Hrvatska, kao mala zemlja, mora biti svjesna da je nužno prilagoditi sustave u onoj mjeri u kojoj je to optimalno za nas i, zapravo, mi moramo pronaći rješenja koja su najbolja za nas.

Mi smo u Europskoj uniji i puno pokazatelja govori da imamo bolji napredak u području digitalne ekonomije nego neke članice koje su prije nas ušle u EU, tako da mi imamo potencijala, imamo ljude koji znaju, ali te potencijale valja i osloboditi kako bi bili funkcionalniji – kazao je to jučer u Vukovaru pomoćnik ministra gospodarstva Željko Pravdić.

Uz čelnike lokalne vlasti, agencije, zainteresirane tvrtke i pojedince u Vukovaru je, u hotelu Lav, pomoćnik ministra, naime, nazočio 7. Vukovarskom ekonomskom forumu, odnosno razgovoru za okruglim stolom o digitalnoj ekonomiji kao pokretaču gospodarskog razvoja ruralnog područja.

– Digitalna ekonomija može biti pokretač razvoja, no nama su potrebne strukturne reforme kroz koje bismo zaposlili cjelokupne potencijale, a potom da održavamo procese u samoj digitalizaciji i onda možemo postići puno bolje rezultate – kazao je Pravdić uoči diskusije. Pomoćnik ministra, inače Vukovarac, istaknuo je i da se istoku Hrvatske, koji je u nezavidnoj gospodarskoj situaciji, daje posebna pozornost.

– I po posjetu ministra gospodarstva Tomislava Panenića, a ubrzo potom i premijera Tihomira Oreškovića vidljivo je da ćemo izuzetno imati u vidu Slavoniju, a tako i ja, koji dolazim iz Vukovara, kojoj ćemo posvetiti posebnu pažnju. I svoj ured sam pretvorio u mali ured Vukovara u Zagrebu, tako da ću sve ljude s dobrim inicijativama primiti, saslušati i pokušati proslijediti ideju prema Vukovaru kao centru budućeg razvoja, s nepobitnim mogućnostima – izjavio je pomoćnik ministra Pravdić.

Na upit novinara je li aktualna vlada svjesna težine problema na zapostavljenom i nerazvijenom slavonskom istoku, Pravdić je kazao da su upravo zato prvi službeni posjeti ministra i premijera i bili tom dijelu Hrvatske.

– Naravno da Vlada jest svjesna problema. Ministar Panenić izrazito je senzibiliziran jer je i sam iz slavonskog kraja i zasigurno zna sve probleme Slavonije. I on sam je dao tome naglasak, a i njegov prvi službeni posjet bio je upravo Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji - da će imati posebne mjere prema ovom kraju, pri čemu Vukovar ima posebno mjesto. I svaki od pomoćnika ministra već je dobio, da tako kažem, domaću zadaću u vezi s Vukovarom, da nešto odradi i tu već ima i konkretnih pokazatelja. Podržat ćemo sve inicijative koje se događaju oko Vukovara, u skladu s ciljevima i politikom Hrvatske – zaključio je Pravdić.

Da je, s obzirom na nerazvijenost i veliku nazaposlenost na hrvatskom istoku, digitalna ekonomija u službi ruralnog razvoja “vrlo, vrlo bitna” drži i vukovarsko-srijemski dožupan Željko Cirba.

– Nove tehnologije otvaraju nove putove. Smatramo da je to bitno za naše gospodarstvo i gospodarstvenike, vidimo kako je to u svijetu, moramo pogledati i naše susjede, na koji način napreduju. Bez znanja u tim tehnologijama danas je vrlo teško funkcionirati – rekao je.

– Mislim da svi zajedno idemo u dobrom smjeru, ali nam još puno treba da dostignemo ono što je navažnije za našu ekonomiju, a u digitanom dobu znanje je velika stvar. Naravno, cijela ta priča je iskorak, šansa i izazov, moramo se tome prilagoditi i odraditi maksimalno – zaključio je Cirba.

U obraćanju sudionicima skupa u Vukovaru upozorio je i da su slavonska sela poluprazna, da se iz njih “odlijeva mladost” i da taj problem “treba staviti na stol i rješavati”. Mlade, dodao je, treba privući i novim tehnolgijama kako bi našli razlog za ostanak i, dakako, napredak u selima Slavonije.

O receptu uspjeha primjenom novih tehnologija govorio je, na primjeru Osijeka, tajnik Udruge Osijek Software City, Bela Ikotić, udruge koja okuplja 32 uspješne i izvozno orijentirane tvrtke.

– Nema nekog posebnog recepta za uspjeh, rad daje najbolje rezultate, a mislim da smo mi napraviili više stvari zbog kojih smo ponosni. To je zapravo recept, ta društvena odgovornost koja kreće i od tvrtki koje znaju kako se angažirati i kako se to treba reflektirati i na razvoj gospodarstva i društva – kazao je Ikotić, dodavši kako je “IT vrlo univerzalan i može svagdje rasti, a ljudi su pritom najvažnija komponenta”.

Objasnio je da su u posljednjih nekoliko godna “uvidjeli što znači za jednog poduzetnika papirologija i preokrenuli stvar”, a male radionice u tom smislu potaknuli su i u Vukovaru.

– Nepobitna je važnost digitalne tehnologije za Vukovar, za oživljavanje gospodarstva, privlačenje mladih ljudi, otvaranje novih radnih mjesta. Grad Vukovar i cijela istočna Slavonija moraju se pozicionirati i odrediti u kojem će gospodarskom smjeru ići. Smatramo da je digitalizacija dobar primjer za to, pa i iz Osijeka, da to funkcionira, i verujem da će i Poduzetnički inkubator Vukovar biti popunjen i da će dobar dio biti upravo iz domene takve tehnologije – smatra zamjenik gradonačelnika Vukovara Marijan Pavliček. Napomenuo je i da se pritom mora pratiti tržište rada. Sedmi Vukovarski ekonomski forum održan je u organizaciji Europskog doma Vukovar i Zaklade “Friedrich Ebert” iz Zagreba.