Novosti
NESKLAD PONUDE I POTRAŽNJE NA TRŽIŠTU RADA

Pokraj vojske nezaposlenih,
hrvatske tvrtke ne mogu
pronaći odgovarajuće radnike
Objavljeno 2. ožujka, 2016.
Na Zavodu ne možemo pronaći potrebne kadrove, kaže Bela Ikotić iz Osijek Software Cityja

Hrvatski je paradoks i jedan od velikih problema našega gospodarstva, činjenica da imamo 300 tisuća nezaposlenih, a istovremeno i problem nedostatka radnika.

Zaključio je to savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore Davorko Vidović, na okruglom stolu “Kako hrvatskom gospodarstvu osigurati potrebne radnike?”, u organizaciji HGK u Zagrebu.

Okrugli stol okupio je predstavnike realnog sektora, ministarstava, sindikata, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje itd. Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, istaknula je problem nesklada onoga što tržište rada nudi i što traži. Vidović je kazao kako hrvatsko tržište rada karakterizira najniža stopa aktivnosti i zaposlenosti u EU, jedna od najviših stopa nezaposlenosti uopće i nezaposlenosti mladih, ubrzano iseljavanje mladih i obrazovanih te činjenica da smo jedno od najstarijih društava u EU. On je istaknuo i da se problem uvoza radne snage mora riješiti na korist tvrtki, ali i zaštite interesa domaće radne snage. “Ne treba samo osigurati povećanu kvotu za uvoz radnika, nego se treba pristupiti i izradi potpuno novoga modela za angažiranje stranih radnika”, rekao je Vidović, te dodao kako broj traženih dozvola za uvoz radnika više od dvadeset puta nadmašuje broj radnika određen kvotom, a uglavnom je riječ o zanimanjima iz sektora građevinarstva, prometa, turizma i brodogradnje.

Nedostatak informatičara

“Razumijem i podupirem, s jedne strane, potrebe i prijedloge gospodarstvenika za uvoz radne snage, no s druge, moramo voditi računa i o zaštiti svog tržišta rada. Stoga ove godine idemo s povećanom kvotom, no ne u traženom obujmu”, poručila je ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić, koja je najavila kako su otvoreni za razgovore o novim modelima angažiranja stranih radnika.

Slavonija i Baranja vjerojatno su i najveće emigrantsko područje u Hrvatskoj, najviše zbog izostanka novih radnih mjesta. Iz Slavonije posljednjih godina odlaze najbolji kadrovi i njihov nedostatak itekako se osjeti. Primjerice, informatičke tvrtke u Osijeku i bližoj okolici postaju sve više gospodarski oslonci. Najveći iskorak proteklih godina učinile su tvrtke okupljene oko udruge Osijek Software City. Tajnik te udruge Bela Ikotić, ističe kako infomatički sektor upravo u Osijeku i okolici već godinama ima stabilan rast prihoda te da IT tvrtke izvoze između 80 i 90 posto svojih usluga i godišnje povećavaju broj zaposlenih i do 30 posto. No, također ističe velik problem nedostatka adekvatne radne snage, unatoč velikom broju prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje. Informatičari su i inače deficitarna struka u cijeloj Europi, no Ikotić ističe kako upravo kroz OSC neprestance ukazuju na činjenicu kako je Osijek izvrstan za rad i život, uz određene promjene koje će ljudima omogućiti razvoj i perspektivu.

- Na Zavodu ne možemo pronaći potrebne kadrove, čak ni one koji su spremni na ulaganje velikih napora i učenje kako bi se prekvalificirali. Tvrtke iz IT sektora u Osijeku i okolici danas zapošljavaju gotovo tisuću ljudi. Međutim, kada bi bilo odgovarajućih kadrova, ovoga bi se trenutka moglo zaposliti najmanje 200 osoba. Samo recimo zagrebačka tvrtka Span, koja u Osijeku ima svoju podružnicu, ima otvoren natječaj za zapošljavanje 55 osoba. Svaka nova zaposlena kvalitetna osoba generira i novo zapošljavanje. Na žalost, obrazovni sustav ne stvara potrebne mlade informatičare. Čak smo dojma da fakulteti najviše proizvode ljude koji bi se zapošljavali u državnoj i javnim službama, a ne za tržište rada. Zbog toga u OSC-u i provodimo različite projekte s edukacijama kako bismo dobili i zaposlili kvalitetne ljude - ističe Ikotić.

Visokoobrazovanih 12 posto

Na okruglom stolu ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ana Jarallah Paun istaknula je kako Hrvatska svakako mora poraditi na obrazovanju odraslih, ali treba biti i svjesna mogućnosti s kojima raspolažemo. “Dvije trećine nezaposlenih ima srednju stručnu spremu, njih 12 posto je visokoobrazovano, a ostali imaju osnovnu školu”, kazala je ona, dodavši kako HZZ radi i prekvalifikacije i osposobljavanja.

Predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa pri HGK-u i direktor La Loga Darko Vukadinović, kaže kako se prijevoznici susreću s problemom odljeva kvalitetnih radnika pa je, prema njegovoj procjeni, samo u Njemačku otišlo oko tisuću najboljih vozača.

Najveći hrvatski teretni prijevoznik - tvrtka Ricardo, sa sjedištem u Dardi, ima problema s pronalaskom vozača na tržištu rada. Samo u travnju Ricardu dolazi 30 novih kamiona te im je potrebno 40 do 45 novih vozača. Direktor i suvlasnik Ricarda Milan Vrdoljak, kaže kako je ta tvrtka, zbog nedostatka kadrova, zatražila dozvolu za privremenim uvozom radne snage, odnosno 70 vozača.

- Mislim da u Hrvatskoj trebamo prestati praviti drame oko odlaska mladih ljudi. Hrvatske tvrtke jednostavno ne mogu plaćama konkurirati onima u razvijenim zemljama zapadne Europe i sasvim je normalno da će najbolji ljudi odlaziti raditi tamo gdje će ih bolje platiti, i to u svim strukama. Ulaskom u Europsku uniju ušli smo na zajedničko tržište i meni kao poslodavcu sasvim je svejedno, uvjetno rečeno, je li netko iz Slavonije otišao na rad u Zagreb ili u Budimpeštu. Prihvatili smo liberalnu ekonomiju i tržište rada i toga moramo biti svjesni. No, zato se nameće pitanje zašto Hrvatska ne dopusti uvoz kadrova iz Srbije i BiH primjerice, kojima smo mi s našim plaćama zanimljivi? Koga se štiti nedopuštanjem uvoza radnika, ako traženih kadrova nemamo? Imamo problem s nedostatkom vozača, a dobro je poznat i problem u zdravstvu s nedostatkom liječnika. Bilo bi dobro vidjeti i što to imamo među 300 tisuća nezaposlenih. Dobar dio čine ljudi koji jednostavno nisu pripremljeni za tržište rada - kaže Vrdoljak.

Igor MIKULIĆ
PRIORITET - PRIKLADNO OBRAZOVANJE

“Sindikati dugoročno nisu protiv uvoza strane radne snage, ali tek onda kada uvjeti to budu dopuštali”, objasnila je izvršna tajnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Milićević Pezelj, te dodala da je prioritet u borbi za veće zapošljavanje prikladno obrazovanje. Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata rekao je na okruglom stolu kako je potrebno obratiti pozornost na strukturu zaposlenih kako bismo lakše došli do najboljih rješenja.

PROJEKT DUALNOG OBRAZOVANJA

Jedno od rješenja osiguravanja kadrova gospodarstvu nudi i HGK kroz svoj projekt dualnog obrazovanja koji je predstavio potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Želimir Kramarić. “Cilj dualnog obrazovanja jest povezivanje samog sustava obrazovanja i gospodarstva prema uzoru na Austriju i Njemačku, a upravo je to ono što poslodavci traže. Takvo će obrazovanje uključiti mlade na tržište rada još za vrijeme srednjega strukovnog školovanja i visokog obrazovanja”, objasnio je Kramarić, te poručio kako moramo prestati proizvoditi ljude/kadar za izvoz ili zalihe. Zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Hrvoje Šlezak, najavio je, pak, da će podupirati komorski projekt dualnog obrazovanja te da je to prvi korak u rješavanju ove složene tematike.

NEFLEKSIBILAN OBRAZOVNI SUSTAV

O neusklađenosti obrazovnoga sustava i potreba na tržištu rada, na okruglom stolu govorio je znanstveni savjetnik Instituta za javne financije dr. sc. Predrag Bejaković, koji je zaključio kako Hrvatska za sada nema konzistentan sustav informacija o obrazovnim i kvalifikacijskim potrebama na tržištu rada. Stoga je vrlo teško, ili posve nemoguće, odrediti buduće obrazovne zahtjeve. “Uzimajući u obzir globalizaciju i nepovoljne demografske čimbenike, Hrvatska je, ili bi bar trebala biti, u procesu restrukturiranja gospodarstva i unaprjeđenja njegove konkurentnosti, a obrazovni sustav trebao bi imati više fleksibilnosti i slobode u bržem prilagođavanju”, kazao je Bejaković.

POTREBNA STRATEGIJA RAZVOJA I UPORABE LJUDSKIH POTENCIJALA

Davorko Vidović je na okruglom stolu zaključio kako prvi nacionalni cilj mora biti povećanje zaposlenosti, a prvi korak izrada sveobuhvatne nacionalne strategije razvoja i uporabe ljudskih potencijala. Dodao je kako se s kratkoročnim mjerama, poput povećanja uvoznih kvota, izrade novog modela zapošljavanja stranaca, izmjena zakona o strancima, uvođenja dualnog obrazovanja i strožeg nadzora rada stranaca na crno, može krenuti odmah.

I tvrtka Ricardo iz Darde, zbog nedostatka kadrova zatražila je dozvolu za privremenim uvozom radne snage, odnosno 70 vozača

MEĐU 300 TISUĆA

NEZAPOSLENIH MNOGO JE ONIH KOJI NISU PRIPREMLJENI ZA TRŽIŠTE RADA

Možda ste propustili...

SDP-OV PRIJEDLOG U SABORSKOJ PROCEDURI

HDZ protiv opoziva ministrice Divjak

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana