Prema trenutačnim prognozama voćara ove se godine očekuje urod jabuka od približno 140.000 tona (u sve tri klase), što je više nego lani, kada je proizvedeno do tada rekordnih 120.000 tona.

Od ukupne količine proizvedenih jabuka, kako navodi Stjepan Zorić, predsjednik Klastera Slavonska, trećina ukupne hrvatske proizvodnje proizvede se u Osječko-baranjskoj županiji, gdje pod tim voćem ima 825 hektara.

Međutim, koliko voćare raduje najava dobre godine, toliko su već sada u panici, jer je domaće tržište nesređeno, neki čak kažu kako vlada anarhija, ili zbog prekomjernog uvoza ono uopće ne funkcionira, a još je veći problem jer nema dovoljno rashladnih skladišta (hladnjača).

Kako Zorić navodi, u Hrvatskoj ima kapaciteta rashladnih skladišta za svega 45.000 tona voća, tako da voćari već sada moraju razmišljati kamo će s urodom.

Proizvođače jabuka jedino bi ove godine, kako kažu, mogla (kao što je bio slučaj lani) spasiti mjera povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciju koju je lani uvela Europska komisija zbog ruskog embarga na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU-a. Stjepan Zorić ističe kako je ova mjera spasila lani hrvatske proizvođače jabuka.

- Kroz ovu interventnu mjeru za ublažavanje posljedica ruskog embarga voćari su dobili više od tri kune po kilogramu jabuka, što je najviša cijena koja je ikada do sada dobivena. Ono što je ovdje važno za istaći jest to da je podnošenje zahtjeva za pomoć iz EU-a prekomplicirano. Mi smo se javili na natječaj ispred Hrvatske voćarske zajednice i u tome nam je jako mnogo pomogla naša savjetodavna služba - iako to nije njihov posao - i naša europarlamentarka Marijana Petir - kaže Zorić, te dodaje kako u tadašnjoj garnituri Ministarstva poljoprivrede nisu naišli na razumijevanje i pomoć.

Voćari kažu kako imaju informacija da će se ruski emabrgo nastaviti, ali ako Europska komisija opet donese ovu mjeru, onda će vjerojatno ukupan iznos novca biti nešto manji zbog problema koje EU ima s izbjeglicama.

Ruski embargo je, podsjetimo, posljedica nastanka političke krize u Ukrajini, a prema prema riječima naše europarlamentarke Marijane Petir, u ovom trenutku ne može se predvidjeti kada će se učinci te krize koja, nažalost, još uvijek traje, završiti i hoće li se pronaći rješenje. “Jedino je poznato da je zabrana uvoza poljoprivrednih proizvoda u Rusiju iz EU-a produžena do kolovoza 2016. godine”, kazala nam je Marijana Petir, te pojasnila da su proizvođači jabuka iz lanjske kvote od 4050 tona iskoristili 3900 tona.

- Za njih je ljestvica za 2015. dignuta za dodatnih 1100 tona, na 5150 tona. Kvota za mandarine u 2014. iznosila je 7900 tona (prosjek trogodišnjeg izvoza u Rusiju prije embarga), no iskorišteno je samo 2490 tona, pa je mandarinarima kvota za 2015. smanjena na 3200 tona. Smatram da je za to isključivo odgovoran bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, koji je prvo proizvođačima poručio da se snađu sami, a kada sam se ja uspjela izboriti da dođu na listu obeštećenja, mjesecima je odbijao raspisati natječaj pa proizvođači mandarina više nisu stigli povući sredstva koja su im bila namijenjena. Svi proizvođači na zajedničkom tržištu EU-a lani su za 773.654 tona voća i povrća dobili 155,3 milijuna eura. Hrvatska je iskoristila 20,9 milijuna kuna (2,8 mil. eura), i to na način da je 12,1 milijun isplaćen na račune 121 proizvođača jabuka, a 166 proizvođača mandarina dobilo je ukupno 8,8 milijuna kuna. Prosječna odšteta za kilograma jabuka bila je lani 3,11 kuna, a mandarina 3,92 kune.

Prema najnovijim podacima Agencija za plaćanja u poljoprivredi u sklopu ove mjere od početka studenoga 2015. do 7. travnja 2016. godine, isplatila je potporu u iznosu od 18.840.172,09 kuna iz sredstava EU-a. “Navedeni iznos isplaćen je 321 proizvođaču jabuka i mandarina. Europska unija daje potporu proizvođačima jabuka i mandarina za povlačenje voća s tržišta i slobodnu distribuciju primateljima (humanitarnim organizacijama, ustanovama socijalne skrbi, školama i vrtićima, bolnicama i kaznenim tijelima).”

Ovdje valja pojasniti da su proizvođači jabuka (ili mandarina) prvo morali pronaći kome će od navedenih institucija donirati voće da bi mogli dobiti naknadu.

- E tu smo tek naišli na velike probleme, jer se pokazalo kako je korupcija u našem društvu uzela previše maha. Naime, ravnatelji pojedinih institucija nisu htjeli slavonsku jabuku ni besplatno, jer imaju neke svoje “aranžmane” s pojedinim trgovcima koji nabavljaju jabuke iz uvoza. U tom smo smislu lani morali zatražiti pomoć od Županije, gradonačelnika i načelnika, koji su nam pomogli da taj problem riješimo i tako možemo donirati tim ustanovama jabuke kako bismo dobili novac iz EU-a - kaže Zorić.