Objavljeno 16. veljače, 2016.
- Svako društvo treba voljeti i poštovati svoju najstariju populaciju - kaže Jasna A. Petrović
Vezani članci
POSLANICA SLAVONSKIH BISKUPA
Marija Stević, korisnica doma za starije u Gorjanima, ovih je dana u krugu obitelji proslavila 100. rođendan. Danas njezino godište, 1916., kada je Prvi svjetski rat bio na vrhuncu, zvuči gotovo nestvarno, a njena dugovječnost mladim se generacijama u današnjem načinu života čini nedokučiva.
– Smirenost u vjeri i umjerenost u svemu - kaže o receptu svoje dugovječnosti baka Marija, koja cijeli život redovito posti – srijedom blagi post, a petkom samo vodu i malo kruha.
Sve je više starijih od 85
– Nikada nije imala problema s prekomjernom težinom. Znajući dobro njezin stil života, postu pripisujem glavnu zaslugu dugovječnosti - kaže Marijin unuk Josip Stević o tajni dugovječnosti ove krepke starice. Čini se tako jednostavan recept, a u jedno stoljeće života stalo je tako puno toga, i lijepog, i veselog, i tužnog, i ružnog. I rađanja, i svatova, i bolesti, i ratova. No, bez obzira na tako “visoko” godište, Marija Stević nikako nije osamljena u “klubu 100 plus”. Jer, prema statistici policijske uprave, kaže njezin glasnogovornik Darijo Premec, na području Osječko-baranjske županije čak je 326 osoba starijih od 99 godina. Iznenađujuće visoka brojka na njenih ukupno 305.032 stanovnika. No, broj od 326 osoba sa 100 plus u županiji i ne treba čuditi. Zdravstvene i demografske analize i praćenja govore u prilog toj, najstarijoj populaciji – da je sve više starijih od 85 godina. Popisom stanovništva iz 2011. na području Hrvatske prebrojen je 2201 stogodišnjak, za čak 51,2 posto više nego u popisu iz 2001. i taj trend je i dalje u rastućoj tendenciji. Gerontolozi to pripisuju boljoj zdravstvenoj skrbi, kvalitetnijoj prehrani, poboljšanju higijenskih uvjeta, jednom riječju rastu kvalitete života uopće.
Generacije koje treba poštovati
- Te su generacije rođene u razdoblju kada je bilo manje zagađenja, još se živjelo u suglasju s prirodom i u smirenijim društvenim zajednicama, velikim obiteljskim zajednicama s jednom međusobnom interakcijom, emotivnom interakcijom. Sve su to važni preduvjeti za imunološki status čovjeka, dio njih ima i genetsku sklonost za duboku starost - kaže o sve većem “klubu 100 plus” u Hrvata predsjednica Sindikata umirovljenica Hrvatske Jasna Petrović. Podsjeća, generacije su to čije godine trebaju izazivati poštovanje i zahvalnost jer su kroz svoj dugi životni i radni vijek, kao i potomstvom pridonijele društvu.
– Generacije su to koje su proživjele tri rata. Svako društvo treba voljeti i poštovati svoju najstariju populaciju, sustav treba biti u službi čovjeka i njegova društvenog života, poput Japana, koji prednjači populacijom u dubokoj starosti - kaže Petrović.
Specijalist obiteljske medicine, dr. Perica Kovačić drži da današnje generacije imaju skraćen radni vijek jer su izložene velikom stresu te su prenervozne.
Sve manje novorođenih
- Duboku starost doživljavaju oni koji su našli ravnotežu u ratovima, bolestima, kriznim stanjima, oni koji su našli istinu o smislu života i pomirili se s njom. Imaju unutrašnji mir i zdravlje ih služi - upozoravaje na povezanost sklada duha i tijela dr. Kovačić. Prema nekim izračunima, među deset smo najstarijih nacija u svijetu. Prosječna dob u RH je 75-80 godina, dok je prosječna starost 40,4 godina. Istovremeno sa se većom populacijom starijih od 85 opada nam broj rođenih – samo u 2015. taj je broj smanjen za 12.000. Demograf s Instituta Ivo Pilar u Vukovaru Dražen Živić naziva to obrnutom piramidom.
– Jer, natalitet nam jako opada, a smrtnost blago raste, i to izaziva veliki prirodni pad stanovništva, sa sve većim udjelom starije populacije. U tome se, istina, zrcali poboljšanje uvjeta života u odnosu na prije, no to je istovremeno i demografski loše - kaže Živić. Procjene demografa o daljnjem demografskom sunovraćanju kazuju da je 2015. zasigurno 1500 manje rađanja nego u 2014., uz blagi porast smrtnosti, pa će se zadnje smanjenje broja stanovnika u RH s 12.000 sada povećati na 16.000.
Suzana ŽUPAN
HZMO: PREKO OIB-a AUTOMATSKI AŽURIRAMO PODATKE O SMRTI
Na upit jesu li sve veće brojke o stogodišnjacima rezultat i neprijavljivanja njihove smrti zbog daljnjeg podizanja njihove mirovine i sličnog, glasnogovornik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Filip Dujmović kaže kako je svaka mogućnost zloporabe i prijevare time nemoguća. “Jer, mi smo u sustavu OIB-a i sve se automatski ažurira. Dakako, zakonska je dužnost građana uvijek prijaviti sve izmjene okolnosti primanja na mirovine, no mi se ne oslanjamo na to, nego na sustav OIB-a, a umreženi smo i sa Slovenijom, Njemačkom i još nekoliko država zbog inozemnih mirovina, pa je i tu ta mogućnost isključena”, kaže Dujmović. Dodaje, slučajevi nepripadajućih isplata su rijetkost, a ne pravilo. “Da do njih i dođe, mi to vrlo brzo uočimo i revidiramo stvar”, kaže Dujmović. Prema evidenciji HZMO-a, starijih od 85 godina među korisnicima mirovinskog osiguranja je oko 76.700.
PRIVATIZACIJA ZDRAVSTVA - OPASNOST ZA NAJSTARIJE
- Sada, s najavljenom privatizacijom zdravstvenog osiguranja možemo očekivati – jer čim se takne u zdravstvo, u materijalnu sigurnost, a kod nas mirovine stalno padaju - da će doći do zastoja rasta očekivane životne dobi - upozorava predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović.
U JAPANU VIŠE OD 60 TISUĆA STOGODIŠNJAKA
Brojem stogodišnjaka tradicionalno prednjači Japan koji je premašio 60.000, a zemlja zbog rapidnog starenja populacije sve više osjeća demografske probleme. Podatak je to iz 2015. u kojoj je taj broj u odnosu na 2014. veći za 4,7 posto. Drastičan je rast u proteklih 50 godina - 1963. u Japanu su živjela samo 163 stogodišnjaka. Broj je premašio tisuću 1983., deset tisuća 1998., a 30 tisuća 2008. Među japanskim stogodišnjacima 87 posto čine žene. Očekuje se da će 2060. više od 40 posto Japanaca biti starijih od 65 godina.
Otišlo 5000 mladih, tko će ostati rađati?
Sve većem trendu da postajemo zemlja staraca pridonosi i odlazak mladih – lani je oko 5000 radno sposobnih ljudi izbrisano iz evidencije HZZ-a, no ne zbog toga što su se zaposlili. Zapravo, zaposlili se jesu, ali u drugim zemljama. S obzirom na sve veću starosnu populaciju i odljev mladih, radno, ali i reproduktivnih, rađajućih generacija pitanje svih pitanja jest – tko će ostati rađati nove generacije u ovoj zemlji čiji se broj stanovništva od popisa do popisa smanje? U popisima 2001. i 2011. broj stanovništva smanjio nam se za oko 150.000 stanovnika, za grad veći od Rijeke, što je veličinom treći grad u državi. Na to pitanje, odnosno poraznost odgovora upozoravaju i demografi, no nositelji javnih politika (zasad) taj alarm ne čuju i ne reagiraju adekvatno. Dodatno zabrinjava i to što odjednom odlaze dvije generacije – i (mladi) roditelji i njihova djeca jer današnji “gastarbajteri” neće, poput prijašnjih koji su se nakon završetka radnog vijeka vraćali, u bijeli svijet sami, nego povuku za sobom i obitelj, pa je to potvrda više da će ondje i ostati, ili bar njihova djeca. I GSV Osječko-baranjske županije je na svojoj sjednici izrazio zabrinutost podatkom HZZ-a da se 2015. konstantno smanjivao broj ekonomsko aktivnih, to jest radno sposobnih stanovnika i donio zaključak da se za sljedeću sjednicu pripreme detaljni podaci kako bi se utvrdilo odlaze li mladi obrazovani ljudi u velikom broju.
TAJNE
DUGOVJEČNOSTI SU: SMIRENOST, DOBRI MEĐULJUDSKI ODNOSI I UMJERENOST