Objavljeno 17. veljače, 2016.
“U takvim tržišnim okolnostima postaje nužna intervencija države, jer u svakoj uređenoj zemlji, kojoj je vinogradarstvo i vinarstvo tradicija, ali i dugoročna strategija, što Hrvatskoj jest, mora doći do pojačane kontrole svih vina koja se stavljaju u pro
B ez ulaganja u vinograde i preradu vina, usklađivanja kvalitete vina po stilu i trendu koji traži globalno tržište naši vinari teško da će moći opstati i na domaćem tržištu, a o izvozu neće moći ni razmišljati.
Naime, sve je veći uvoz jeftinog nekvalitetnog vina u Hrvatsku, koji uništava domaće vinare. O stanju vinarstva u Hrvatskoj, trendovima, planovima i ostalom razgovarali smo s Ljerkom Puljić, članicom Nadzornog odbora Agrokora d.d., kompanije koja je najveći proizvođač vina u Hrvatskoj.
Kao i svake godine, i ove je godine Agrokor - svjetski poznata kompanija, organizirao proslavu Vinceške kojom se obilježava početak nove vinogradarske godine. Čini se da ne odustaje od držanja do tradicije i običaja.
- Kao najveći proizvođač vina u Hrvatskoj, Agrokor shvaća da mora, koliko to god zvučilo banalno, proslavi Vincekova dati prostor i odgovarajuću pažnju. Drago nam je da su značaj ovoga prepoznali brojni poslovni ljudi, naši partneri, ali i znalci vinskog biznisa, čija nam je ocjena izuzetno važna. Zbog veličine ulaganja u vinograde i preradu vina, gdje je Agrokor dosad uložio više od 350 milijuna kuna, Agrokor mora ovaj biznis smatrati svojom osnovnom djelatnošću. S proizvodnjom i prodajom više od 10 milijuna litara vina svjesni smo također da dugoročno bez izvoza i ulaganja u podizanje i standardizaciju kvalitete vina nema održivog posla u ovoj djelatnosti. Stoga je prvi Agrokorov korak bio ulaganje u obnovu vinograda koji su osnovna predispozicija za dugoročan rast kvalitete vina, a paralelno s time u Belju je podignut potpuno novi vinski podrum s najmodernijom tehnologijom čiji kapacitet će i u budućnosti moći pratiti rast prinosa grožđa u vinogradima. No, najvažnije od svega naše je kontinuirano ulaganje u kvalitetu vina, jer je bilo kakav izlazak na europsko, odnosno svjetsko tržište vina nemoguć bez usklađivanja kvalitete vina po stilu i trendu koji je prisutan na globalnom tržištu.
Beljska vina nositelji brojnih priznanja
Beljska vina nositelji su brojnih priznanja. Kako biste ih opisali, kakva su to vina?
- Tu se u pravilu radi o svježim, mirisnim vinima, bogatih voćnih aroma, a istovremeno laganih i svježih kada ih se pije. U tom dijelu Agrokor je angažirao niz vodećih stručnjaka iz svijeta vina koji su u stručnom smislu dali velik doprinos formiranju beljskih vina u pogledu stila i kvalitete, ovakvog kakvo je to danas. Danas dobivamo priznanja sa svih strana za našu Graševinu koja je nama apsolutni fokus u Belju i gdje s pravom procjenjujemo da će dugoročno postojati prostor za rast tržišta, pa i za izvoz.
Naši vinari kažu da ulažu velike napore u podizanje konkurentnosti, ali se teško nose s velikim uvozom jeftinih vina?
- Ostao je, naravno, veliki napor u području konkurentnosti, budući da smo svjedoci da je ulaskom u EU na tržištu došlo do poplave uvoza jeftinih vina koja danas predstavljaju u određenom smislu i nelojalnu konkurenciju domaćoj proizvodnji. S druge strane, mi smo svjesni da moramo ozbiljno raditi na optimalizaciji svih troškova u procesu proizvodnje vina, što je prvenstveno moguće kroz implementaciju najbolje prakse u tehnologiju obrade vinograda, a onda i tehnologiju prerade. U Hrvatskoj nam svima u ovom području nedostaje znanja, investicija u mehanizaciju koja bi zamijenila dio ručnog rada, ali i dio nazovimo to tajni i malih vještina, koje pridonose proizvodnji visokokvalitetnih vina. Znači, nedvojbeno je jedan od izlaza za hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo standardizacija i podizanje kvalitete vina, ali i njegovo prilagođavanje svjetskim trendovima. Također, nemoguće je u vinskom biznisu, bez ulaganja u marketing i promociju, postići bilo kakav tržišni uspjeh. Tu prvenstveno mislim na nedovoljnu "izbrediranost" hrvatske kao vinske destinacije, a unutar toga posebno zaštite i brendiranja Graševine kao sorte koja baš na ovom terroiru daje najbolje rezultate. U tom području velika je uloga Udruge graševina koja može daleko više od onoga što smo do sada napravili i tu sigurno u suradnji s hrvatskom državom moramo biti glasni ako ne želimo da nam i vinogradarstvo i vinarstvo dođe u veliku krizu.
Uložili veliki napor u postizanje kvalitete
Mnogi kažu da je nužna intervencija države u rješavanju problema na domaćem tržištu vina.
- Svjedoci smo da je već u 2015. godini uvoz vina u Hrvatsku enormno porastao, i to nažalost veliki volumen jeftinih vina koja predstavljaju nelojalnu konkurenciju domaćoj proizvodnji jer se prodaju često po cijenama jedva nešto iznad cijene kilograma grožđa koji smo u Hrvatskoj u stanju proizvesti. U situaciji siromašnog tržišta i velikog rata cijenama među domaćom maloprodajom jasno je da ovakav trend nailazi na plodno tlo. Posebno cijelu situaciju otežava činjenica da su se i neki domaći proizvođači uključili u ovakvu trgovinu vinom i sve podredili vlastitoj zaradi, ne mareći za dugoročne posljedice svoje politike. U takvim tržišnim okolnostima postaje nužna intervencija države, jer u svakoj uređenoj zemlji, kojoj je vinogradarstvo i vinarstvo tradicija, ali i dugoročna strategija, što Hrvatskoj jest, mora doći do pojačane kontrole svih vina koja se stavljaju u promet. Moraju inspekcijska tijela, ali i nadležni zavodi intervenirati kada se radi o vinima koja ne odgovaraju deklaraciji ili o vinima koja nisu u rangu kvalitete u okviru koje se prodaju. Posebno je ovo potrebno za one vrste vina koja su brendirana imenima najpopularnijih hrvatskih sorti, a gdje se zna da to jednostavno ne odgovara situaciji zemlje podrijetla. U tom smislu i naša je zadaća da jače radimo na zaštiti nekih sorti, da radimo na jasnoj komunikaciji i promociji njihovih karakteristika koje razlikuju hrvatska vina od onih uvoznih te da na taj način probamo smanjiti tržišni pritisak onih vina koja ne odgovaraju tim karakteristikama.
Hrvatski vinari ulažu velike napore u podizanje kvalitete vina, ali se još uvijek teško udružuju?
- Za hrvatsko vinarstvo jako je dobro da se ukupna kvaliteta prozvodnje diže iz godine u godinu. Vinari su sami uložili vrlo velik napor i novac u postizanje prepoznatljive kvalitete hrvatskih vina, tu prvenstveno treba pohvaliti primjer regije Istre koja je sa svojom Malvazijom postigla posljednjih godina velike uspjehe i gdje se ta sorta uspjela čvrsto vezati uz “terroire” i gdje jedan brend pridonosi podizanju vrijednosti onog drugog i obrnuto. Baranja i Slavonija moraju to napraviti sa svojom Graševinom jer ovo vino ima sve elemente da postane dodana vrijednost turističkoj destinaciji Slavonije i Baranje, ali i obrnuto, da vino upravo bude jedan od elemenata kojim će turističke zajednice ove regije privlačiti dolazak gostiju. U tom smislu važno je prepoznati da upravo unutar EU-a, čiji smo sada član, udruživanje u zajednice proizvođača mora biti osnovna poluga kojom će se ovaj cilj ostvariti.
Zdenka RUPČIĆ
350
milijuna kuna Agrokor je dosad uložio u vinograde i preradu vina
10
milijuna litara vina godišnje proizvede i proda Agrokor