuhvatne reforme. Vlada ima neki kapacitet da to provede, koji dijelom daje premijer, kao čovjek koji nije toliko opterećen našim podjelama, nego je netko tko razumije i organizacijske i tehničke probleme i nema neki osobni interes. Ima dobar pregled situacije i kontakte s Europskom komisijom, pa se i kroz to neke stvari mogu pokrenuti. A i HDZ-u ta terorijalna reorganizacija ne bi bila na štetu, jer bi osvajali vlast u većim lokalnim jedinicama, mogli bi raspolagati većim resursima i realizirati veće projekte. To može samo biti u korist ljudi koji tamo žive i njih kao stranke - kaže Koprić, dodajući kako postoje i okolnosti koje nisu predvidljive, primjerice kretanje ekonomske situacije. Ako se ona ne bude ozbiljno poboljšavala, smatra da bi to vlast moglo dodatno natjerati da razmisli o reformama u tom sektoru jer tu vidi glavnu kočnicu za gospodarstvo.
Kao drugu okolnost koja ima utjecaj na reforme, a nije neizvjesna, Koprić spominje stalan pritisak Europske komisije da počne reforma ponajprije lokalne i regionalne samouprave. “On će postojati koja god vlada bude na vlasti. Tako da se ove decidirane izjave koje slušamo od čelnih ljudi najvećih stranaka vrlo lako mogu promijeniti za dan, dva ili tri, kada se pojavi pritisak. Stoga nisam obeshrabren u pogledu mogućnosti da dođe do reformi”, zaključuje Koprić, dodajući kako bi to bilo dobro za zemlju te se nada da će se političari spram toga početi ponašati ozbiljnije.
- Oni moraju razumjeti da se javne politike i reforme moraju raditi na osnovi podataka, a ne na osnovi metoda podizanja mokrog prsta u zrak da vidiš odakle vjetar puše. Tu moraš slušati struku jer inače radiš štetu vlastitom narodu i državi. Žao mi je što se te reforme ozbiljnije ne pripremaju jer su jako teške i zahtjevne, jedne od najkompliciranijih. To moraju raditi stručnjaci, a političari dolaze tek na kraju da kažu slažu li se s jednim ili drugim modelom - zaključuje Koprić.
Igor BOŠNJAK
Ivan Koprić
Pravni fakultet Zagreb
Neke općine i gradovi sami traže spajanje
- Ljudi su često pod utjecajem onoga što govore političari. Pa kad oni kažu da je nešto loše, građani pomisle, valjda oni znaju više od mene. No, ako im se predoče prednosti i pravi argumenti, i građani će promijeniti mišljenje. U jednoj velikoj anketi se pokazalo da 90 posto ljudi podržava reformu lokalne i regionalne samouprave. Manje je poznato da postoje i konkretne inicijative za spajanjem. Naš Institut za javnu upravu kontaktirali su radi pripreme projekta spajanja dviju općina s jednim gradom u Primorsko-goranskoj županiji. To je zbog parlamentarnih, a potom i izbora u SDP-u, privremeno odgođeno, no nadam se da će uskoro izići u javnost jer su kao župani, dožupani i načelnici tu uključeni ljudi iz SDP-a, HNS-a, HDZ-a i Akcije mladih. Svi su razumno i argumentirano razgovarali o dobrim stranama spajanja i nitko ne traži prevlast, već žele zajedničke interese lakše realizirati i imati veću snagu za nove projekte - kaže Koprić.
TO DEVASTIRA NAŠU ZEMLJU
- Smisao spajanja nije da netko gubi identitet i prestane postojati, nego da će lokalna jedinica zajedno s drugim imati veći kapacitet prijave na europske projekte (o čemu je nedavno pisao Glas Slavonije, nap.a.) i ozbiljnije organizirati lokalne službe, koje se u malim jedinicama niti može organizirati, niti financirati, niti za to ima ljudi. Što može jedna općine s 1000 stanovnika i poračunom od 800 tisuća kuna? Ne može se niti prijaviti na europske projekte jer nema novca za sufinanciranje projekata. A u neke posve male, neprivlačne lokalne sredine u koje ni stručnjaci nisu zainteresirani doći raditi. To je ono što devastira našu zemlju. Ljudi bi ostali u manjim sredinama kada bi tamo imali bar neki minimum javne usluge koju očekuju. Ovako su one samo oslonac lokalnim političarima koji su u svojim gledanjima jako skučeni - smatra Koprić.
555 jedinica lokalne samouprave ukupno ima RH
428 općina je u RH
127 gradova je u RH
* (Grad Zagreb ima poseban status grada i županije)
Za reforme, ali ne i ukidanja i spajanja općina
“Definitivno sam za reforme, ali ne nužno za ukidanje ili spajanje općina. Prema mojem mišljenju najvažnija bi bila decentralizacija poslova i financijskih sredstava JLS-ima kako bi onda mogli kvalitetno upravljati sredstvima, jer jedino JLS-i znaju što je najpotrebnije njihovim mještanima. Npr. općine s našeg područja kao što su Crnac, Zdenci, Mikleuš ili naša općina, zasigurno bi neizmjerno puno izgubile spajanjem”, kaže načelnik općine Čačinci Mirko Mališ. Načelnik općine Crnac, jedne od najmanjih općina na orahovačkom području, Mato Damjan kaže kako su u toj općini unatrag godinu i pol dana pokrenuli projekte vrijedne više od deset milijuna eura kroz čiju će realizaciju biti zaposleno više od 200 ljudi. “Bi li Općina Crnac imala i mogla sve ovo da nemamo općinu?” pita Damjan.
Maksimalno iskorišten novac - države
Ideja o udruživanju malih općina nije draga načelniku Donje Motičine Željku Kovačeviću, koji volontira u općini s oko 1650 stanovnika. “Naša općina dovoljno zarađuje za sebe, pa i za plaće zaposlenih. Realiziranim projektima opravdali smo svoje postojanje i dokazali efikasnost, a što je vidljivo iz izgrađene i uređene komunalne i društvene infrastrukture. Vlastitim sredstvima pomažemo razvoj općine, ali maksimalno koristimo novac države i fondova EU-a. U proteklih sedam godina uloženo je 18 milijuna kuna za razvoj. Mislim da toliko ne bismo uspjeli da smo spojeni”, odlučan je Kovačević.
Baranjci se ne daju
Premda se susreće s problemima kao što su sve češći odlasci stanovništva i nezaposlenost (od približno 3400 stanovnika, bez posla je njih 500-tinjak), načelnik općine Draž Stipan Šašlin ističe kako je njegova općina, uz proračun od oko sedam milijuna kuna, samoodrživa. “Uspijevamo podmiriti obveze, isplaćujemo plaće i financiramo određene zahvate, poput izgradnje rasvjete, odvoza otpada, održavanja nerazvrstanih prometnica i slično. Iz vlastitih prihoda, primjerice, završavamo izgradnju tribine na nogometnom igralištu u Dražu”, kaže Šašlin, naglašavajući kako već godinama opstaju bez značajnije pomoći države te da ukidanje općine ne dolazi u obzir. Naglašava kako bi država trebala općinama bar vrati upravljanje resursima kao što su poljoprivreda, vađenje pijeska iz Dunava i slično. I Milan Knežević, načelnik općine Petlovac, s proračunom od 9,2 milijuna kuna, kaže kako ne bi bilo u redu spojiti dvije-tri siromašne općine u jednu, koja bi tada bila - još siromašnija.
Postoje samo općine koje rade ili ne rade
Vukovarsko-srijemski dožupan i bivši nalečnik Općine Lovas Željko Cirba kaže da ne vidi u županiji ni jednu općinu koju bi trebalo ukinuti. “Pitanje je, međutim, kriterija. Ako to bude isključivo financijski kriterij, napravit će se veliki problem. U nas nema velikih i malih općina, nego onih koje rade i koje ne rade. Zapravo, država mora biti korektna i napraviti kompletnu decentralizaciju, a onda se može dalje razgovarati”, kaže Cirba i dodaje da, ako nam je stalo do rubnih područja, nije svejedno koliko će novca odatle otići jer ako zakonskim regulativama uzmeš novac i alat kojim se nešto može činiti, nema tu logike. Spomenut će i primjer općina na moru koje npr. s 2000 stanovnika imaju poračun od 25 milijuna kuna, dok Štitar kod Županje ima 600-700 tisuća kuna, a ipak je u pet-šest godina učinio čudo.(V.Grgurić/S.Fridl/I.Getto/S.Butigan)