Sveučilište u Osijeku na svjetskoj Webometrics ljestvici napredovalo za 201 mjesto
Objavljeno 11. travnja, 2016.
WEBOMETRICS LJESTVICA OBUHVAĆA OKO 25.000 VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA IZ SVIJETA
U 7. broju Sveučilišnog glasnika od 9. listopada 2015. godine, detaljno smo pisali o više različitih ljestvica koje rangiraju sveučilišta u svijetu po različitim kriterijima, a posebno o ljestvici Webometrics (http://www.webometrics.info/).
Ovu ljestvicu, koja obuhvaća oko 25.000 institucija visokog obrazovanja diljem svijeta, izrađuje The Cybermetrics Lab (Spanish National Research Council, CSIC), a njezina posebnost je što njezin rang pokazuje utjecaj nekog sveučilišta na webu. Stavljajući naglasak na web resurse nekog sveučilišta, ova rang-ljestvica odgovara izazovima današnjeg vremena u informacijskom, rekli bismo i internetskom dobu te promovira otvoreni pristup svim obrazovnim i znanstvenim informacijama. Na taj način ova ljestvica prati trendove u transformaciji obrazovanja uz potporu informacijsko-komunikacijske tehnologije.
Rezultati rangiranja na Webometrics objavljuju se dva puta godišnje: u siječnju i srpnju, a Sveučilište u Osijeku također je uključeno u ovu rang-ljestvicu na kojoj nastoji postići što bolju poziciju, jer je to jedan od načina za naše međunarodno prepoznavanje. Zbog toga je Sveučilište u Osijeku prošle godine izdalo poseban priručnik (http://www.unios.hr/images/prirucnik_0510.pdf) u cilju boljeg razumijevanja što i kako Webometrics mjeri, što to znači za današnja sveučilišta, znanost i obrazovanje općenito, i koje aktivnosti potiču bolje pozicioniranje u kontekstu kriterija kao što su: prisutnosti na webu, otvorenosti i utjecaja putem umrežavanja.
Metodologija ljestvice Webometrics
Na poziciju nekoga sveučilišta na Webometrics ljestvici 50 % utjecaja na rang ima faktor vidljivosti, odnosno Utjecaja (Impact) (to su vanjske poveznice koje web domena visokoškolske ustanove prima od treće strane). Visok utjecaj od 30 % ima Izvrsnost (Excellence) koja se definira brojem radova ustanove koji se nalaze između 10 % najcitiranijih u nekom polju prema podacima Scimago instituta. Po 10 % utjecaja ima Prisutnost (Presence) (ukupan broj web stranica koje čine web domenu sveučilišta, uključujući i poddomene i direktorije, bez pdf dokumenata) i Otvorenost (Openness) (broj i dostupnost pdf dokumenata objavljenih na web stranici ustanove).
Na slici koja prikazuje dio rang-ljestvice Webometrics koja se odnosi na hrvatska sveučilišta za srpanj 2015. godine Sveučilište u Osijeku zauzimalo je 1825. mjesto u svijetu, 670. mjesto u Europi i četvrto mjesto u Hrvatskoj. Može se primijetiti da se u 10 % najbolje plasiranih sveučilišta 2015. godine u svijetu nalazilo i četiri hrvatska sveučilišta: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Osijeku.
Komparacija rezultata
Novi rezultati iz siječnja 2016. godine (vidi Tablicu 1.) pokazuju da je najviše na listi napredovalo Sveučilište u Splitu (za 477 mjesta), i Sveučilište u Osijeku (za 201 mjesto: od 1825. mjesta na 1624. mjesto). Sveučilište u Rijeci napredovalo je za 85 mjesta, a Sveučilište u Zagrebu za 66 mjesta. I Sveučilište u Zadru značajno je napredovalo za 278 mjesta, a Sveučilište u Dubrovniku napredovalo je čak za 1629 mjesta i sada se nalazi na 4520. mjestu.
U prvih 20 sveučilišta u svijetu nalazi se 16 američkih sveučilišta, dva engleska, jedno kanadsko i jedno švicarsko sveučilište. Za usporedbu, 2014. godine od prvih 27 mjesta samo su dva bila neamerička (engleska) sveučilišta.
Prema novim rezultatima (vidi Tablicu 1) sva četiri ranije spomenuta sveučilišta napredovala su na ljestvici, tako da se može reći da je Sveučilište u Zagrebu u 2 % najbolje plasiranih, Sveučilište u Splitu u 5 % najbolje plasiranih, a Sveučilište u Rijeci i Sveučilište u Osijeku u 7 % najbolje plasiranih. Pri tome Sveučilište u Splitu zabilježilo je posebno značajan rast pa je i na ljestvici zauzelo poziciju ispred Sveučilišta u Rijeci.
Prema riječima prorektora za znanost Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Alena Solde, u glasniku Universitas (veljača, 2016.) to su postigli “objedinjavanjem svih web stranica sastavnica unutar jedne jedinstvene domene”. Na taj način rang prema faktoru Utjecaj (Impact) porastao im je za 3074 mjesta (od 5841. na 2767.). Također treba naglasiti posebno povoljnu poziciju Sveučilišta u Splitu u odnosu na faktor Izvrsnost (Excellence), jer imaju snažnu grupu fizičara uključenih u CMS-Collaboration (CERN, Švicarska) koja objavljuje brojne visoko citirane radove.
Na slici se mogu usporediti pozicije i ukupno napredovanje spomenuta četiri sveučilišta. Osim ranije obrazloženog značajnog rasta Sveučilišta u Splitu treba uočiti i značajan porast Sveučilišta u Osijeku na ljestvici Webometrics. Ako analiziramo pojedine faktore utjecaja na poziciju Sveučilišta u Osijeku na ljestvici Webometrics, onda možemo primijetiti visoki porast faktora Prisutnost (Presence: za 842 mjesta) i Utjecaj (Impact: za 1091 mjesto), što je dovelo do porasta ukupne pozicije Sveučilišta u Osijeku na svjetskoj ljestvici za 201 mjesto.
Zaključna razmišljanja
Dodatna briga i aktivnost sastavnica Sveučilišta u Osijeku rezultirali su značajnim popravljanjem pozicije Sveučilišta u Osijeku na svjetskoj i europskoj Webometrics ljestvici. Kako bismo ubuduće još više povećali ukupni rang našeg Sveučilišta, potrebno je sustavno raditi na povećanju svih faktora koje ovaj indeks uzima u obzir. Faktor Prisutnosti može se povećati sustavnim radom na razgranatosti web sjedišta svake sastavnice, primjerice obveznim otvaranjem stranica za svaki kolegij s podstranicama za opis kolegija, nastavne materijale, literaturu i drugo, što bi značajno pridonijelo boljem rangiranju na Webometricsu. Vrijednost faktora Otvorenost može se dodatno povećati primjerice sustavnim javnim objavljivanjem nastavnih materijala za svaki kolegij u pdf, ppt, pptx, doc, docx, rtf formatima, diplomskih radova i drugo. Faktor Izvrsnosti mjeri kvalitetu znanstvenih radova koji dolaze s određenog sveučilišta, pa su u tom smjeru dobrodošli svi napori znanstvenika s našeg sveučilišta da svoje radove objavljuju u časopisima indeksiranim u relevantnim bazama. S obzirom na to da se faktor Utjecaja mjeri brojem vanjskih poveznica (linkova) na sveučilište s web stranica vanjskih ustanova, naše Sveučilište može podići vrijednost ovog faktora upućivanjem svih suradnih ustanova na postavljanje poveznica na naše stranice, te većom aktivnošću na objavljivanju najnovijih vijesti vezanih uz Sveučilište na popularnim vanjskim portalima i društvenim mrežama.
Osim toga, već smo pisali o potrebi korektnijeg i pravednijeg vrednovanja radova tzv. autorskih grupa koje prema sadašnjim pravilima imaju preveliki utjecaj na faktor Izvrsnost (excellence). Sveučilište u Osijeku u međuvremenu dodatno je angažiralo Centar za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete kako bi rezultati pozicioniranja Sveučilišta u Osijeku bili još bolji. Smatramo da bi u tom cilju osoba zadužena za kvalitetu na svakoj sastavnici trebala u svom opisu posla imati i pokretanje, kao i sustavno osiguravanje aktivnosti na svakoj sastavnici koje su potrebne za povećanje rangiranja na Webometricsu. Sve navedeno daje nam samopouzdanje da će rezultati pozicioniranja Sveučilišta u Osijeku biti još bolji.
(Rudolf Scitovski, Marijana Zekić Sušac)
Pozicije hrvatskih sveučilišta na europskoj ljestvici
U okviru Webometrics ljestvice praćena je 6051 europska visokoškolska ustanova. I u toj ljestvici spomenuta četiri hrvatska sveučilišta nalaze se u 10 % najbolje plasiranih. Stupci u histogramu na slici prikazuju udaljenost pojedinog sveučilišta do 1000. mjesta na ljestvici. Osim toga vidi se da Sveučilište u Zagrebu zauzima 174. mjesto, Sveučilište u Splitu 454. mjesto, Sveučilište u Rijeci 591. mjesto, a Sveučilište u Osijeku 645. mjesto. Prema rezultatima iz srpnja 2015. godine Sveučilište u Osijeku zauzimalo je 670. mjesto u Europi, a u posljednjih pola godine pozicija je porasla za 25 mjesta.
Nova Webometrics ljestvica prema Google Scholar citiranosti
Od prosinca 2015. godine u okviru Webometrics uvedeno je rangiranje institucija prema broju citata u bazi Google Scholar. Do sada je uključeno oko milijun visokoškolskih ustanova, među kojima je približno 5000 sveučilišta. Da bi neko sveučilište ušlo u ovu ljestvicu djelatnici sveučilišta trebaju otvoriti svoj Google Scholar profile sa službenim nazivom sveučilišta uz uporabu institucijske e-mail adrese. Od hrvatskih sveučilišta za sada je uključeno Sveučilište u Rijeci s rangom 949 uz 32.253 citata i Sveučilište u Zagrebu s rangom 1010 uz 29.066 citata. Sveučilište u Osijeku pokrenulo je organiziranu aktivnost kontroliranu od strane Centra za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete, a u cilju da svi djelatnici Sveučilišta koji imaju objavljenih radova otvore svoj Google Scholar profile. Zbog toga se nadamo da će pozicija našeg sveučilišta u sljedećem izvješću u srpnju 2016. biti na primjerenom mjestu.