Proizvođačke organizacije - izazovi u EU i Hrvatskoj naziv je konferencije koju je jučer u Osijeku organiziralo predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Informacijski centar Europe Direct Osijek, koji djeluje u sklopu Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje.

Kako je istaknuto, cilj je bio predstaviti ulogu proizvođačkih organizacija na razini EU i Hrvatske te kakva se podrška može očekivati na tim razinama.

Između ostalog, naglašeno je kako proizvođačke organizacije imaju veliku ulogu u trženju poljoprivrednih proizvoda.

Nazočne je pozdravio Stjepan Ribić, predsjednik Uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, i Vladmir Šišljagić, osječko-baranjski župan, koji je tom prigodom izjavio kako je ova tematika vrlo široka, ali i jako važna.

- Mi smo još od 2003., kada su počeli pregovori o članstvu s Europskom unijom, upozoravali na to da javnost mora znati detalje pregovora. Međutim, nažalost, i mi koji smo tada bili saborski zastupnici nismo imali prave informacije jer se sve odvijalo vrlo tajnovito. I danas je puno magle oko proizvođačkih organizacija, ali mi pokušavamo, između ostalog, i preko našeg ureda u Bruxellesu, doći do što više informacija kako bismo ih prenijeli našim poljoprivrednicima. Nama je izuzetno važno da se naši poljoprivredni proizvođači povežu po sektorima i zajednički djeluju na one koji ih pokušavaju eksploatirati - rekao je Šišljagić i dodao da država mora zaštiti naše poljoprivrednike.

Šišljagić je također naveo da od ulaska u Europsku uniju, od 1. srpnja 2013., naši poljoprivrednici nisu imali nikakve koristi.

- Vjerujem da ćemo do 2020. godine iz Programa ruralnog razvoja osigurati razvoj poljoprivrednika, posebice onih s područja Slavonije i Baranje, jer se godinama tvrdi da je poljoprivreda jedna od strateških odrednica razvoja Republike Hrvatske, pa neka to napokon i postane - izjavio je Šišljagić te dodao kako je očito da bez udruživanja nema opstanka malih poljoprivrednih proizvođača.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić, pozdravljajući nazočne, naveo je da u Hrvatskoj trenutno postoje četiri proizvođačke organizacije - dvije voćarske i dvije mljekarske.

- Za poticanje razvoja proizvođačkih organizacija mogu se koristiti sredstva iz Mjere 9 Programa ruralnog razvoja, tako da je u planu u pet godina iz EU povući oko 500.000 eura (100 tisuća eura po godini) - izjavio je Karalić.

Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, rekao je da udruživanje poljoprivrednika u Hrvatskoj teško ide.

- Nikako u Hrvatskoj ne možemo nagovoriti poljoprivrednike na udruživanje i stoga je do sada jako malo proizvođačkih organizacija i osnovano. Kod nas je to, naime, povijesni problem, jer korijeni odupiranja udruživanju sežu još u doba zadrugarstva u bivšoj državi, a to se, nažalost, prenijelo i na mlade na selima - rekao je Brlošić.

Stjepan Zorić, predsjednik Clastera Slavonska jabuka, rekao je da su proizvođačke organizacije prihvatljiv oblik udruživanja, jer se radi o prodaji proizvoda bez posrednika.

- U EU su odavno shvatili da je tržište najveći problem za proizvođače te su osnivanjem proizvođačkih organizacija i udruživanjem poljoprivrednici odgovorili na monopol koji su imali trgovci. Prva je u proizvođačku organizaciju krenula Italija, a poslije su to prihvatili i u drugim zemljama EU. Međutim, kod nas je problem što za proizvođačke organizacije nemamo infrastrukturu, u voćarstvu, primjerice, nedostaje hladnjača. Tako na tržištu vlada nesklad u cijenama, našu jabuku druge klase otkupljivač plaća 0,70 kn/kg, a u trgovačkim centrima ista jabuka stoji 8 kn/kg. Tržište je kod nas velik problem, lakše mi iz Slavonije prodamo naše jabuke u Dubai nego u lokalne škole i vrtiće - rekao je Zorić.

U drugom dijelu koferencije održana je panel-rasprava o proizvođačkim organizacijama u Republici Hrvatskoj i njihovoj povezanosti s konkurentnošću hrvatske poljoprivrede.