Hrvatska se našla na devetom mjestu na popisu jedanaest zemalja u kojima će se, prema procjeni Ujedinjenih naroda u dokumentu "Izgledi za stanovništvo u svijetu: Revizija 2015", do 2050. godine broj stanovnika smanjiti za najmanje 15 posto.

Kako piše EurActiv, na čelu ove liste je Bugarska s očekivanim padom od 27,9 posto.Sslijede Rumunjska (22,1 posto), Ukrajina (21,7 %), Moldavija (20,3 %), Bosna i Hercegovina (19,5 posto), Latvija (19,1 %), Litva (17,5 %), Srbija (17,2 %), Hrvatska (16,2 %), Mađarska (15,6 posto) i Japan (15,1 %).

Osim migracija stanovništva, Hrvatskoj na ruku ne ide ni prirodno kretanje broja rođenih i umrlih, ističu u Državnom zavodu za statistiku. “Prošle godine živorođeno je 38.142 djece, što je 1424 manje nego godinu prije”, stoji u posljednjem istraživanju. Uzmemo li u obzir da je u razredu prosječno 20 učenika, to je čak 70 razreda manje. Dodatno zabrinjava činjenica da je 2015. godine u Hrvatskoj rođeno najmanje djece od kada se bilježi statistika. Istovremeno je broj umrlih bio za 4812 osoba veći nego godinu ranije - 2015. godine umrla je 55.651 osoba.

Rekordna je lani bila i razlika između broja rođenih i umrlih i iznosila je 17.509 u korist umrlih, što je čak 55 posto više u odnosu na 2014. godinu. Prema podacima za 2015., u Hrvatskoj živi približno 375.500 ljudi starijih od 75 godina te samo 202.000 djece u dobi od četiri godine i manje. Očekivani životni vijek žena u Hrvatskoj je 79,6 godina, a muškaraca 72,4 godine i stalno se povećava. Dakle, starimo i polako izumiremo... A zbog pada broja stanovnika i produljenja životnog vijeka povećava se i prosječna starost građana Hrvatske koja sada iznosi 42,4 godine (muškarci 40,5; žene 44,1), što nas svrstava među najstarije nacije Europe. Usporedbe radi, prosječna starost žena u Hrvatskoj 1981. godine bila je 37,14, a muškaraca 33,8 godina.

Broj stanovnika smanjit će se, upozoravaju u UN-u, u cijeloj Europi, a taj trend neće preokrenuti ni migracije koje će biti u porastu. Procjenjuje se da će između 2015. i 2050. godine u Europi biti 63 milijuna više umrlih nego novorođenih, dok se predviđa da će biti približno 31 milijun migranata. To znači da će se stanovništvo Europe smanjiti za 32 milijuna. Europa se zato suočava i sa starenjem stanovništva, pa je 24 % stanovnika već u dobi od 60 godina i više, a taj dio će 2050. dosegnuti 34 %, dok će se porast kasnije usporiti pa će 2100. starijih od 60 godina biti 35 %. Broj stanovnika u svijetu sredinom 2015. dosegnuo je 7,3 milijarde, što znači da je u prethodnih 12 godina povećan za gotovo milijardu. Porast se nastavlja, iako je dinamika smanjena s 1,24 posto godišnje u 2005. na 1,18 posto, što znači da svake godine svijet ima dodatnih 83 milijuna ljudi. Očekuje se da će u 2030. broj stanovnika dostići 8,5 milijardi, u 2050. godini 9,7 milijardi, a 2100. godine 11,2 milijarde. Demografski trendovi u svijetu su, međutim, daleko od ujednačenih, pa će tako oko polovine dodatnih stanovnika biti u Africi, koja ima i najvišu stopu rasta stanovništva od 2,55 posto godišnje. Do 2050. u Africi će biti dodatnih 1,3 milijarde stanovnika. Na drugom mjestu je Azija s 0,9 milijardi do 2050., a prate je Sjeverna Amerika, Latinska Amerika, Karibi i Oceanija s mnogo manjim rastom.

U izvješću UN-a upozorava se da će koncentracija rasta u najsiromašnijim zemljama otežati zadatak vladama tih država koje trebaju iskorijeniti siromaštvo i nejednakost, kao i glad i neuhranjenost, poboljšati pristup obrazovanju, ojačati zdravstvene sustave, kao i unaprijediti osnovne usluge građanima.