SLATINA – Pokladni običaji u mnogim su krajevima danas svedeni na povorke maskiranih mještana, koji svojim izgledom i razuzdanim ponašanjem nastoje zabaviti promatrače, koji nisu imali volje ili hrabrosti učiniti isto. U nedavnoj prošlosti, međutim, gotovo svako selo imalo je svoje običaje i oni su mu davali svojevrsni identitet.

Poklade (fašinak, fašanke ili fašenki, utorak uoči Čiste srijede ili Pepelnice) na slatinskom području obično su bile obilježene dolaskom prvo dječjih zamaskiranih skupina, koje domaćinima pjevaju, a za nagradu dobivaju novac, jaja ili kolače. Najčešće su to pokladnice, ili krofne, koje u Čađavici nazivaju praženjakima, a u Sladojevcima kroflinima. Odrasli su često formirali svatovsku povorku, a odjeveni su bili u narodnu nošnju, najčešće sa zamijenjenim ulogama: žene su nosile muške hlače, a muškarci ženske rubače. Stare bunde i prsluke odijevali su naopako, da krzno bude s vanjske strane. Tako bi hodali selom i pjevali, a pri ulasku u kuću obvezno i plesali. Trebalo je što jače udarati nogama o pod i poskakivati što više u vis, kako bi konoplja visoko izrasla (običaj u Sladojevcima). U nekim selima veseli svatovi vukli su kotač ornica s pričvršćenim drvenim figurama babe i djeda. Djed nastoji uloviti babu, ali, kako se kotač okreće, to nije moguće. Navodno je taj običaj u neka davna vremena donesen iz Njemačke. U Ivanbrijegu bio je običaj da jedan mještanin glumi Hanswursta. Na njegovu odjeću prišivali bi crvene vrpce, a kapu je činila ražena slama s navučenom jutenom vrećom, također s resama. Hanswurst bi hodao selom u pratnji žena koje su raskalašeno plesale. Dakako, pokladni su običaji dopuštali ponašanja koja su u svakodnevnom životu bila neprihvatljiva. Dan bi obično završio seoskom zabavom.

U posljednje vrijeme poklade se koriste za upozoravanje na društvena i politička zbivanja koja zaslužuju ruganje ili osudu, a različite udruge organiziraju humanitarne zabave pod maskama radi prikupljanja sredstava za pomoć siromašnima i druge humane nakane. Punih 20 godina Turistička zajednica i Grad Slatina organizirali su veliku i atraktivnu pokladnu manifestaciju u Parku 136. slatinske brigade, na kojoj su sudjelovale brojne udruge iz grada i okolnih mjesta. Zanimanje za takav oblik zabave polako je jenjavalo, pa su građani, opterećeni životnim nedaćama i egzistencijalnim teškoćama, u manjem broju pratili zabavne događaje u parku, a bilo je i sve manje odraslih osoba zainteresiranih za sudjelovanje u maškaranoj povorci. Posljednje dvije godine to je isključivo dječja priredba u kojoj sudjeluju polaznici slatinskih dječjih vrtića i osnovnih škola. Petar Žarković