Novi roman Jasne Horvat – Vilijun – namijenjen je misaonim nomadima i onima koji su skloni misaonim putovanjima kroz prostor i vrijeme. Trideset i šest leksikonskih natuknica o postajama na Putu svile oživljavaju ovu drevnu karavnsku rutu te ujedno i životopise Marka Pola i njegova suvremenika Kublaj-kana, kod kojega je Marko Polo službovao gotovo 20 godina.

- Pisati o putovanjima za mene je misaono nomadstvo. S Markom Polom putovala sam u “Vilikonu”, a zatim i u “Vilijunu”. Tako neizravno ukazujem kako putovati istom rutom ne znači ponovljeno iskustvo. Tako je i svaki tekst - novi put i novo nomadstvo - čak i onda kada se njime propituje već ispisana tema. Kada me pitate zašto sam ponovn putovala s Markom Polom, onda je odgovor ponovno vezan uz hrvatsku baštinu: Marko je Polo hrvatski simbol za putnika, ali i za osobu koja je dobrodošla u inozemstvu jer lako ostvaruje kontakte, dobro uočava, uspješno pripovijeda i ono što je navjažnije - onaj je koji voli Hrvatsku i u nju se vraća - kaže autorica romana koji iz tiska izlazi 15. travnja. Prva će promocija biti u Osijeku, 22. travnja, u sklopu 2. popularizacijskog simpozija Kreativna riznica, te potom u Zagrebu 19. svibnja na Zagreb book festivalu.

“Vilijun” je neobičan po mnogo toga: roman je to koji poziva na nova čitanja svoga prethodnika – “Vilikona” (2012.) i koji parafrazira “Nevidljive gradove” Itala Calvina.

Premda je tematski doista riječ o srodnim tekstovima u kojima se kroz književni dijalog Marka Pola i Kublaj-kana doznaje o njihovim tematskim zaokupljenostima, ipak se uočavaju i ključne razlike. U romanu “Vilikon” Jasna Horvat usmjerila se, primjerice, na teorijsko izučavanja vila, dok se u “Vilijunu” usmjerila na izučavanja kulturoloških odrednica Puta svile.

Autorica sklona oulipovskom eksperimentiranju, u “Vilijunu” ide i korak dalje te cijelom tekstu dodjeljuje i brojevnu vrijednost (101000), kako bi asocirala na broj milijun (106) kojemu je tvorac Marko Polo i kojemu posvećuje poemu “Milijun”. U takvom kolopletu nadmudrivanja Marka Pola s Kublaj-kanom i same autorice s oba svoja junaka, naracija se nameće kao ključno ishodište obaju romana.

“Vilijun”, kao varijacija romana “Vilikona”, izravniji je u tumačenjima. Roman je to koji pojašnjava genezu latiničnoga i glagoljičkog pisma, ali i odrednice hrvatske kulture te kulture nomadskih Mongola. Tu se mogu susresti vrijedne informacije o postajama s Puta svile, kao i najvažniji simboli hrvatske kulture.

Ujedno, “Vilikon” je i tekst koji prevlada ograničenja “papirnate“ knjige i koji cijelim umetnutim obiljem QR kodova (kodova brzog odgovora) od ove knjige stvara “pametnu knjigu” koja se na pojedinim dionicama čita s pomoću pametnih telefona.

Tako će čitatelji “Vilijuna”, uz okvirnu priču koja se nije bitno promijenila u odnosu na njezinu prezentaciju u nešto starijem “Vilikonu”, u najnovijem uratku Jasne Horvat moći pristupiti internetskoj poveznici koja ih upućuje na, primjerice, videozapis glazbene interpretacije nekih dijelova teksta.

Naime, autorica je poemu “Milijun” kao integralni dio romana “Vilijun”, s pomoću QR koda povezala sa snimkom u izvođenju Matije Dedića i Milivoja Jurasa. Time je Jasna Horvat još jednom pokazala kako ostaje dosljedna svojim oulipovskim praksama te kako i u romanu “Vilikon” od književnosti traži i očekuje više te joj upravo svojim romanima pomaže stvarati knjige igračke.