Zbog statističke podjele Hrvatske na dvije NUTS 2 regije - na Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, od 1. siječnja 2013. postoji nevjerojatna i apsurdna situacija da veće državne i potpore iz EU fondova dobivaju investitori koji ulažu u Istri, Splitu i Dubrovniku, koji su u statistički siromašnijoj regiji, nego oni u Slavoniji.

Posljedica je to želje bivše vlade da se statističkim krojenjem i prekrajanjem bogati Zagreb spoji sa siromašnom Slavonijom kako bi se omogućilo Zagrebu i razvijenim dijelovima kontinentalne Hrvatske da pod najpovoljnijim uvjetima povlače sredstva iz Europske unije. Kada se donosila takva podjela, za što je najzaslužniji bio tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, opravdanje je bilo da će se na taj način omogućiti svima u Hrvatskoj, pa i poduzetnicima, lokalnoj samoupravi, udrugama i OPG-ovima u razvijenijim područjima poput Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske da koriste novac iz EU fondova po najpovoljnijim uvjetima. Grčić je to obrazlagao riječima kako “novca ima dovoljno za sve, a jedino će se utakmica voditi u tome tko će uspješnije i više novca apsorbirati”. Međutim, nije rekao kako male i siromašne sredine nemaju ni financijske ni kadrovske mogućnosti da se natječu s velikima. Drugim riječima - kakve li pravednosti - doneseni su jednaki uvjeti u kojima se traži ravnopravno natjecanje Zagreba i npr. općine Drenovci!?

Protiv takve podjele posebice glasni bili su slavonski regionalci - saborski zastupnici HDSSSB-a, ali i zastupnici HDZ-a, sindikati, Zajednica hrvatskih županija, koji su upozoravali da se statističkom podjelom Hrvatske na dvije regije, gdje će zajedno biti najbogatija (Zagreb i sjeverozapadna Hrvatska) i najsiromašnija područja (Slavonija i Baranja), krivotvore statistički podaci, čime se Hrvatska zapravo ruga samom smislu europske politike regionalnog razvoja i smanjenju ekonomskih razlika među regijama. Iz HUS-a su upozorili kako stapanje sjeverozapadne i slavonske regije ima jasan cilj da se najrazvijenijem Zagrebu i razvijenoj sjeverozapadnoj regiji na teret nerazvijene Slavonije omogući najkvalitetniji pristup fondovima EU.

Da je Slavonija i Baranja jedna NUTS 2 regija, sa svojim BDP-om imala bi indeks razvijenosti ispod 45 posto prosjeka EU 27 te bi njezini mali poduzetnici dobivali veće državne i potpore iz EU fondova, čak do 70 posto nepovratnih sredstava za projekte i investicije, a ne kao sada najviše 45 posto. Za usporedbu, poduzetnici u Jadranskoj Hrvatskoj imaju potpore za deset posto veće nego u Kontinentalnoj Hrvatskoj, odnosno Slavoniji. Slavoniji su time uskraćene mogućnosti da privuče ulagače koji su spremni graditi proizvodne pogone, a to će velika većina učiniti u području gdje su veće potpore. Uostalom tko može reći da, recimo, Pliva ne bi gradila svoje dvije tvornice lijekova u Slavoniji umjesto u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Ili da Agrokor ne bi možda mesnu industriju razvijao u Slavoniji, više nego u Vrbovcu.

Predsjednik Uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Stjepan Ribić kazao nam je kako Hrvatska može promijeniti Nacionalnu klasifikaciju prostornih jedinica za statistiku. To je, u svakom slučaju, politička odluka koju donosi Vlada, a tehnički dio odrađuje Državni zavod za statistiku. Naposljetku, na prijedlog Hrvatske, novu statističku podjelu treba prihvatiti Europska komisija, odnosno Eurostat, a ona bi se primjenjivala u sljedećim financijskim razdobljima EU, odnosno od 2020. do 2027.

O toj pomalo bizarnoj situaciji, da država investitore motivira da ne ulažu u siromašnu Slavoniju i Baranju, nego u Jadransku regiju, pisali smo u našem listu i protekle srijede. Nakon toga smo u dva Vladina ministarstva dobili informacije da se planira revizija hrvatske podjele na statističke regije. Ministar gospodarstva Tomislav Panenić izjavio nam je kako je činjenica da Slavonija sada ima niži intenzitet potpora nego, primjerice, Istra. Panenić je naglasio kako je njegov kolega, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić najavio kako će se revidirati podjela na statističke regije, da bi Slavonija dobila ravnopravniju poziciju. Zaključio je i kako, osim toga, neće biti dovoljno samo imati na raspolaganju sredstva, nego u Slavoniji treba mnogo raditi da se poveća kapacitet privlačenja tog novca iz EU fondova.

Iz Tolušićeva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, kojemu smo poslali upit hoće li se mijenjati statistička podjela zemlje, dobili smo odgovor kako Ministarstvo razmatra takvu mogućnost.

- Ministar Tolušić već je u prvom tjednu svog mandata naglasio da će se zauzimati za ravnomjeran razvoj svih hrvatskih regija. Tomu svjedoče i njegovi učestali sastanci sa svim ključnim akterima regionalne politike i razvoja. Također, na ministrovu inicijativu konačno je uspostavljena i Baza projekata, kao osnovni alat za učinkovito upravljanje regionalnim razvojem i veću apsorpciju EU sredstava. Baza projekata sadržava sve ključne podatke o projektima regionalnoga razvoja, od faze projektne ideje pa sve do provedbe. Njezina je svrha da se na jednom mjestu sjedine svi razvojni projekti koji su u planu i provedbi da bi se integracijom s drugim sustavima i analizom stanja u pripremi optimizirala apsorpcija sredstava u dužem razdoblju te pratilo i potpomagalo lokalnu zajednicu u pripremi projekata koji imaju potencijal za sufinanciranje iz EU, odnosno iz drugih izvora sufinanciranja. Ministarstvo trenutno razmatra sve mogućnosti koje će pridonijeti ravnomjernom razvoju hrvatskih regija te će sukladno s tim donijeti odluku o mogućoj izmjeni statističkih regija - navodi se u odgovoru Tolušićeva ministarstva. Valja dodati kako Tolušić, kao bivši virovitičko-podravski župan, dobro poznaje nelogičnu statističku podjelum zemlje.