Zbog nagomilanih problema u mljekarstvu, depresije proizvodnje i nesmiljenog nestajanja uzgajivača i proizvođača u našoj zemlji kriza ovog sektora polako dotiče svoje dno.

Svakog dana propadaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mali i srednji isporučitelji, a u posljednje vrijeme čak i velike farme muznih krava (na što Glas Slavonije upozorava i o čemu piše već duže vrijeme). Stanje u ovom sektoru i više je nego alarmantno.

Tko je kriv za propast mljekarskog sektora i zašto država ne pomogne proizvođačima mlijeka bila je jučer tema i saborskog aktualnog sata. Saborski zastupnik Branimir Glavaš (HDSSB) premijeru je uputio jedno, kako je rekao, “nedogovoreno i nenaručeno pitanje” o mljekarstvu, navodeći pri tome da je u Hrvatskoj propalo više od 28 tisuća proizvođača mlijeka.

- Zbog sve teže situacije u kojoj se nalazi mljekarski sektor u Hrvatskoj zanima me jeste li otkrili stvarne razloge krize mljekarskog sektora te koje ste mjere pripremili i poduzeli za spas proizvođača mlijeka. Pri tome ne mislim na sredstva za ublažavanje krize u mljekarskom sektoru koja su odobrena na razini EU-a, a koja su se trebala isplatiti još prije šest mjeseci - upitao je Glavaš premijera.

Tihomir Orešković odgovorio je da je bio u Slavoniji te da će se povući sredstva iz EU-a. “U prvom kvartalu povukli smo 100 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Otvorit ćemo novi fond za 500 milijuna eura za male poduzetnike – svima nama je jasno, ne možemo konkurirati ako se ne možemo proširiti.” Premijer je naveo i kako je ovih dana imao dobar primjer udruživanja pčelara te ponovio da će Vlada učiniti sve da pomogne OPG-ovima da dođu do sredstava iz EU fondova.

Glavaš odgovorom nije bio zadovoljan. “Samo ste potvrdili da ni o tako velikom problemu hrvatskog gospodarstva ništa ne znate ili ne želite znati. Takvim neznanjem ili nesnalaženjem izravno potičete ne samo propast mljekara nego i cijele mljekarske industrije Hrvatske.”

- Stvarni razlozi ove krize u Hrvatskoj prije svega su niske otkupne cijene mlijeka, loši pravilnici koji definiraju kvalitetu mljieka na štetu proizvođača, izostanak mjera zaštite tržišta, nepostojanje sustava nadzora kvalitete i zdravstvene ispravnosti prehrambenih proizvoda, a nadasve pogodovanje uvozničkim lobijima i trgovačkim centrima - rekao je Glavaš.

“Tražim konkretne odgovore”, poručio je premijeru. A konkretan odgovor zatražili smo i mi, i to od proizvođača, prerađivača i trgovaca.

Sve to u jednom je naša najveća kompanija Agrokor iz koje navode: “Na formiranje cijene utječe svjetsko i europsko tržište. Na tržištu postoje viškovi ili manjkovi koji prouzročavaju rast ili pad cijena. Očito je da su u posljednje vrijeme na tržištu prisutni viškovi i cijena pada. Svaka država ima svoje specifičnosti koje proizlaze ili bi trebale proizlaziti iz ukupnog tržišta. Određene države nastoje štititi svoje proizvođače i svoje tržište. Tako pojedine zemlje, primjerice, daju subvencije na izvoz, neke na ekologiju itd. Konkretno, ovih se dana u Hrvatskoj dogodilo da su određeni subjekti radi pridobivanja kupaca te zbog svoje povoljne nabavne cijene snizili cijene mlijeka i drugi se tome prilagođavaju.“

U prilog toj tvrdnji iz Agrokora idu i navodi u uredbi Europske komisije od prije dva dana (11. travnja 2016.) gdje je između ostalog navedeno: “Sektor mlijeka i mliječnih proizvoda prolazi kroz dulje razdoblje ozbiljne nestabilnosti tržišta. Otkupne cijene mlijeka pod pritiskom su u posljednjih 18 mjeseci zbog neravnoteže između povećane proizvodnje i usporenog rasta potražnje na svjetskom tržištu. Unatoč učinkovitosti mjera koje je poduzela Europska komisija, situacija se i dalje pogoršava jer su zatvaranje ruskog tržišta i smanjena potražnja iz Kine pogodili sektor mlijeka i mliječnih proizvoda u trenutku kada se, u kontekstu isteka mliječnih kvota na dan 31. ožujka 2015. i pozitivnih izgleda na svjetskom tržištu, ulagalo u proizvodnju. Na temelju dostupne analize tržišta ne očekuje se značajno smanjenje obujma proizvodnje u iduće dvije godine”, navodi se u uredbi.