"Isplati li se proizvoditi šećernu repu te kako raditi na povećanju prinosa i boljoj digestiji“ bila je tema okruglog stola koji je jučer održan u Županji u organizaciji Viro grupe i Agrobiz portala.

Predsjednik Nadzornog odbora Sladorane Marinko Zadro upozorio je da bez razvoja prehrambene industrije u Hrvatskoj nema ni razvoja poljoprivrede.

Savjetnik Uprave u Viro grupaciji Miroslav Božić podsjetio je da je za sljedeću godinu najavljeno ukidanje proizvodnih kvota, nazvavši ga povijesnom odlukom za europsko tržište šećera, čime nakon 50 godina zajedničke poljoprivredne politike započinje jedno novo razdoblje.

Hrvatska je još uvijek na europskom tržištu zastupljena s više od 50 % svoje proizvodnje. Zbog krize i pada cijene šećera većina europskih šećerana imala je veće troškove proizvodnje od prodajne cijene, ali srećom taj trend je preokrenut krajem prošle godine i dolazi do blagog oporavka.

- Vjerujem da europska proizvodnja šećera više dobiva nego što gubi ukidanjem kvota. Pitanje je kako sada Hrvatsku uklopiti u to. Valja navesti da neće biti proizvodnih ograničenja samo na proizvodnju šećera od šećerne repe, kao ni zajamčene minimalne cijene ni ograničenja koje Europa ima u pogledu izvoza kvotnog šećera - kazao je Božić.

- Smatram da je za EU proizvođače ukidanje kvota prednost i u tome što će se ukinuti izvozna ograničenja. Zbog WTO obaveza danas postoji limit od 1,35 milijuna tona izvankvotnog šećera koji EU tijekom godine može izvesti. Kada taj limit bude ukinut, oslobodit će se prostor za izvoz potencijalnih viškova - ustvrdio je Božić.

- Za nas je jako važno da shvatimo ovaj trenutak. Ova sjetva 2016. označava zadnju kvotnu godinu jer će biti prerađena na jesen, a početak zadnje tržišne godine je početak listopada 2016. Već iduća sjetva ide bez ograničenja, a formalno ukidanje kvota bit će 1. listopada 2017. godine - rekao je. Sve ti hrvatske šećerane imaju status rafinerije, što je velika prednost u odnosu na 116 europskih šećerana jer su naše tri u skupini od njih 20-ak koje imaju mogućnost kombinirano proizvoditi i šećer od trske i šećer od repe. To je potpomoglo i ublažavanju učinaka strahovitog pada cijene šećera, čak 48 posto u posljednja 24 mjeseca, što još nikada nije zabilježeno, i što se dakako odrazilo i na proizvođače cijene šećerne repe - zaključio je Božić.

Dodao je da će oni koji su lani zasijali šećernu repu biti dobitnici. Naime, u Hrvatskoj je povećana razina izravnih plaćanja za repu i utvrđena je za razdoblje do 2020. primjerena omotnica od oko 6,5 milijuna eura. Konkretno, polazeći od broja prijavljenih hektara u 2015., to bi trebalo dovesti do plaćanja od oko 480 eura po hektaru. Međutim, kako ta izravna plaćanja dolaze na naplatu tek nakon nove sjetve, mnogi proizvođači još su uvijek nepovjerljivi.

- S jedne strane, prošle godine dosegnute su povijesno najniže razine cijena šećera u EU od 2006., što se moralo odraziti i na cijene repe koje su bile bitno niže. Međutim, u Hrvatskoj je cijena repe bila još uvijek veća za oko 7 posto od prosječne cijene repe u EU, a za ovu, 2016. godinu smo u Viro grupi donijeli stratešku odluku i odlučili povećati te cijene za dodatnih 17 %. Bez dovoljno domaće sirovine nema ni održive proizvodnje šećera. Za sve u lancu proizvodnje šećera povoljna je okolnost što konačno svjedočimo oporavku i rastu cijena - zaključio je Božić.