Objavljeno 13. veljače, 2016.
Udruga katoličkih intelektualaca u Osijeku priredila je prvi u nizu korizmenih susreta na kojemu je teolog dr. Ivica Raguž, dekan KBF-a u Đakovu, govorio o knjizi “Papa Franjo: Božje je ime milosrđe”, objavljenoj u siječnju 2016. godine i predstavljene u 86 zemalja, uključujući Hrvatsku, s Verbumovim izdanjem.
Riječ je o prvoj knjizi, svojevrsnom zborniku razgovora pape Franje s vatikanistom Andreom Torniellijem, čiji sadržaj potpisuje Papa i vrelo je u ovoj Jubilejskoj svetoj godini Božjega milosrđa, jer približava čitatelju pogled pape Franje na niz otvorenih izazovnih tema u suvremenoj Katoličkoj Crkvi. Korizmeni je susret u Klubu knjižare Nova otvorila Miriam Goll, UKI-jeva dopredsjednica, predstavljajući teologa, rođenoga Osječanina dr. Ivicu Raguža, utemeljitelja i prvoga predsjednika i duhovnika UKI-ja (osnovanog 2006. godine u Osijeku), ali i autora 15 knjiga, četrdesetak članaka te upravo tiskane knjige “Milosrđe”. O knjizi “Božje je ime milosrđe”, Raguž je poticajno rekao kako je zanimljiva, korisna i nadahnjujuća, a u kasnijem razmatranju otkrio je i zašto, no najprije je publici približio vlastite argumentirane stavove o trima dimenzijama duhovnosti pape Franje: o “teologiji naroda”, ignacijanskoj duhovnosti nastavljenoj na franjevačku te o karakteristikama španjolske kulture djelovanja.
- Svidjelo mi se što papa Franjo ovom Godinom milosrđa želi uzdrmati, probuditi samu Crkvu. Više je misli bitnih za Crkvu izneseno u knjizi: Crkva kao poljska bolnica koja pokušava zacjeljivati rane, potiče na obraćenje da “prestanemo lizati vlastite rane”, sažaljevajući se i da sakrament ispovijedi ne shvaćamo kao kemijsku čistionicu - kazao je Raguž, koji je, govoreći o izloženim ostacima suzaštitnika Godine milosrđa sv. Leopolda B. Mandića u Rimu, kritizirao šutnju u Hrvatskoj o znamenitom ispovjedniku, hrvatskom svecu, umjesto javnog izražavanja ponosa.(I.K.)