Koliko dugo možemo izdržati? U Slavoniji je 3000 umirovljenika više nego zaposlenih!
Vezani članci
HSU PIŠE VLADI:
Đakovačka umirovljenica Ruža Čajkovac (78) ne razmišlja o mirovinskom sustavu kroz I. i II. stup i slične “tehnikalije”, nego na svoj, jednostavan način – i sama je svjesna da se broj zaposlenih i umirovljenika sve više izjednačava, pa i ona strahuje za danas-sutra isplatu mirovina ili njihovo smanjenje.
– U najcrnjim prognozama znam reći: Samo da svi ne završimo na kazanu! U mirovini, i to prijevremenoj, sam nakon 30 godina staža, od 1992. godine. Radila sam u tekstilnoj struci u kojoj su mirovine među najmanjima pa je i moja, sa zaštitnim dodatkom, 1920 kuna. Prvo podmirim režije, pa što ostane 'rasteže' se do nove mirovine - kaže Ruža Čajkovac.
Tako je na svoj način upozorila na sve izjednačeniji omjer umirovljenika i zaposlenih koji je u ovom trenutku, podaci su HZMO-a, 1 : 1,15. Jer, korisnika mirovina je 1.229.474, a osiguranika 1.408.790 – samo 179.316 zaposlenih još uvijek drži omjer da on preteže na stranu uplatitelja mirovinskog osiguranja (MO), no taj se omjer sve više topi. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), iznosi 3387,15 kuna, a njezin udjel u prosječnoj netoplaći u Hrvatskoj za prosinac 2015. (5772 kune) također je znakovit podatak, iznosi ni 60 posto - 58,68 %. Nadalje, procjena potrebnih sredstava za isplatu mirovina i mirovinskih primanja, prema HZMO-u, je 3,062 milijarde kuna.
Tko će dočekati punu mirovinu?
Za ukupan broj korisnika ZOMO-a prosječan mirovinski staž je 30, a prosječna dob 70 godina. U vrijeme kada su oni bili radno aktivni, 1980-ih, omjer je bio i 1:3.
– Omjer aktivnih osiguranika u odnosu na broj umirovljenika je nepovoljan i rezultat je višegodišnje gospodarske recesije, otpuštanja zaposlenika i nedovoljne gospodarske aktivnosti u cijeloj zemlji - kažu u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti za siječanj 2016. iznosi 18,5 posto, u ovom trenutku, podaci su HZZ-a, nezaposlenih je oko 290.000, a poslodavci ovih dana, na vidljivo iznenađenje ministrice rada i mirovinskog sustava Nade Šikić, iskazuju potrebu za uvozom 5000 stranih radnika.
U trgovini, u kojoj su najmanje plaće, pa tako i mirovine, od početka recesije ugašeno je svako peto radno mjesto pa se broj zaposlenih u njoj, kaže predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić, s 200.000 smanjio na 180.000.
– Zbog stresa, napornog rada, nesigurnosti, malo tko u trgovini danas dočeka punu starosnu mirovinu. Ljudi odlaze u prijevremenu čim ispune i prvi uvjet za nju. Misle, puna starosna neće im biti puno veća od prijevremene. I to se reflektira na mirovinski sustav - kaže Zlatica Štulić, a rješenje vidi u pokretanju gospodarstva i otvaranju radnih mjesta u realnom sektoru.
Preokrenuti trend
No, dok se državni omjer još kako-tako drži, on je u nekim županijama, regijama poput Slavonije, govore statistički izvještaji HZMO-a, odavno pretegnuo na stranu umirovljenika, izuzev Osječko-baranjske županije gdje je omjer još uvijek u plusu, iako minimalnom.
Najporazniji su podaci za Vukovarsko-srijemsku županiju, gdje je čak 3000 više korisnika nego uplatitelja MO. I u preostale tri slavonske županije više je umirovljenih nego zaposlenih.
- Pet slavonskih županija imaju još nepovoljniji omjer u odnosu na prosjek RH, točnije, riječ je o 192.469 zaposlenih i 195.552 korisnika mirovine što daje omjer 1 : 0,96 - slažu se i u Ministarstvu rada.
– Očekujemo da će se porastom gospodarskih aktivnosti u cijeloj zemlji te mjerama aktivne politike zapošljavanja uz veći udio sredstava EU koji nam stoji na raspolaganju, primarno za ravnomjeran regionalni razvoj, poticanje malog i srednjeg poduzetništva, u ovoj i sljedećim godinama taj trend uspjeti preokrenuti i povećati omjer zaposlenih i korisnika mirovina - nadaju se u MRMS-u.
Osim što se boje za svoje mirovine, umirovljeni, točnije stariji od 65 godina, bore se i sa siromaštvom jer je svaki treći iz te populacije siromašan pa je Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) ministrici Šikić predao peticiju “Glasam protiv siromaštva starijih” kojom se traži i uvođenje minimalne mirovine u visini 50 posto minimalne plaće i uvođenje socijalne mirovine za starije od 65 bez mirovine, na teret proračuna. No, kada je riječ o I. i II. mirovinskom stupu, u MRMS-u ističu da, počevši od 2027., troškovi mirovinskog sustava postupno trebaju u sve većem postotku biti pokriveni i iz II. mirovinskog stupa (obvezne kapitalizirane mirovinske štednje), a ne kao do sada samo iz I. mirovinskog stupa međugeneracijske solidarnosti.
Suzana ŽUPAN
OD 2038. U STAROSNU MIROVINU SA 67, A U PRIJEVREMENU SA 62 GODINE
Na sve tješnji omjer zaposlenih i umirovljenih kao sol na ranu sjedaju i upozorenja demografa da smo sve starija nacija, pa je pitanje – tko će raditi i uplaćivati za mirovine. Također, tu su i odlasci naših radnika u inozemstvo te najave o radu do 67 godina. “U pogledu odredbe Zakona o MO koja propisuje postupno povećanje dobi za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu počevši od 2031. godine, s tim da od 2038. dob za starosnu mirovinu treba iznositi 67 godina, a za prijevremenu starosnu mirovinu 62 godine života, ona je odraz demografskih procjena o dužem životnom vijeku osiguranika i postupnom starenju stanovništva. U pogledu upozorenja demografa o sve manjem broju novorođenih, Ministarstvo socijalne politike i mladih priprema mjere kojima je cilj poticanje i povećanje nataliteta”, kažu u Ministarstvu rada. .
ZLATICA ŠTULIĆ
predsjednica Sindikata trgovine
Drugi i na boljim omjerima reagiraju, a mi samo vodimo statistiku
- Situacija je alarmantna, više nije 5 do 12 nego 5 iza 12. Mirovine bi trebalo namicati skupljanjem doprinosa iz međugeneracijske solidarnosti, a ne posezanjem u proračun. To je loš znak. Ne želim biti zloguki prorok, no to je realnost. Države i na mnogo boljem omjeru nego što je sada naš prave ozbiljne strategije, a mi samo računamo i vodimo statistiku dok se omjer sve više smanjuje. Potrebne su promjene, država treba početi raditi na povećanju zaposlenosti, da se mirovine izdvajaju iz sustava radom - kaže Zlatica Štulić.
SUH: SROZAVANJE OMJERA NASTAVIT ĆE SE DO BESKRAJA
Opasno izjednačavanje te prijetnju slomom omjera zaposlenih i umirovljenih predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna A. Petrović pojašnjava lošim vođenjem države. “U nas se bez ikakvih jasnih strategija vodi gospodarska i društvena politika. Srozavanje omjera umirovljenika i zaposlenih nastavit će se do beskraja. EK sada predlaže Hrvatskoj i cijeloj Europi da se predvidi da radni staž s plaćenim doprinosima traje 40-45 godina, da se ostvari mirovina sa sve većim postotkom prosječne plaće, no strmoglavit ćemo se. Jer, što znači 40, 45 godina staža? To ne znači da je to stalno, sigurno, održivo radno mjesto, rad je napravljen nesigurnim, isprekidanim i to neće ići”, kaže Jasna A. Petrović. Upozorava na prekomjerni deficit i imperativ njegova zaustavljanja: “Ovaj model 'kazino-ekonomije' koštao nas je gubitka suvereniteta kroz vlasništvo stranih banaka, a tu je i neodrživost postojećih mirovina te nesigurnost budućih. Hrvatsku se sustavno pljačka kroz II. stup. Alternativa je ili siromaštvo ili nastavak pljačke državne imovine i preostale imovine srednje klase i siromašnijih.”
DRŽAVA
TREBA POČETI RADITI NA POVEĆANJU ZAPOSLENOSTI