Magazin
VOJNI OBJEKTI I ZEMLJIŠTA U SLAVONIJI I BARANJI

Vojarna u Belom Manastiru: DUUDI traži da im Grad odmah vrati ključeve!
Objavljeno 16. travnja, 2016.

Istražili smo i kakvo je stanje s “mrtvim kapitalima” u Slavoniji i Baranji, odnosno neiskorištenim materijalnim dobrima, počevši od bivših vojnih objekata preko zemljišta i drugih lokacija koje godinama propadaju.

VINKOVCI I VUKOVAR

U gradu Vinkovcima mrtvi kapital posve sigurno je bivša PIK-ova zgrada u neposednoj blizini središta grada. Od nekadašnje ljepotice, površine od oko 5000 kvadrata, ostao je samo betonski kostur, zapušteno i zaboravljeno ruglo grada na Bosutu. Nakon niza pokušaja, zgradu su gradske vlasti prodale 2007. Hrvatskim šumama - Upravi šuma Vinkovci.

- Tadašnje vodstvo Hrvatskih šuma smatralo je kupnju zgrade u središtu Vinkovaca dobrom investicijom, koja se na žalost za sada nije realizirala u tom smislu jer u samom startu nije precizno određena namjena zgrade. Zgrada je zasad konzervirana i ne koristi se - odgovorila je na naš upit glasnogovornica HŠ-a Ana Juričić Musa.

- Uprava razmatra koje je najbolje rješenje za povrat investicije, no definitivna poslovna odluka još nije donesena. Kad bi postojao kupac, zgradu bismo prodali - odgovorili su iz Hrvatskih šuma.

U Vukovaru, pak, nesretna zaostavština ratne 1991. godine i danas je nekolicina “ničijih” ruševina iz kojih raste visoki korov. Jedan od takvih primjera je zgrada tzv. crvenog magacina, ruševina na zapadnom ulazu u grad, uz rub povijesne jezgre Vukovara. Građevina s pročeljem u opeci poratnih godina nije obnavljana, a konzervatori kažu kako zbog svoje arhitektonsko-umjetničke kvalitete i povijesne vrijednosti zaslužuje imati status kulturnog dobra. Građevina je prije koju godinu donirana gradu Vukovaru, no s “papirima” još ima problema, a nije jasna ni njezina buduća namjena. Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava kazuje kako neki drugi mrtvi kapitali predstavljaju veći problem i pritom spominje kompleks tvornice “Borovo” u gradskoj četvrti Borovo naselje.

- Riječ je o državnoj imovini. Od 30-ak uništenih tvorničkih hala, tek je jedna u funkciji - kaže Penava, koji u kontekstu mrtvog kapitala spominje i dio pogona nekad poznate vukovarske tvornice deka “Vuteks” koji zjapi prazan, a također nije bio pošteđen ratnih razaranja.

Glede vojnih objekata koji su u mnogim dijelovima Hrvatske, pa i Slavonije, proteklih godina izgubili svoju namjenu i postali mrtvim kapitalom, ni u Vinkovcima ni u Vukovaru to nije slučaj. Vinkovačka vojarna “Bosut” naime, i dalje je vojni objekt koji služi svojoj svrsi, dok se u vukovarskoj vojarni “204. brigade” smjestio Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar.(S.BUTIGAN)

ĐAKOVO

U Đakovu nema neiskorištenih vojnih objekata. No, upitate li Đakovčane što naočigled svih propada već godinama, prstom će najprije uprijeti u nekada reprezentativnu upravnu zgradu nekadašnjeg PIK-a Đakovo, Mimozu.

- Još 2002. godine Račanova vlada je donijela odluku da se državna administraciija preseli tamo, ali nitko nije. Onda su 2003. godine došli izbori i od onda je ona napuštena, opustošena, u derutnom je stanju, s nje je pokraden bakreni krov. Grad smatra da država treba sanirati svoje vlasništvo i nakon toga preseliti sve državne urede u nju, a da prostore iz kojih se isele preda u vlasništvo Gradu, smatra gradonačelnik Zoran Vinković.(M.MUŠKIĆ)

SLATINA

Vojarna u Slatini u rujnu 2002. predana je za potrebe slatinske Srednje škole Maraka Marulića. No, problem su bivše vojne karaule, također mrtvi kapitali.

- Premda Općina Sopje nikad službeno nije preuzela karaule, u skladu s dostavljenim zaključkom prilagodili smo Prostorni plan i pripremili projekt za razvoj turizma, ali Središnji državni ured u nekoliko navrata tražio je dopunu dokumentacije - kaže načelnik općine Sopje Josip Granjaš te dodaje: “Ispunili smo sve zahtjeve i dostavili traženu dokumentaciju, ali cijeli postupak zaustavljen je imenovanjem novog ravnatelja Ureda.”

Općina je prestala ulagati sredstva i posljednje dvije godine ne kosi se trava, niti se na bilo koji način vodi briga o tim objektima.

- Ponovno ćemo zatražiti karaule i sigurno ćemo pronaći način da ih stavimo u funkciju. Objekt u Kapincima svojevremeno je procijenjen na 838.000 kuna, a onaj u Noskovcima na 650.000 kuna i doista je šteta da takva imovina propada - zaključuje načelnik Granjaš.(P.ŽARKOVIĆ)

VIROVITICA

Do sada je od DUUDI-ja dobiveno područje bivše vojarne i područje poduzetničkih zona koje su privedene ili se privode svojoj svrsi.

- Trenutno se priprema projekt uređenja bivšeg Doma oružanih snaga u kojem će biti smješteno kino i prostori namijenjeni udrugama civilnog društva. Suradnja s DUUDI-jem u posljednje je vrijeme znatno poboljšana jer su operativniji u proteklih mjesec dana. Do sada smo dobili više od 200 hektara zemljišta, uglavnom u poduzetničkim zonama, u kojima je svoje pogone sagradilo 54 poduzetnika koji su zaposlili više od 1000 osoba te je osigurano 1081 radno mjesto - rekao je gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin.(V.GRGURIĆ)

VALPOVO / DONJI MIHOLJAC

Na području Grada Valpova nema puno objekata u vlasništvu RH kojima upravlja DUUDI budući da nije bilo titulara iz bivše države koji su bili vlasnici takve imovine koje je naslijedila RH da njome upravlja DUUDI, potvrdio nam je pročelnik za gospodarstvo Đuro Glavaš. Od poznatijih takvih objekata tek je zgrada bivšeg Sindikata u Ulici Matije Gupca, gdje je nekad bio Sekretarijat za narodnu obranu, koja je trenutačno u vrlo lošem i derutnom stanju.

Na donjomiholjačkom području valja pak izdvojiti nekadašnju karaulu u Viljevu, također u vrlo lošem stanju, kao i vojni objekt u Donjem Miholjcu na graničnom prijelazu. Premda se priča direktno ne tiče DUUDI-ja, u gradskoj upravi ne skrivaju ogorčenje načinom na koji država na njihovu području gospodari imovinom, posebice poljoprivrednim zemljištem, za koje smatraju da bi se moglo mnogo kvalitetnije i bolje iskoristiti. (L.ANIČIĆ)

SLAVONSKI BROD

Od kada je prije više od dva desetljeća brodska barokna Tvrđava - u bivšoj državi vojni garnizon - postala gradska imovina, u njoj su uređeni brojni sadržaji, no atraktivni prostor nudi još niz mogućnosti.

- Trenutno se djelomično uređuju istočni kazamati, gdje bi se mogle održavati razne manifestacije poput Flora festa, imamo Muzej tambure, kandidiramo za uređenje obje barutane preko Turističke zajednice, imamo građevinsku dozvolu za hotel - navodi gradonačelnik Mirko Duspara.

U Slavonskom Brodu je problematičan manji broj lokala na atraktivnim lokacijama u središtu grada koje je, kaže gradonačelnik, prošle godine uzela država.

- Imovina nije vraćena vlasnicima, a država sada dalje ne brine. Pokušavamo napraviti razmjenu. Pa bismo primjerice prostor Varteksa, sadašnjeg Sensa, Borova... na Korzu, ili prostora u Starčevievoj i Krešimirovoj ulici, mogli mijenjati za prostor na Trgu pobjede, gdje je smješteno državno odvjetništvo. U napuštene prostore grad bi uselio nekoga tko bi to i održavao - kaže Duspara.

(M.RADOŠEVIĆ)

NOVA GRADIŠKA

Godinama gradska vlast pokušava doći u posjed zgrade bivše vojarne. Bilo je prijedloga i razgovora o tome kako najbolje iskoristi golemi objekt zajedno s isto tako velikim dvorištem, pa je predlagano da se u zgradu preseli Općinski sud ili da bude đački dom, da se smjeste brojne udruge... Među najnovijim idejama je uređenje vojarne za potrebe različitih sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija te da se osnuje Sveučilišno-obrazovni centar gdje bi se obrazovao kadar potreban tržištu rada. No, do danas ništa nije realizirano. Možda će nedavno izabrani gradonačelnik Vinko Grgić pomaknuti pitanje bivše vojarne, kao mrtvog kapitala koji zjapi prazan, s mrtve točke. (M.RADOŠEVIĆ)

NAŠICE

Država svoj “mrtvi kapital” nema u vojnim objektima, ali ima u zgradi bivšeg proizvodnog pogona osječke Industrije modne konfekcije (u Markovcu Našičkom), koji je u vlasništvu Ministarstva financija. Građevina danas izgleda zastrašujuće. Gradska vlast je želi u svoje vlasništvo za prenamjenu. Prije dvije godine je poslala upit DUUDI-ju i u međuvremenu slala nekoliko požurnica, međutim, reakcija je izostala. (S.FRIDL)

STANJE U BARANJI

U Baranji je nekoliko primjera iz kojih se može vidjeti kako država “gospodari” svojom imovinom na način da pri tome, svjesno ili nesvjesno, koči razvoj pojedinih jedinica lokalne samouprave. Jedan od onih koji glasno negoduju protiv takvog načina gospodarenja državnom imovinom je Zoran Kontak, načelnik općine Popovac, koji tvrdi kako država ni sama ne zna što sve ima u vlasništvu, ni gdje se što nalazi.

- Mi smo mala općina, koja ne može očekivati industrijalizaciju, dolazak velikih trgovačkih društava i slično. Prosperitet vidimo, primjerice, u razvoju ruralnog turizma. Imamo brdo, prekrasan perivoj u Kneževu, ribnjake, lovišta i netaknutu prirodu, ali je vlasnik nekih od tih čestica, nama od vitalne važnosti, država - kaže Kontak.

Navodi primjer streljane u Branjini, koju je nekada koristila JNA, a koja bi mogla biti “novi Pampas”. No, nastavlja, u DUUDI-ju do sada nisu imali sluha za njezino prebacivanje u općinsko vlasništvo. Slično je s rudnikom bazalta na brdu iznad Popovca, koji bi bio krasna turistička priča. Rudnik pripada RH, a spor oko vlasništva vodi i Dražen Kapeter, koji posjeduje hrpu dokaza da je rudnik bio u vlasništvu njegova djeda. Nedostaje mu samo dokument kojim može dokazati da je bivša država oduzela zemljište, a samim time i rudnik, premda je u zemljišnim knjigama jasno vidljivo tko je bio vlasnik.

Probleme imaju i u općini Bilje:

- Između ostalog, tražili smo zemljište na staroj Dravi, predviđeno za turističku namjenu, kako bi tamo napravili izletište. Interesantan nam je i park, livada kod dvorca, gdje smo htjeli proširiti školu. Još 2014. godine, na poziv DUUDI-ja iskazali smo interes gotovo za sve nekretnine u državnom vlasništvu, ali do danas odgovora nema - žali se biljski načelnik, Željko Cickai.

U općini Kneževi Vinogradi, pak, također traže odgovore na nekoliko zahtjeva. Riječ je o česticama i nekretninama za potrebe mjesnih odbora, stari objekt u Jasenovcu koji planiraju adaptirati za potrebe branitelja i lovaca i slično. Belomanastirski gradski oci voljeli bi u gradskom vlasništvu vidjeti vojarnu, za koju postoje veliki planovi. Vojarna je godinama bila izložena zubu vremena, a aktualna je postala nakon poplave u Posavini, kada su u nju bili smješteni psi. Prošle godine poslužila je za smještaj bliskoistočnih migranata, “zahvaljujući” kojima je djelomično obnovljena.

- Najnovije što se u svezi s vojarnom dogodilo, zahtjev je iz DUUDI-ja da im vratimo ključ - kaže gradonačelnik Belog Manastira, Ivan Doboš. (I.GETTO)

STANJE U OSIJEKU

Na području grada Osijeka još je uvijek neriješeno pitanje vojnog objekta, tzv. Poligona C, na južnom izlazu iz grada, koji već godinama zjapi prazan i napušten. S druge strane, za razliku od brojnih drugih hrvatskih gradova koji su nikako ili vrlo malo iskoristili bivše vojne objekte i zemljišta koja im je proteklih godina darovala država, Grad Osijek i osječko sveučilište nekadašnje su vojarne pretvorili u niz korisnih i kvalitetnih sadržaja. Nekadašnja vojarna “Milan Stanivuković”, poznata poslije kao vojarna Drava i “bijela vojarna”, te nekadašnja vojarna Gaj, kolokvijalno “crvena vojarna”, pripale su osječkom sveučilištu. Zauzvrat, osječko je sveučilište vojsci darovalo objekt nekadašnjeg Poljoprivrednog fakulteta na Tenjskoj cesti (Ulici Josipa Reihl-Kira), koji je razrušen u ratu. U vojarni Drava, površine veće od 232 tisuće četvornih metara, zahvaljujući ulaganjima od gotovo milijardu kuna, niknuo je niz sadržaja sveučilišnog kampusa. Nekadašnji vojni objekt u Tvrđi, odnosno zgradu i dvorište bivšeg kluba Vega, od kojih je dio prenamijenjen u Galeriju Kazamat, planiralo se ustupiti Muzeju Slavonije, ali za sada od toga još ništa.(T.LEVAK)

70%

imovine moguće je prenamijeniti u korist potreba koje definiraju i zahtijevaju jedinice lokalne samouprave.

30

milijardi eura kapital je kojim upravlja DUUDI

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike