Regija
SLAVONSKI PROIZVOĐAČI KULENA NA NOGAMA

“Ne znaju Slovenci što je
pravi kulen, njihov je
zapravo zimska salama!”
Objavljeno 19. veljače, 2016.

Vezani članci

SLOVENCI: SAMO ŠTITIMO SVOJE PROIZVOĐAČE

Celjske mesnine: Kulen radimo prema starom slavonskom receptu

KSENIJA PLANTAK - PUSTARA VIŠNJICA:

Švicarci i Englezi traže naš slavonski kulen

PRITISAK SLOVENIJE NA HRVATSKE POLJOPRIVREDNIKE

Slovenci Europi uložili prigovor na zaštitu "Slavonskog kulena"?!

SLAVONSKI BROD/VINKOVCI/ORAHOVICA/SLATINA- Nakon vijesti da je Slovenija Europskoj komisiji uložila prigovor na Zahtjev za registraciju naziva Slavonski kulen/kulin, o čemu je Ministrastvo poljoprivrede obaviješteno 15.veljače, ne prestaju komentari slavonskih proizvođača nadaleko poznate delicije, koja je i prije EU registracije godinama brend Slavonije i Baranje.

To je isključivo slavonska tradicija

- Kulen je isključivo slavonska tradicija, stoljećima se pravi na ovim prostorima, ne znam što tu Slovencima smeta - kaže Ivo Seletković iz Donjih Andrijevaca, jedan od proizvođača tog specijaliteta.Vrijedan je, kaže, ako se dobro napravi, a ukusi su različiti i nema uniformiranog okusa. Postoji standardna receptura, no dobar kulen ovisit će o tome kakvo je meso, pušnica, kakvim se drvima dimi meso.

- Najvažniji je odabir mesa, domaća starija svinja ima prednost. Kulen se ne može praviti od svih dijelova svinje. Mora biti strogo tvrdo meso, vratina, bez žilica, tako da se od jedne svinje ne može napraviti puno kulena. Nekada su naši stari pravili samo jedan ili dva kulena. Osim mesa, važna je kvalitetna crvena paprika, jer u suprotnom meso prokisne, bitan je domaći bijeli luk, koji je ljepljiv i peče, te, naravno, sol. Jako je važno i sušenje kulena bijelim drvom, da nema tanina - navodi majstor. Naravno, na kvalitetu gotovog proizvoda utječe i vanjska temperatura, a tople zime proteklih godina ne pogoduju sušenju, kaže Seletković. On od Europske komisije, nakon što provjeri opravdanost slovenskog prigovora, očekuje pozitivan odgovor za nedostižnu slavonsku deliciju.

Prigovor nema nikakve osnove

I otočkog proizvođača slavonske delicije Samsona Andabaku osupnula je vijest o reakciji Slovenije.

- Iznenadila me vijest da je Slovenija uložila prigovor na zahtjev za registraciju naziva našeg domaćeg, slavonskog kulena. Nema se tu što puno govoriti, ne mogu oni praviti slavonski kulen, kao prvo, kad su oni u drugoj državi. Oni imaju svoj recept, međutim to je meni više zimska salama nego kulen. Slavonski kulen može se praviti samo u Slavoniji, tako da ne vidim zbog čega su uložili prigovor. Ako govorimo o nekoj šteti, ne može nama Slovenija ništa štete napraviti, to je industrija, čak je i naš industrijski kulen daleko kvalitetniji od tog njihovog - kaže on.

Prigovor na zaštitu slavonskog kulena odjeknuo je u cijeloj Slavoniji, pa tako i među proizvođačima kulena iz Orahovice. Vladimir Pleša, proizvođač kulena, ogorčen je na taj potez Slovenaca.

- Taj prigovor nema baš nikakve osnove. Mi Slavonci imamo svoju domaću svinju, dakle isključivo domaće meso, začine, svoju domaću recepturu i pravilnik po kojem radimo. Oni zaista nemaju što prigovarati, a na nama je da se čvrsto borimo za prava svog proizvoda. Ja godinama proizvodim kulen i znam koliko naš slavonski kulen vrijedi i koliko je kvalitetan i pravu zaštitu više nego zaslužuje – rekao je Pleša.(Surađivali I.G./M.K./V.G./V.L./G.M.)

Marija RADOŠEVIĆ

Miodrag Komlenić

predsjednik baranjske Udruge proizvođača kulena

Čuo sam na televiziji i pročitao u medijima o prigovoru koji su Slovenci uložili na zaštitu slavonskog kulena. Teško je reći o čemu se radi, jer nisu naveli razloge. Sigurno je da Slovenija i Slavonija nemaju dodirnih točaka. Može biti da tamo postoje neki proizvođači koji proizvode nešto nalik na slavonski kulen, pa na osnovi toga planiraju ishoditi zaštitu. No mislim da je samo pitanje vremena kada će slavonski kulen postati zaštićen od EU i da će se dogoditi isto kao i s istarskim pršutom. Slavonija apsolutno zaslužuje da ima svoj zaštićeni kulen, jer ako bilo koji proizvod u Hrvatskoj zaslužuje biti zaštićen, onda su to kulen i pršut.

Riječ građana

JOZO LAUŠ, Čajkovci:

- Kulen je naša tradicija i treba ga zaštititi kao slavonski specijalitet . Slovenci ga nikada nisu imali niti nas mogu u tome dostići. Oni mogu proizvesti nešto industrijsko s puno konzervansa i raznih dodataka, što nije ni slično pravom kulinu.

- MIROSLAV MILOVUKOVIĆ, Orahovica:

Ovo je doista smiješno. Mi Slavonci smo poznati po istinskim, domaćim delicijama i proizvodnji. Ne znam što bih rekao, nadam se i vjerujem da će to sve proći bez ikakvih posljedica.

- TAJANA BECE, Osijek:

Hrvatska zaslužuje da se pozitivno riješi njezin zahtjev da se slavonski kulen registrira kao izvorni hrvatski proizvod. Slovenci ne znaju osušiti meso kao mi i njihovi sušeni mesni proizvodi nisu tako dobri kao naši. Možda nam zato prave probleme.

- MATEJ BERNATOVIĆ, Osijek:

Smatram da je jako loše što su Slovenci uložili prigovor na zaštitu slavonskog kulena. Slavonija je poznata po kulenu, to je proizvod po kojem je naš kraj prepoznatljiv. Kulen je hrvatska gastronomska tradicija i svi u našoj zemlji, ali i šire znaju za slavonski kulen.

NIKOLA GLAMOČAK, Vinkovci:

- Protiv sam ovog prigovora Slovenaca jer naš slavonski kulen se nikako ne može mjeriti s njihovim u Sloveniji. Osim toga imao samo priliku probati, tako da ne vidim razlog zašto su oni protiv zaštite našeg kulena.

MARIJANA AČ RAPČAN, Vinkovci:

- Nije mi jasno zašto su uopće uložili prigovor! Ako ćemo gledati geografski, Slovenija i Slavonija imaju različitu klimu, stoga se taj neki "Kulen iz Dežele" ne može uspoređivati s našim. Ali smatram da se ne moramo previše zabrinjavati, jer mi tradiciju proizvodnje imamo, što se za njih ne može reći.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike