Objavljeno 12. veljače, 2016.
Glavni je uzrok najvećeg broja prometnih nesreća neprilagođena brzina
Gotovo trostruko više ljudi poginulo je na osječkim ulicama u prometnim nesrećama u 2015. nego godinu dana prije.
Naime, u 2015. smrtno je stradalo osmero ljudi, a godinu ranije njih troje. Ipak, lani je na gradskim ulicama u prometnim nesrećama ozlijeđeno nešto manje ljudi. Statistika kaže: teško je stradalo 48 ljudi, a lakše 258, dok ih je godinu ranije ukupno ozlijeđeno 358. Povećanje broja smrtno stradalih zabilježeno je i u cijeloj Osječko-baranjskoj županiji, gdje je lani u prometu poginulo 35 ljudi, a godinu ranije – 13.
Najveće povećanje broja stradalih u Osijeku bilježi se među pješacima, kojih je lani poginulo troje, dok u 2014. nije smrtno stradao ni jedan. Također, lani je poginulo troje biciklista, a u 2014. jedan. Uz poginule pješake i bicikliste, prošle godine osječke su ulice odnijele živote po jednog vozača i putnika u vozilu, što je jednako kao godinu ranije.
Kao i uvijek, glavni je uzrok najvećeg broja prometnih nesreća neprilagođena brzina. Vozači najčešće vole jače pritisnuti papučicu gasa na glavnim gradskim prometnicama čije tehničke karakteristike omogućavaju razvijanje većih brzina. To se najčešće događa noću, poslije 22 sata, ili subotom poslijepodne te nedjeljom, kada je opterećenost cesta manja. Najčešće su to sljedeće ulice: Vukovarska, Josipa Jurja Strossmayera, Europske avenije, Matije Gupca, Cara Hadrijana, Divaltova, Gacka, Vinkovačka, Kralja Petra Svačića, Gundulićeva i Svetog Leopolda Bogdana Mandića.
Tijekom prošle godine samo na području grada Osijeka, bez pripadajućih naselja, policija je ispisala 2147 kazni zbog prebrze vožnje. Najveća brzina od 138 kilometara na sat izmjerena je vozaču u Ulici Svetog Leopolda Bogdana Mandića. Pri tome nisu u obzir uzeta prekoračenja brzine na osječkim obilaznicama.
Iz policije pozivaju građane na oprez. “U svakom trenutku naše neopreznosti kada smo sudionici u prometu, bilo kao vozači, biciklisti ili pješaci može doći do prometne nesreće i stradavanja. Međutim, poštovanjem prometnih propisa svih sudionika u prometu prometne nesreće kao neželjeni događaji mogu se svesti na minimalnu mjeru”, kažu u osječkoj policiji.
Sandra LACIĆ
TRAGOM POZIVA GRAĐANA
Je li Kirova opasna ulica?
Nakon što nam se u redakciju javila građanka zabrinuta za sigurnost svojeg malodobnog djeteta koje svakodnevno prelazi Kirovu ulicu na putu prema školi, iz policije smo zatražili podatke o nesrećama na toj prometnici. Kako doznajemo, na pješačkom prijelazu Josipa Reihla Kira - Biševska, prošle se godine dogodila jedna prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao pješak na obilježenom pješačkom prijelazu zbog naleta vozila. U 2014. godini na tom se raskrižju dogodila jedna prometna nesreća u kojoj je pješak zadobio lakše tjelesne ozljede, dok u 2013. i 2012. godini na tom pješačkom prijelazu nije bilo prometnih nesreća.
Na pješačkom prijelazu Josipa Reihla Kira – Bračka od 2012. do 2015. godine nije bilo prometnih nesreća. Na ovom pješačkom prijelazu 2014. godine postavljen je i svjetlosni prometni znak s najavom nailaska pješaka. Iz policije ističu da u Kirovoj ulici nema nikakvih odstupanja u odnosu na ostali dio cestovne mreže grada Osijeka.
- Ulica Josipa Reihla Kira rekonstruirana je ne tako davno te je u tom smislu provedena i kvalitetnija zaštita pješaka nego u nekim drugim ulicama, ističu u policiji.
8
osoba smrtno je stradalo u 2015. na osječkim ulicama
2147
kazni zbog prebrze vožnje ispisala je policija u 2015. na području grada Osijeka, bez pripadajućih naselja
138
kolometara na sat najveća je izmjerena brzina (u obzir nisu uzeta prekoračenja na obilaznicama)