Regija
PRVO RATNO OŠTEĆENJE PRETRPJELA JE PRIJE 75 GODINA

Kraljevska vojska granatirala je
đakovačku katedralu 11. travnja 1941.
Objavljeno 12. travnja, 2016.
Jugoslavenska vojska na povlačenju u Bosnu ispalila je na Đakovo 15 topovskih hitaca

ĐAKOVO – Prije 75 godina đakovačka katedrala, bazilika sv. Petra, pretrpjela je, kako su pisale ondašnje novine “Hrvatski narod”, vandalsko granatiranje, prvo u svojoj povijesti. Na tu činjenicu upozorio je jučer izvornim tekstom đakovački odvjetnik i ljubitelj povijesti Željko Lekšić.

“Na današnji dan, 11. travnja 1941., na Veliki petak, kroz Đakovo je prolazila jugoslavenska vojska u povlačenju prema Bosni. Došlo je do sukoba s vojskom zbog pokušaja njihovog razoružavanja. Tada je gađana i katedrala. U Đakovu je nešto ranije, od 7. do 10. travnja boravio i pukovnik Draža Mihailović. U kasnim poslijepodnevnim satima u grad je ušla prethodnica njemačke vojske”, napisao je Lekšić na Facebook stranci “Đakovo za nostalgične”, priloživši i tekst iz spomenutog lista.

Lekšić je inače vrijedan skupljač i istraživač svega što se tiče đakovačke povijesti, pa smo ga jučer zamolili za širi komentar navedenih povijesnih detalja, osobito onog da je u Đakovu boravio Draža Mihailović.

- O tome su tada pisale mnoge novine. Da, u Đakovu je u vrijeme koje sam spomenuo boravio Draža, koji je ujutro 10. travnja otišao i povukao se u Bosnu, a tog istog dana je miniran most kod Brčkog. U srpskim tiskovinama iz toga vremena može se pročitati kako je u Đakovo došao navečer 7. travnja. Tko je gađao katedralu - pa jugoslavenska vojska, ne zaboravimo, dan prije proglašena je NDH - objašnjava Lekšić.

Oštećena freska Isusova krštenja

Pitali smo ga i gdje je u vrijeme boravka u Đakovu bio Draža Mihailović.

- U biskupijskim kurijama bio je vojni odsjek, po svemu sudeći, bio je ondje - objašnjava Lekšić.

Đakovački povjesničar Vlado Filić kaže kako se spomenuti slučaj dogodio kada se jedan puk ondašnje kraljevske vojske povlačio u Bosnu preko Đakova.

- Tada je pogođena katedrala, a oštećen je dio gdje se nalazi freska na kojoj Ivan Krstitelj krsti Isusa. Granata je udarila s vanjske strane, dakako, a s freske je otpala žbuka, boja... Dugo je vremena ona svjedočila o tom činu. Katedrala je, koliko znam, dobila nekoliko pogodaka tog dana - kaže Filić.

Dodaje i kako je ta kraljevska odnosno jugoslavenska vojska pokupila nekoliko mještana, među kojima i kotarskog činovnika Mirka Vinkovića, tada 27-godišnjaka, kojeg su poslije pogubili u Bosni. Zapisi svjedoče kako je njegovo i tijelo dr. Pavla Lobla, liječnika iz Gorjana, pronađeno osam dana poslije kod Modriče u Bosni, zajedno s tijelima dvaju mladića iz Velike Kopanice. Iz Bosne su njihova tijela dopremljena natrag kući, gdje su i pokopana.

Tekst iz spomenutih novina donosi brojne detalje iz tog vremena, pa se spominje i kako je na Đakovo ispaljeno 15 hitaca iz topovskih baterija, kada su, uz katedralu, pogođene i neke kuće. Spominju se i imena poginulih, odvedenih, a između ostalih, piše i kako je ispred crkve od granate poginuo đakovački poštar Milan Laboš.

Obnova fasade 60-ih godina

Kustos katedrale, mons. Luka Strgar, kaže kako je točno da je katedrala tada pogođena i da je uništena freska Isusova krštenja, a poslije ju je, kaže, prema fotografiji obnovila jedna časna sestra.

- Ono što vidite na fasadi katedrale, gdje su svjetlije opeke, to su sve ratne rane. Sve je to obnavljano '66., '67. godine, kada je bila stogodišnjica početka njezine gradnje. Na glavnom portalu, na jubilarnim vratima, cijeli dio lijevog trokuta je novi, u dvorištu stoji stari oštećeni dio. Na zvoniku kraj dvora vide se svjetlije površine - objašnjava mons. Strgar.

Katedrala je u Drugom svjetskom ratu stradala još 1945. godine, te u Domovinskom 1991., kada je zasuta gelerima iz smjera vojarne.

- Tri su granate pale u dvorište Biskupskog doma, nekoliko ih je palo na trg te dvije od strane Botićeve ulice - kaže mons. Strgar, dodajući kako sitna oštećenja od gelera nisu ni dirana.

Još jedna zanimljivost veže se uz događaje od prije 75 godina u Đakovu, na koju nas podsjeća povjesničar Vlado Filić.

- Te godine Uskrs je padao na 13. travnja, a građani su za švapsku vojsku postavili stolove sa šunkom i slaninom, raznom hranom, pa je njemačka komanda zahvalila na dobrodošlici - kazuje Vlado.

Maja MUŠKIĆ

Snimila: Maja MUŠKIĆ

OKVIR:

sb1104freska

sb110katedrala, 1

Maja MUŠKIĆ
Prve borbe Draže Mihailovića oko Đakova i Virovitice

Kako je lako moguće da je Draža Mihailović upravo na dan osnivanja Nezavisne Države Hrvatske boravio u Đakovu, odnosno iz njega to jutro otišao, svjedoče i povijesne činjenice objavljene na brojnim portalima u Srbiji koji se bave njegovim likom i djelom. Riznicasrpska.net tako piše kako je “Mihailović oktobra 1940. prekomandovan za pomoćnika Štaba Primorske armijske oblasti. Od 1. aprila 1941. godine ratnim rasporedom postavljen je za načelnika Operativnog odeljenja Treće armije. Tada je već uveliko imao čin pukovnika. Prve ratne borbe imao je sa ustašama kod Virovitice i Đakova”.

Na dan proglašenja NDH iz Đakova u Bosnu otišao je Draža Mihailović

Možda ste propustili...

PO “LEPTIRIĆ” VRTIĆA “VUKOVAR 1” MEĐU NAJLJEPŠIMA U HRVATSKOJ

Odgojiteljska kreativnost i suradnja s roditeljima ključ dobivanja novog priznanja

NOVOST ZA DODJELU CERTFIFIKATA PROIZVOĐAČIMA

Đakovačka Gradska tržnica dobiva tipizirane suncobrane

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

UZ POŠTOVANJE KONZERVATORSKE STUDIJE

Uklanjat će se građevine u dvorištu bivšeg Trgoprometa

2

NA KONFERENCIJI ZA NOVINARE HSU-a

Vinković zatražio neopozive ostavke

3

POTRAŽUJU DODATNIH 141.000 EURA NA IME KAMATE

Zbog blokade računa
Grad Županja kreće u novu
parnicu s tvrtkom Borovo