Puštanje u promet južnog traka južne obilaznice Osijeka pa potom i nedavno puštanje u promet cijele dužine obilaznice oko Donjeg Miholjca, a za koji dan i Našica, najvažniji su učinci cestogradnje u Osječko-baranjskoj županiji u posljednjih godinu dana.
Bar kada su u pitanju državne ceste kojima gospodare Hrvatske ceste. Osječko-baranjska županija, od ukupno tri tisuća kilometara prometnica, premrežena je s 487 kilometra državnih cesta. Ako se izuzmu spomenute obilaznice, malo koja od njih je novi pravac, riječ je o uglavnom 'utabanim' trasama. No, u kakvom su stanju?
NAŠ ČOVJEK U ZAGREBU
Ako se pita vozače, posebice one koji svakodnevno 'konzumiraju' ove pravce, bit će puno pritužbi. Uske ceste, neodržavana infrastruktura, rupe... Pa, ipak, unatoč problemima, posljednjih godina intenzivno se radi na njihovoj obnovi i rekonstrukciji. Pitanje je, dakako - zašto se tako dugo čekalo? A odgovor je u bar dva razloga. Prvi je strateški - moralo se čekati da Slavonijom prođe autocesta, razumljivo, to je kralježnica svih planova i planiranja. Kraljica svih cesta. Drugi razlog je običnom puku teže prihvatljiv, ali jednostavno je tako - pripremni radovi koji uključuju sređivanje imovinskopravnih odnosa, urbanističke planove, projektiranje, ugovaranje izvođača - sve to traje duže nego sam čin građenja. Ali, sada kada se krenulo - ne staje se, Osječko-baranjska županija kao malo koje područje u neprestanom je investicijskom ciklusu Hrvatskih cesta. O učinjenom i onom što se planira razgovaramo s Josipom Škorićem, direktorom Sektora za održavanje i promet u Hrvatskim cestama.
- Izražavam posebno zadovoljstvo što su Hrvatske ceste svojim projektima, usprkos vremenu u kojem živimo, bile i jesu u velikoj mjeri prisutne na području istočne Hrvatske, odnosno u cijeloj Slavoniji i Baranji. U načelu, u ovom trenutku mogu konstatirati kako prometna infrastruktura državnih cesta Osječko-baranjske županije većim dijelom zadovoljava propisane standarde, što je postignuto projektima obnove i gradnje koji su se izvodili unutar prethodnih osam godina - kaže Škorić.
Neki su skloni reći kako je zapravo sreća što imamo našeg “čovjeka u Zagrebu”. Osječanin Škorić jest visoko pozicioniran u HC-u, no on će to zanijekati, objašnjavajući:
- Bitno je da se ceste rade sukladno potrebi i prioritetima koje uvjetuju stanja cesta. K tome, važno je da netko pravilno artikulira potrebe za ulaganje u pojedine ceste, a tu su još i tehnički i ekonomski kriteriji kada se odlučuje gdje i koliko će se ulagati - kaže Škorić.
PRVO OBILAZNICE
Dakle, na području Osječko-baranjske županije najveća promjena je što su gradovi Đakovo, Valpovo, Donji Miholjac i Našice dobili obilaznice. Đakovo je bilo prvi grad koji je sredinom 90-ih godina dobio obilaznicu, prošle je godine sa 7,9 milijuna kuna obavljenja sanacija kolnika, jednako tako svježe je saniran i kolnik valpovačke obilaznice, kao dijela državne ceste D34 kojom dnevno prođe 6,5 tisuća vozila. Druga je to najprometnija cesta u ovoj županiji.
Odnedavno se u cijelosti prometuje i obilaznicom oko Donjeg Miholjca. Naime, upravo u ožujku pušten je u promet drugi dio, koji od centra vodi prema zapadu.
I Našice će za koji dan dočekati puštanje u promet cijele dužine obilaznice, koja je odavno sagrađena, ali se zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa uporno odgađao taj trenutak.
- Za Našice se dalje nastavlja s planovima za gradnju obilaznice u smjeru prema Požegi - najavljuje Škorić.
Dakle, svi slavonski gradovi dobili su svoje obilaznice, osim Belog Manastira, ali kao što je uvodno rečeno, i on će za to morati čekati svoju autocestu.
Razgovor se potom, neizbježno, vraća na osječku obilaznicu. Proširenje za južni trak već postojeće obilaznice bilo je najzahtjevniji i financijski najkrupniji zahvat. Ona je uostalom među najprometnijim dionicama u Hrvatskoj, s dnevno zabilježenim brojem prolaza od 18,5 tisuća vozila.
- No, to ne znači da je s obilaznicom završeno. U tijeku je izrada idejnog rješenja i ishođenja lokacijske dozvole za obnovu sjevernog, dakle starog kolnika te obilaznice. Također HC će financijski pokriti gradnju pješačkog nathodnika za stanovnike južnog dijela Stadionskog naselja. I naposljetku - preuzeli smo na sebe realizaciju rekonstrukcije državne ceste D518, od južne obilaznice do raskrižja s Divaltovom ulicom, koja će u duljini od 450 metara biti napravljena kao četverotračna cesta - najavljuje Škorić.
Gledajući pomalo futuristički, uz pretpostavku širenja Osijeka u smjeru juga, ova obilaznica možda postane gradska avenija.
No zato je trasa buduće Podravske brze ceste kao buduća obilaznica Osijeka izmještena još južnije. Definitivno je kako osječka obilaznica za razliku od obilaznica ostalih gradova ove županije jedina ima funkciju u službi gradskog prometa.
Uz Osječane, čini se kako su najviše izravne koristi od investicija imali mještani Belišća, odnosno njihovo gospodarstvo. U pet mjeseci obavljena je rekonstrukcija državne ceste D517 - sagrađena su dva kružna toka i dva nova ulaza u gospodarsku zonu. Nakon gradnje mosta na Dravi, ovo je zasigurno najveća investicija u prometnoj infrastrukturi u Belišću. Ukupna investicija iznosila je 14 milijuna kuna, Hrvatske ceste “pokrile” su 96 posto tog iznosa.
BETONSKA CESTA VAN IZ ĐAKOVA
Nije se međutim radilo samo oko gradova. Izveden je tako novi kružni tok na južnom ulazu u Brijest, izmještena je dionica ceste Antunovac - Jarmina, dakle ispravljen je jedan od onih poznatih antunovačkih “s” zavoja. A u konačnici u Osijeku je i novi montažni kružni tok u smjeru prometovanja prema Portanovi.
Što će se još tijekom ove godine raditi? Nastavit će se rekonstrukcija ceste od Koške prema Normancima, radit će se na rekonstrukciji ceste od valpovačke obilaznice u smjeru Osijeka, kasnije i naravno u smjeru Donjeg Miholjca. Jedan od velikih zadataka koji su sebi u HC-u postavili je i rekonstrukcija, odnosno obnova kolnika na dionici od Osijeka u smjeru Erduta. Nadalje, sve je spremno za rekonstrukciju Preradovićeve ulice, odnosno betonske ceste u Đakovu, dok će se u Baranji raditi na rekonstrukciji ceste od Baranjskog Petrovog Sela prema graničnom prijelazu s Mađarskom. U planu je i program sanacije opasnih mjesta, Škorić nabraja lokacije u Budrovcima, Gradcu Našičkom, na dionici Đakovo-Kuševac...
Jedini žal koji se može iščitati iz ovog razgovora je status obilaznice oko Petrijevaca. Radi se na projektiranju i rješavanju zemljišnih pitanja, ali sredstva za gradnju te prometnice tražit će se u okviru europskih fondova. Izvjesno je da do početka realizacije neće doći u iduće dvije ili možda i tri godine.
- I sva daljnja ulaganja bit će sukladno potrebi i raspoloživim sredstvima, s naglaskom na modernizaciju već postojećih prometnica. Strateški opravdane dionice, ponajviše obilaznice gradova, pokušat će se financirati preko EU fondova. Isto tako, napomenuo bih kako se kao temelj poboljšanja komunikacije prema lokalnim samoupravama, u smislu pojačane involviranosti Hrvatskih cesta po pitanju poboljšanja cjelokupne infrastrukture i zajedničke realizacije projekata, pokazala Poslovna jedinica Osijek koja je uspostavljena reorganizacijom Hrvatskih cesta. Suradnja lokalne samouprave i upravitelja državnih cesta, koja je u ovoj županiji i ostvarena, iznimno je bitna za sve preduvjete daljnjeg razvoja cestovne infrastrukture zbog stručne prometne komunikacije koja isključivo za svrhu ima unapređivanje lokalnog područja - pojašnjava Škorić.
Zaključno, kako mi u Hrvatskoj općenito vrednujemo investicije kroz milijune kuna, Hrvatske ceste su na području Osječko-baranjske županije samo u prošloj godini ukupno investirale 118 milijuna kuna. Za ovu godinu planiran je još 31 milijun.
Dario KUŠTRO
NA DOBROME PUTU
Gradonačelnici Osijeka i Belišća zadovoljni učinjenim poslom
Najbolja pohvala, koju su u Hrvatskim cestama dobili nakon što je za Dan Grada Osijeka otvorena južna obilaznica, stigla od gradonačelnika Ivana Vrkića koji je konstatirao kako je Osijek sada “napokon dobio sliku velegrada”. Belišćanski gradonačelnik Dinko Burić bio je još zadovoljniji, jer je realizacija novih prometnica bila preduvjet za nove gospodarske investicije od iznimnog značaja za daljnji razvoj gospodarstva ne samo grada Belišća već i cijele Valpovštine. “Radi se o investiciji tvrtke Harburg-Freundenberger, ovdje u Belišću, u okviru koje je sagrađena nova proizvodna hala i novi logistički centar ukupne vrijednosti oko sedam milijuna eura, čime su stvorene pretpostavke za zapošljavanje još 70-ak novih radnika, uz već dotad postojećih oko 630 zaposlenih. To je indirektno povuklo i još jednu nadasve vrijednu gospodarsku investiciju u Belišću, gradnju kogeneracijskog toplinskog postrojenja na biomasu”, zadovoljno će Burić.
PROBLEM KAMIONA
Uništava nas teški promet
Najveći protivnik ne samo slavonskih cesta svakako je kamionski prijevoz zato što zakonom nije izrijekom određeno da se kamionski, odnosno teški promet, ne preusmjerava na autoceste, nego radi uštede na cestarini kamioni voze državnim (i lokalnim) cestama. A one ipak nisu primarno projektiranje za ovakve “teškaše” pa su oštećenja neizbježna, a onda njihov popravak i te kako košta. Osim toga, Slavonija je zbog tromeđe sa susjednim Srbijom, BiH i Mađarskom vrlo izložena teretnjacima koji kroz nju voze u velikom broju.
487
kilometara je državnih cesta u Osječko-baranjskoj županiji
80
lipa po litri prodanog goriva osnovni je prihod Hrvatskih cesta
Za Našice se dalje nastavlja s planovima za gradnju obilaznice u smjeru prema Požegi...
JOSIP ŠKORIĆ
Osječka obilaznica, za razliku od obilaznica ostalih gradova županije, jedina ima funkciju u službi gradskog prometa...
Hrvatske ceste financijski će pokriti gradnju pješačkog nathodnika za stanovnike južnog dijela Stadionskog naselja...