Objavljeno 12. ožujka, 2016.
Potpore za privatno skladištenje ne stabiliziraju tržište, nego pogoduju špekulantima, smatra Marijana Petir
Kriza u europskom sektoru proizvodnje svinjskog mesa prouzročena uvođenjem ruskog embarga ne jenjava.
U 2013. godini izvoz svinjskog mesa u Rusiju iznosio je milijardu eura pa se o gubitcima može samo nagađati, a istovremeno se pad cijena proizvoda nastavlja. Ova kriza nije zaobišla ni Hrvatsku, na što konstantno upozoravaju hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, među kojima najčešće Marijana Petir.
- Hrvatska je preživjela krizu s uvozom mesa 2014. godine, kada je, prema podatcima Hrvatske poljoprivredne agencije, u prvih pet mjeseci te godine proizvodnja svinjskog mesa pala za 7000 tona ili gotovo 10 % - podsjeća zastupnica Petir te ističe kako se hrvatska proizvodnja nije oporavila, dok je uvoz mesa nastavljen.
"U tom smo vremenu iskusili i uvoz zamrznutog svinjskog mesa, pa i iz članica EU-a, koje je bilo odmrzavano te ponovno zamrzavano", ističe Petir ono o čemu je već više puta govorila te zbog čega se zalaže za označavanje punog ciklusa proizvodnje mesa, uključujući i navođenje datuma klanja kako bi se prijevarama u sektoru mesa konačno stalo na kraj.
Slijedom pitanja koje je Europski parlament na inicijativu Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj uputio Europskoj komisiji, a kojim zastupnici traže odgovore na pitanja povezana s programima potpore za privatno skladištenje te korake koje Komisija poduzima vezano uz ruski embargo, Petir je konstatirala kako se dosadašnji napori poduzeti od strane Komisije na rješavanju tog problema nažalost nisu pokazali dostatnima i odgovarajućima.
Svinjogojci grcaju u problemima
"Potpore za privatno skladištenje samo odgađaju problem, ne stabiliziraju tržište već ga više otvaraju špekulantima, a u konačnici trpe proizvođači zbog dodatnog pada cijena poljoprivrednih proizvoda koji se izravno prodaju s poljoprivrednih gospodarstava", istaknula je hrvatska europarlamentarka te dodala kako bi u trenutku plasiranja tog skladištenog mesa na tržište položaj proizvođača mogao biti nepovratno uništen. Činjenica je da je ruski embargo samo ubrzao problem koji postoji već dugo vremena na tržištu svinjetine. Svinjsko je meso najznačajnija kategorija mesa u Europskoj uniji i na njega se odnosi 50 % godišnje proizvodnje sveg mesa.
Petir smatra kako je EU tržište prezasićeno svinjskim mesom, kao i s mnogim drugim poljoprivrednim proizvodima te povećanje stope izvoza na druga tržišta koja danas iznosi 13 % vidi kao rješenje koje mora pomoći stabilizaciji unutarnjeg tržišta EU-a.
Prema posljednjim dostupnim podatcima, 2015. godine uvezeno je u Hrvatsku 216 tisuća trupova odojaka, a godinu dana ranije 135 tisuća trupova i porast uvoza je evidentan. Domaći proizvođači su na koljenima, a dok naši proizvođači grcaju u problemima, uvoz hrane je golem. Tržište je nestabilno, a ono što posebno zabrinjava jest rast uvoza konzerviranih i suhomesnatih proizvoda.
Domaći proizvodi ispod cijene
Zbog prevelikih količina svinjskoga mesa na tržištu očito je da se domaći proizvodi prodaju ispod cijene. Važno je podržati domaće proizvođače svinja i poboljšati njihov položaj u procesu proizvodnje hrane, a potpore za privatno skladištenje samo bi dodatno povećale krizu ovoga sektora. Zastupnica Petir također je svjesna kako je potrebno da Komisija što hitnije pošalje inspekciju radi ukidanja ograničenja i mjera koje se trenutno primjenjuju u četiri županije, a vezano uz utvrđivanje uspješnog nadzora, pa i uspješnog suzbijanja te iskorjenjivanja klasične svinjske kuge, jer je posljednji slučaj svinjske kuge zabilježen 2008. godine. S predsjednikom Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja RH Stjepanom Kušecom zastupnica Petir razgovarala je o važnosti što hitnijeg dolaska inspekcije Komisije.
“Prema dostupnim informacijama, Ministarstvo poljoprivrede je u komunikaciji s Komisijom dogovorilo inspekciju koja bi trebala svoj nadzor provesti tijekom svibnja 2016. godine, što smatram pozitivnim pomakom. Vjerujem da će se u nadzoru utvrditi kako su mjere koje provodi Hrvatska dostatne te da više neće biti ograničenja našim proizvođačima svinjetine za neometan pristup europskom i svjetskim tržištima mesa“, rekla je Petir.
Zdenka RUPČIĆ
Ivan Jakovčić
zastupnik u Europskom parlamentu
Svinjogojcima odobriti jednokratnu subvenciju
- Od Europske komisije tražimo da, što je moguće prije, provede inspekcijski nadzor u Hrvatskoj kako bi se službeno ustanovilo da je svinjska kuga suzbijena. To je preduvjet za izvoz svinjskog mesa s hrvatskih farmi i prioritet za izvoz, odnosno ulazak na kinesko tržište za koje smatramo da ga europski uzgajivači svinja mogu osvojiti. Predlažem i da se proizvođačima svinjskog mesa, koji su u velikim poteškoćama, odobri jednokratna subvencija. Pozivam povjerenika Europske komisije za poljoprivredu da žurno i odlučno pomogne europskim uzgajivačima svinja u otvaranju novih tržišta. Širenje tržišta dijelom je i dugoročno rješenje za sektor svinjskoga mesa. Uostalom, ni rusko tržište neće biti dovijeka zatvoreno za europsku svinjetinu.
ERNEST NAD
voditelj Odjela za poljoprivredu pri HGK-ŽK
Nužan interventan otkup domaćih svinja
- Vezano za sve intenzivniji uvoz svinjskog mesa u Hrvatsku, treba istaknuti da smo mi iz HGK-a sugerirali, dok je još naša zemlja imala status “trećih zemalja”, da treba uvesti uvozne standarde. Da se to napravilo, ne bi se moglo u Hrvatsku uvoziti sve i svašta - zamrznuto meso različitih kategorija i dobne starosti, a sve na štetu naših potrošača i proizvođača. Budući da se stanje na domaćem tržištu mesa ne popravlja, smatramo da bi se trebala odrediti jedna štićena cijena svinjskog mesa od najmanje 10 kn/kg kao što je to učinila Austrija. Naime, u što kraćem razdoblju trebalo bi obaviti interventni otkup težih kategorija svinja od obiteljskih gospodarstava, a dugoročno vratiti poticaje za svinjogojsku proizvodnju iz domaćeg uzgoja. Držimo da se treba založiti za jedan ozbiljniji pristup novom ustroju svinjogojske proizvodnje, to više što ona ima tradiciju na ovim prostorima, a obnovom proizvodnje povećala bi se zaposlenost ruralnih sredina, ali i punio državni i lokalni proračun.
216
tisuća trupova odojaka uvezeno je u Hrvatsku 2015. godine
135
tisuća trupova odojaka uvezeno je u Hrvatsku 2014. godine