Magazin
SJENE MINULIH VREMENA

Židovi u Našicama: Sinagoga srušena, zgrade ostale, groblje još čeka obnovu...
Objavljeno 19. ožujka, 2016.

Sedamdeset godina od završetka Drugog svjetskog rata i holokausta malo je ostalo od brojnih židovskih općina diljem Hrvatske, uključujući i Slavoniju.

Holokaust je prekinuo i život našičke židovske zajednice koja je do izbijanja rata imala 229 Židova, od kojih je 130 živjelo u Našicama (bilo je Židova i u Podgoraču, Feričancima, Đurđenovcu i Donjoj Motičini). Ono malo Židova što je preživjelo, a prema nekim podatcima bilo ih je 34, preselilo se u Zagreb ili drugdje u Hrvatsku, tako da danas u Našicama gotovo nema Židova.

NA GROBLJU 179 ŽIDOVA

Osim građevina koje su posjedovale najutjecajnije židovske obitelji, a koje i danas plijene pažnju svojim izgledom koji je relativno dobro sačuvan, jedno od židovskih spomena u Našicama je i židovsko groblje koje je nastalo u prvoj polovini 19. stoljeća. Groblje nije obnavljano, ali nije ni zapušteno, i ono je u cjelini dobro očuvano. Grad Našice prema potrebi izlazi u susret te djelatnici komunalnog poduzeća obavljaju čišćenje od većeg korova i raslinja.

Židovsko groblje u Našicama 2007. upisano je u registar nepokretnih kulturnih dobara, na listu preventivno zaštićenih kulturnih spomenika, te se očekuje njegovo primjerenije održavanje i zaštita. Židovsko groblje je spomenik od osobite važnosti za povijest Našica pa bi u tom smislu trebalo pristupiti daljnjoj valorizaciji i boljoj prezentaciji. Svjesna je toga i ravnateljica Zavičajnog muzeja Našice Silvija Lučevnjak, koja priželjkuje ispravljanje nepravde prema tom izuzetno vrijednom dijelu nepokretne spomeničke baštine Našica i našičkog kraja.

- Nadam se da će Grad i Zavičajni muzej, ali i svi oni koji se brinemo o kulturnoj baštini našega grada te Židovska zajednica u Osijeku, smoći snage i urediti primjereno i taj dio prostora. Ima nekoliko ideja kako bi se to moglo učiniti. S obzirom na to da se u neposrednoj blizini toga lokaliteta nalaze obiteljske kuće, moramo dobro osmisliti na koji način to groblje povezati sa svakodnevicom naših sugrađana - kaže Silvija Lučevnjak.

Iako je prošlo 70 godina od posljednjeg ukopa, židovsko groblje još je uvijek vidljiv dokaz nekoć brojne židovske populacije, jer na njemu još uvijek postoje 203 vidljivo označena grobna mjesta s podatcima o 179 pokojnika. Nadgrobni spomenici uglavnom su vertikalne stele, a nekoliko ih je oblikovano poput obeliska. Rađeni su od pješčenjaka, mramora, granita, betona i opeke. Neki su potpuno sačuvani, s čitljivim natpisima i ponegdje slikama pokojnika, ali ima i polomljenih, srušenih i mahovinom obraslih spomenika. Na spomenicima su uobičajeni židovski motivi poput žalosne vrbe, svijeće ili svijećnjaka te šesterokrake Davidove zvijezde. Natpisi su na hebrejskom, njemačkom i hrvatskom jeziku.

- Prikupljanjem podataka na židovskom groblju u Našicama ustanovljeno je da su danas najstariji poznati nam ukopi vršeni već od 20-ih godina 19. stoljeća pa kontinuirano sve do 1942. godine - navodi Renata Bošnjaković, voditeljica knjižnice u Zavičajnom muzeju Našice, a koja je ujedno i autorica priloga o židovskom groblju u Našicama koji je objavljen u Zborniku radova 'Židovi našičkog kraja'.

Naša je sugovornica prije nekoliko godina bila angažirana na popisivanju, odnosno prikupljanju podataka o židovskom groblju. Bošnjaković je navela da je uz Općinu i Rabinat, našička židovska zajednica osnovala i dobrotvorno društvo Hevra Kadiša (Sveto društvo). Bošnjaković objašnjava da je ono označavalo skupinu židovskih muškaraca i žena koji su se brinuli za sve potrebno oko pokojnika i njegova pogreba, ali su pomagali i bolesnike, nabavljali lijekove i sudjelovali u dobrotvornim akcijama. Društvo je, kaže Bošnjaković, unajmljivalo ili kupovalo i zemljište za groblje.

KAMENČIĆI SJEĆANJA

Groblje koje je danas najznačajniji spomenik prisutnosti Židova i mjesto trajnog sjećanja na našičku židovsku zajednicu uglavnom posjećuju gimnazijalci Srednje škole Isidora Kršnjavoga Našice, s profesoricom Nadom Tomašević, kao i članovi Udruge za hrvatsku povjesnicu Našice. Udruga svake godine organizira obilježavanje Dana sjećanja na holokaust. Ove godine u siječnju Dan sjećanja na holokaust obilježen je polaganjem kamenčića sjećanja na grobove našičkih Židova. Položiti na grob kamen ili grudu zemlje židovski je običaj, koji simbolizira jednostavnost i čovjekov korijen nastanka iz praha te njegov povratak u ono iz čega je nastao.

Na židovskom groblju prije nekoliko godina realiziran je projekt Šafran, u okviru kojeg su srednjoškolci na svaki grob posadili jednu lukovicu šafrana u znak sjećanja na židovsku djecu koja su umrla u holokaustu. Žuti cvjetovi, koji niču iz posijanih lukovica, podsjećaju na žute Davidove zvijezde koje su Židovi bili prisiljeni nositi pod nacističkom vlašću.

Našice se mogu pohvaliti i činjenicom da su u travnju 2012. godine bile središnje mjesto obilježavanja Jom Hašoa u Hrvatskoj - Dana stradanja i junaštva. Spomendan je to na uništenje Židova u Europi u vrijeme Drugog svjetskog rata, u kojemu ih je ubijeno šest milijuna. Jom Hašoa obilježen je na židovskom groblju u Našicama polaganjem vijenaca i molitvom koju je predvodio rabin Kotel Da-Don.

MARKANTNE GRAĐEVINE

Groblje je sačuvano, ali ne i sinagoga, koja je srušena u studenome 1941. godine. Njenim rušenjem nestao je trag ovomu po mnogo čemu jedinstvenome ostvarenju našičke arhitektonske baštine. Pretpostavlja se da je prva sinagoga iz 1836. godine bila adaptirana kuća, no povećanjem broja Židova i njihovim aktivnim uključenjem u tadašnji društveni život, pojavila se želja za gradnjom novog i većeg objekta. Temeljni kamen postavljen je u lipnju 1899., a pretpostavlja se da je sinagoga u funkciju stavljena 1900. godine. Našička sinagoga, prema mišljenju stručnjaka, bila je jedan od najreprezentativnijih gradskih objekata i imala je istaknuto mjesto u korpusu sinagonalne arhitekture razdoblja historicizma kontinentalne Hrvatske. Osim sinagoge, u Našicama je nakon 1907. sagrađena zgrada Rabinata, u današnjoj Ulici Vatroslava Lisinskog. Zgrada postoji i danas, ali je njeno pročelje raznim adaptacijama izmijenjeno do neprepoznatljivosti.

Osim groblja i zgrade Rabinata, Židovi su iza sebe u Našicama ostavili i brojne druge građevine, od kojih su najpoznatije zgrade Goldfinger i Hadžija u samom središtu Našica. Graditeljska baština židovskih obitelji obilježila je dio povijesti i još je uvijek prisutna u urbanističkom tkivu grada.

Piše: Snježana FRIDL
HINKO JUHN
Utemeljitelj moderne hrvatske keramike, rođen u Podgoraču

Iz židovske obitelji potječe utemeljitelj moderne hrvatske keramike i jedan od najvećih majstora male plastike Hinko Juhn, koji je rođen 1891. u Podgoraču. Po završetku studija kiparstva, keramiku specijalizira u Češkoj te kasnije studira i u Dresdenu i Beču. Skulpture radi u plastici, gipsu, bronci, kamenu i drvu. Stvarao je od 1912. do 1939. godine, a dobitnik je prestižne nagrade na pariškoj Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti. Umro je 1940. i njegovi posmrtni ostatci su na Mirogoju. Rodna kuća u Podgoraču je srušena, a njegovo ime nosi osnovna škola i ulica. U Našicama, u Zavičajnom muzeju, otvorena je spomen-soba, a od 1979. u muzejskom prostoru održava se Kolonija umjetničke keramike Hinko Juhn.

NAŠIČKI UGLEDNICI
Josip Drechsler - vlasnik Prve jugoslavenske tvornice lula

Uglednih Židova u Našicama bilo je mnogo, a u prvoj ligi bili su odvjetnik Dane Morgan, liječnici Isak Heršković i Miroslav Schlesinger te književnik i publicist Mavro Spitzer, koji je 2002. dobio ulicu u Našicama, na početku koje se nalazi židovsko groblje. Josip Drechsler bio je vlasnik Prve jugoslavenske tvornice lula i glinenih proizvoda, a Max Fischer vlasnik ciglane u Markovcu Našičkom. Među uspješnim gospodarstvenicima ističe se i Sigmund Heim, zaslužan za gradnju ceste preko Krndije, od Našica do Požege. Albert Goldfinger, Geza Herzog, Franjo Grungold, Isidor Mermelstein, Gabor Pollak, Herman Salzberger, Mavro Silberger, Hermann Singer, Ignjo Sonnenschein i Žiga Wollner bili su poznati trgovci...

KRATKA POVIJEST
Prve židovske obitelji doselile su se u Našice 80-ih godina 18. stoljeća

Židovska je zajednica bila jaka u Našicama. Došavši većinom iz ugarskih županija (Zale, Tolnavske, Šopronske, Baranje, Bačke i Torontalske), ali i Češke, Moravske i Austrije, Židovi su imali veliku ulogu u gospodarskim djelatnostima, o čemu svjedoči vlasništvo nad brojnim trgovinama, gostionicama, obrtničkim radnjama, ali i to da su sudjelovali u gradnji pruge Osijek - Našice te pruge Našice - Virovitica. Kao upravljači i činovnici participirali su u Našičkoj štedionici i drvnoj industriji u Đurđenovcu. Prve židovske obitelji doselile su se u Našice osamdesetih godina 18. stoljeća, što potvrđuje popis Virovitičke županije iz 1795. godine. Općina je osnovana tek 1881. godine. Prema poznatim podatcima, najbrojniji su bili 1942. godine, kada je našička židovska zajednica imala 42 obitelji sa 128 članova. Našički Židovi aktivno su sudjelovali i u razvoju kulturno-društvenog života. Bili su osnivači i/ili članovi Hrvatskog pjevačkog društva Lisinski, Obrtničko-radničkog društva, Učiteljskog društva, Dobrovoljnog vatrogasnog društva, sportskog društva Hrvatski sokol.

Najčitanije iz rubrike