Objavljeno 6. veljače, 2016.
Ono što je već zastarjelo do 16. lipnja 2010., ne može se dirati, smatra Ustavni sud
Novi ministar pravosuđa Ante Šprlje izazvao je dosta zanimanja javnosti svojim najavama kako bi se već do kraja godine mogao promijeniti Ustav u pitanjima “opće vrijednosti”, poput nezastarijevanja ratnog profiterstva i privatizacijskog kriminala u Hrvatskoj.
Tvrdi kako je otvoren i za raspravu o nezastarijevanju teških ubojstava, a spominje i druge teme, poput reforme regulacije Ustavnog suda, s tim da smatra kako je to manje tema u sferi pravosuđa, a više stvar dogovora na političkoj i pravnoj razini. Svim tim potezima Šprlje želi poslati jasnu poruku javnosti da “država neće biti izvor za krađu, već samo naš krov koji će nas štiti da bolje živimo”.
O tome kako neke od tih najava doživljava pravna struka razgovarali smo s jednim od ustavno-pravnih stručnjaka - Osječaninom Matom Palićem.
Prema njegovom mišljenju, možda će se neke od tih izmjena i izglasati, ali je pitanje koliko će se moći uskladiti s odlukom Ustavnog suda u vezi ustavne tužbe oko slučaja Ive Sanadera, vezanog za ratno profiterstvo. Naime, tada je Ustavni sud zauzeo stav da se u ono što je već zastarjelo do 16. lipnja 2010. godine, a to je kompletan privatizacijski kriminal, jer su bili kratki rokovi zastare i ništa se nije mnogo poduzimalo, osim u nekoliko slučajeva, ne može dirati.
- Dok je takvo tumačenje Ustavnoga suda bojim se da bi svaka izmjena Ustava koja bi išla u tom smjeru, a iz ministrovih riječi čini se da to jest nakana, loše prošla u eventualnom preispitivanju te odluke od strane Ustavnog suda - kaže Palić, pozivajući se na tumačenje u spomenutom slučaju. Stoga smatra da se tu uz postojeću postavu sudaca ništa neće moći dogoditi. Kako su u toj odluci suci bili jednoglasni, teško je očekivati da bi Ustavni sud mogao promijeniti stajalište te tu prostora za procesuiranje - nema.
- Jedina varijanta je da se u Ustavu ta odredba drukčije formulira pa da onda i Ustavni sud zauzme drukčiji stav, ali ne znam što bi se to moralo dogoditi da oni promijene stav - kaže Palić, koji ne vjeruje da će se to dogoditi.
Kada je riječ o inicijativi predsjednika saborskog Odbora za Ustav Roberta Podolnjaka (Most), koji se uključio u raspravu kako spriječiti da Ustavni sud od svibnja ostane samo na šest umjesto predviđenih 13 članova (jer postojećim članovima mandat istječe, a nove se, zbog nužne dvotrećinske većine, ne uspijeva izabrati), Palić kaže da, dok je na snazi dvotrećinsko pravilo i dok oporba ima više od trećine zastupnika, bez političkog dogovora nećemo dobiti nove suce. Podolnjakov prijedlog pak promjena ide za tim da se suci ne mogu sami kandidirati za ustavnog suca, nego da to radi ograničen broj institucija koji bi ih predlagao te da ih se u Saboru bira javnim glasanjem.
- No, ni to bez konsenzusa velikih stranaka ne mijenja bit problema. Pitanje je i kojom dinamikom bi takve eventualne promjene išle. Mi smo tu odredbu o dvotrećinskoj većini potrebnoj za izbor ustavnih sudaca prepisali od Njemačke, ali nismo mogli prepisati i njihovu političku kulturu. U tome je cijeli problem. Pa se bez dobre volje oporbe, sada koalicije Hrvatska raste, ne može niti dirati u Ustav. Jer kada su mijenjali Ustav u tom smislu da se traži dvotrećinska većina, očito se to radilo s figom u džepu. Jer su se ovako doveli u situaciju da bez obzira na to tko je na vlasti jedni druge tu ne mogu zaobići. A što će biti sada, hoćemo li doista ostati samo na šest ustavnih sudaca u svibnju, te da se velik broj nadležnosti ne može ostvarivati, to ćemo vidjeti vrlo brzo. A krajem svibnja još za dva ustavna suca istječe osmogodišnji mandat. Sve je to zapravo stvar političke volje - zaključuje Palić.
Igor BOŠNJAK
ZABRANITI REIZBOR USTAVNIH SUDACA
- Smatram da bi svakako trebalo uvesti i zabranu reizbora sudaca Ustavnog suda. Dakle, da se suci, ako treba, biraju i na deset godina, ne mora to biti osam, ali da se onemogući reizbor. Jer suci ovako dolaze u situaciju da kada im se počne približavati istek mandata, ako se namjeravaju ponovno kandidirati, oni počnu malo razmišljati o tome kakve će odluke donijeti. I u tome onda indirektno voditi računa kako na odluke koje donose gledaju zastupnici u Hrvatskom saboru, a čija im je podrška potrebna za ponovni izbor. Kada reizbora ne bi bilo, ne bi bili u situaciji da kalkuliraju. A nemogućnost reizbora je i u velikoj većini europskih država, iznimno je to negdje dopušteno. I ovo što mi imamo, taj zaštitni mehanizam od šest mjeseci produljenja nakon isteka mandata očito se pokazuje kao nedostatan. Slovenci, primjerice, propisuju da sudac, kada mu istekne mandat, na toj poziciji ostaje trajno dok se ne izabere novi - kaže Palić.
PRVI MINISTROVI POTEZI
U razgovoru za Hinu ministar Šprlje najavio je koje prve konkretne reformske poteze planira poduzeti. “Zapravo je riječ o većem broju mjera, ali među prvima je aktiviranje savjeta za provedbu reforme pravosuđa, uspostava bržeg informiranja sudaca o sudskoj praksi, omogućavanje sucima nižih sudova uvid u sudske odluke Vrhovnog suda na znatno bržoj razini, pripreme za veliku reformu zemljišnih knjiga, pripreme za manje korekcije Zakona o kaznenom postupku s ciljem rasterećenja državnog odvjetništva, pojačana suradnja MUP-a i DORH-a na svim razinama, ubrzavanje postupaka za imenovanje sudaca, saniranje dugova sudova za intelektualne usluge,” rekao je ministar. Smatra da će rezultati tih reformi biti vidljivi na sredini ili pri kraju mandata.