Hrvatski je paradoks i jedan od velikih problema našega gospodarstva, činjenica da imamo 300 tisuća nezaposlenih, a istovremeno i problem nedostatka radnika.

Zaključio je to savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore Davorko Vidović, na okruglom stolu “Kako hrvatskom gospodarstvu osigurati potrebne radnike?”, u organizaciji HGK u Zagrebu.

Okrugli stol okupio je predstavnike realnog sektora, ministarstava, sindikata, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje itd. Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, istaknula je problem nesklada onoga što tržište rada nudi i što traži. Vidović je kazao kako hrvatsko tržište rada karakterizira najniža stopa aktivnosti i zaposlenosti u EU, jedna od najviših stopa nezaposlenosti uopće i nezaposlenosti mladih, ubrzano iseljavanje mladih i obrazovanih te činjenica da smo jedno od najstarijih društava u EU. On je istaknuo i da se problem uvoza radne snage mora riješiti na korist tvrtki, ali i zaštite interesa domaće radne snage. “Ne treba samo osigurati povećanu kvotu za uvoz radnika, nego se treba pristupiti i izradi potpuno novoga modela za angažiranje stranih radnika”, rekao je Vidović, te dodao kako broj traženih dozvola za uvoz radnika više od dvadeset puta nadmašuje broj radnika određen kvotom, a uglavnom je riječ o zanimanjima iz sektora građevinarstva, prometa, turizma i brodogradnje.

“Razumijem i podupirem, s jedne strane, potrebe i prijedloge gospodarstvenika za uvoz radne snage, no s druge, moramo voditi računa i o zaštiti svog tržišta rada. Stoga ove godine idemo s povećanom kvotom, no ne u traženom obujmu”, poručila je ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić, koja je najavila kako su otvoreni za razgovore o novim modelima angažiranja stranih radnika.

Slavonija i Baranja vjerojatno su i najveće emigrantsko područje u Hrvatskoj, najviše zbog izostanka novih radnih mjesta. Iz Slavonije posljednjih godina odlaze najbolji kadrovi i njihov nedostatak itekako se osjeti. Primjerice, informatičke tvrtke u Osijeku i bližoj okolici postaju sve više gospodarski oslonci. Najveći iskorak proteklih godina učinile su tvrtke okupljene oko udruge Osijek Software City. Tajnik te udruge Bela Ikotić, ističe kako infomatički sektor upravo u Osijeku i okolici već godinama ima stabilan rast prihoda te da IT tvrtke izvoze između 80 i 90 posto svojih usluga i godišnje povećavaju broj zaposlenih i do 30 posto. No, također ističe velik problem nedostatka adekvatne radne snage, unatoč velikom broju prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje. Informatičari su i inače deficitarna struka u cijeloj Europi, no Ikotić ističe kako upravo kroz OSC neprestance ukazuju na činjenicu kako je Osijek izvrstan za rad i život, uz određene promjene koje će ljudima omogućiti razvoj i perspektivu.

- Na Zavodu ne možemo pronaći potrebne kadrove, čak ni one koji su spremni na ulaganje velikih napora i učenje kako bi se prekvalificirali. Tvrtke iz IT sektora u Osijeku i okolici danas zapošljavaju gotovo tisuću ljudi. Međutim, kada bi bilo odgovarajućih kadrova, ovoga bi se trenutka moglo zaposliti najmanje 200 osoba. Samo recimo zagrebačka tvrtka Span, koja u Osijeku ima svoju podružnicu, ima otvoren natječaj za zapošljavanje 55 osoba. Svaka nova zaposlena kvalitetna osoba generira i novo zapošljavanje. Na žalost, obrazovni sustav ne stvara potrebne mlade informatičare. Čak smo dojma da fakulteti najviše proizvode ljude koji bi se zapošljavali u državnoj i javnim službama, a ne za tržište rada. Zbog toga u OSC-u i provodimo različite projekte s edukacijama kako bismo dobili i zaposlili kvalitetne ljude - ističe Ikotić.

Na okruglom stolu ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ana Jarallah Paun istaknula je kako Hrvatska svakako mora poraditi na obrazovanju odraslih, ali treba biti i svjesna mogućnosti s kojima raspolažemo. “Dvije trećine nezaposlenih ima srednju stručnu spremu, njih 12 posto je visokoobrazovano, a ostali imaju osnovnu školu”, kazala je ona, dodavši kako HZZ radi i prekvalifikacije i osposobljavanja.

Predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa pri HGK-u i direktor La Loga Darko Vukadinović, kaže kako se prijevoznici susreću s problemom odljeva kvalitetnih radnika pa je, prema njegovoj procjeni, samo u Njemačku otišlo oko tisuću najboljih vozača.

Najveći hrvatski teretni prijevoznik - tvrtka Ricardo, sa sjedištem u Dardi, ima problema s pronalaskom vozača na tržištu rada. Samo u travnju Ricardu dolazi 30 novih kamiona te im je potrebno 40 do 45 novih vozača. Direktor i suvlasnik Ricarda Milan Vrdoljak, kaže kako je ta tvrtka, zbog nedostatka kadrova, zatražila dozvolu za privremenim uvozom radne snage, odnosno 70 vozača.

- Mislim da u Hrvatskoj trebamo prestati praviti drame oko odlaska mladih ljudi. Hrvatske tvrtke jednostavno ne mogu plaćama konkurirati onima u razvijenim zemljama zapadne Europe i sasvim je normalno da će najbolji ljudi odlaziti raditi tamo gdje će ih bolje platiti, i to u svim strukama. Ulaskom u Europsku uniju ušli smo na zajedničko tržište i meni kao poslodavcu sasvim je svejedno, uvjetno rečeno, je li netko iz Slavonije otišao na rad u Zagreb ili u Budimpeštu. Prihvatili smo liberalnu ekonomiju i tržište rada i toga moramo biti svjesni. No, zato se nameće pitanje zašto Hrvatska ne dopusti uvoz kadrova iz Srbije i BiH primjerice, kojima smo mi s našim plaćama zanimljivi? Koga se štiti nedopuštanjem uvoza radnika, ako traženih kadrova nemamo? Imamo problem s nedostatkom vozača, a dobro je poznat i problem u zdravstvu s nedostatkom liječnika. Bilo bi dobro vidjeti i što to imamo među 300 tisuća nezaposlenih. Dobar dio čine ljudi koji jednostavno nisu pripremljeni za tržište rada - kaže Vrdoljak.