U svečanoj dvorani Instituta za novu evangelizaciju “Sv. Ivan Pavao II.” u Osijeku održano je javno – interaktivno i intermedijalno – predavanje “Glagoljica rediviva – nova jezičnokulturna paradigma”. Bilo je posvećeno oživljavanju glagoljice i vezano uz spomen 1254. i dana kada je papa Inocent IV. krčkim (omišaljskim) benediktincima odobrio uporabu tog drevnog hrvatskog pisma.

Riječi dobrodošlice okupljenima su uputili mons. dr. sc. Vladimir Dugalić, predstojnik Instituta, te Ivica Završki, predsjednik osječkoga ogranka Matice hrvatske, čiji je Odjel za hrvatski jezik predavanje i organizirao.

Predavanje su na atraktivan i zanimljiv način vodile tri izlagačice: dr. sc. Milica Lukić, izv. prof. na Filozofskom fakultetu u Osijeku, te voditeljica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost pri Filozofskome fakultetu u Osijeku i nova pročelnica Odjela za hrvatski jezik osječkog Ogranka MH, potom dr. sc. Jasna Horvat, redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, predsjednica Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji – Andizet i nagrađivana osječka književnica, te Vera Blažević Krezić, znanstvena novakinja – asistentica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku.

Prof. Lukić je uz pomoć svoje asistentice Vere Blažević Krezić pružila znanstveni okvir za simboličko tumačenje glagoljice te izložila novi, interdisciplinarni pristup tumačenju glagoljice.

Književnica i znanstvenica Jasna Horvat ilustrirala je komunikacijski potencijal glagoljice ugrađen u većinu tekstova svoga književnoga opusa. Ponajprije je razložila ulogu glagoljice u svom romanu “Az” (2009., Nagrada HAZU 2010.), a zatim i u ostalim konceptualnim romanima svojega opusa. Tako je, primjerice, razložila ulogu glagoljice u “Auronu” (2011.), romanu s marginom, koji tematizira ljepotu izraženu omjerima zlatnoga reza, a potom i u “Alikvotu” (2014.), romanu u kojem su poglavlja naslovljena glagoljičkim slovima/brojkama. Jasna je Horvat najavila i izlazak “Vilijuna” (2016.), romana koji kroz dijalog Marka Pola i Kublaj-kana otvara nove mogućnosti znanstvenoga tumačenja glagoljice iz pozicije broja, odnosno kroz vektorsko čitanje glagoljske matrice.