Čini se kako su jedino toplinski razdjelnici uspjeli u tome da ove zime sva pozornost javnosti na bude usmjerena prema političarima i potezima nove vladajuće koalicije. Dakako, i priča o razdjelnicima ne može proći bez prijepora.

Naime, u skladu sa zakonskom regulativom, razdjelnike su do kraja prošle godine bili u obvezi ugraditi sve toplinske jedinice (zgrade) s više od 70 stanova. No, oni koji su to i učinili, nisu, prema prvim pokazateljima, postigli očekivano niže iznose na računima za grijanje u siječnju.

Oni pak koji su eskivirali tu obvezu, sada iščekuju što će biti s najavljenim kaznama, no ne zna se prema kojoj će osnovi biti izrečene. Inače, s ugradnjom razdjelnika kao obvezom nisu zadovoljni ni u ostalim zemljama članicama Europske unije. S obzirom na sve izrečeno, ostali vlasnici stanova s tzv. gradskim grijanjem ne znaju što im je činiti - ugraditi razdjelnike ili ne. Naime, za njih je posljednji zakonski rok da to učine kraj ove godine.

Stručna se javnost iz petnih žila trudi pojasniti kako ugradnja razdjelnika sama po sebi ne znači automatski i snižavanje računa. Razdjelnici nisu aparati koji štede, riječ je intrumentima koji mjere pojedinačnu potrošnju. Dakle ako su do sada dva stana iste kvadrature plaćala istu cijenu grijanja, to sada više neće biti tako.

“Razdjelnici topline predstavljaju mjerni instrument koji se ugrađuju na svaki radijator u stanu i koji mjere našu potrošnju u impulsima. U nekim zemljama EU još se koriste kapiralni ili isparljivi razdjelnici za čije očitanje je potreban dolazak servisera u vaš dom, dok u Hrvatskoj popularnost bilježe elektronski razdjelnici s daljinskim očitanjem. Spomenuti impulsi koje bilježi razdjelnik predstavljaju udio potrošnje radijatora, a sustav koji služi za daljinsko očitavanje postavlja se u stubište zgrade. Podatci o potrošnji šalju se na server putem komunikacijskog odašiljača, te se na osnovu tih podataka pravi mjesečni obračun. Putem algoritma razdjelnik je onemogućen da mjeri toplinu koja dolazi iz drugih izvora, primjerice iz klime ili kamina. Razdjelnici se postavljaju na sve vrste radijatora, čak i na podno grijanje, a uz njih je za regulaciju grijanja potrebno ugraditi i termostatske ventile. Termostatski ventili predstavljaju radijatorske ventile koji reguliraju temperaturu prostorije tako da upravljaju protokom ogrjevne tekućine kroz radijator. Sastoje se od dvije komponente, ventila i glave, odnosno osjetnika, koji djeluje na način da zatvara ventil i prigušuje protok ogrjevne tekućine kroz radijator u trenutku kada se postigne željena temperatura u prostoriji”, objašnjavaju na www.razdjelnici.hr.

Mnogo je građana nezadovoljno, a ulje na vatru dolio je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić najavom kako će gradska administracija sufinancirati ugradnju razdjelnika. No, osječki gradonačelnik Ivan Vrkić kaže kako osječki gradski proračun tako što ne može podnijeti.

- Zagreb je bogatiji, kaže Vrkić, te dodaje kako cijela priča nema nikakve veze s Bandićem, ali ima s uređenjem države.

No, valja biti iskren pa reći kako je velik dio suvlasnika koje se odlučio za uvođenje razdjelnika, i to upravo ovdje u Osijeku, ostvario pravo na bespovratna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji sa 40 posto sufinancira ovakve investicije.

U Osijeku, budući ne postoji skupni izvor informacija, procjenjuje se kako je ugrađeno između osam i deset tisuća razdjelnika. Ako u stanu postoji četiri do pet radijatora, govori se o brojci između 1700 i 2000 stanova.

Za Marija Galića, vlasnika tvrtke koja se bavi ugradnjom instalacijske opreme pa tako i razdjelnika, dvojbe ipak nema kada je riječ o uštedi.

- U zgradama u kojima smo ugradili razdjelnike, na centralnom kalorimetru rezultati pokazuju 35 posto manje utrošene energije. Prema mojim iskustvima, vrlo je malo loših povratnih informacija, tvrdi Galić.

No, sigurno je kako su se na muci našle i tvrtke koje je bave ugradnjom razdjelnika, jer mora se znati kako su te tvrtke zaposlile određeni broj djelatnika, investirale u opremu i nabavile određene količine razdjelnika. A ovako stvorena negativna klima pred njih, jednako kao i pred sve ostale sudionike ovog procesa, postavlja otvoreno pitanje - što dalje?