Objavljeno 6. veljače, 2016.
Nova Vlada je na prvoj sjednici održanoj 28. siječnja 2016. izglasala Prijedlog Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža. Istina, stavljanje tog prijedloga u saborsku proceduru odgođeno je do njegove dorade. Tom uskratom državnom proračunu trebalo bi biti privremeno osigurana ušteda od 250 milijuna kuna.
Međutim, za Vladu tek slijedi rješavanje još većeg problema, zbog zahtjeva sindikata za rast osnovice plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, pišu u svom osvrtu pod naslovom Fiskalni rizici rasta plaća državnih službenika i namještenika, Anto Bajo i Dijana Jurinec iz Instituta za javne financije. Sindikati se pozivaju na dodatak sporazumu koji su u ožujku 2009. potpisali predstavnici Vlade i sindikata državnih službi kojim je utvrđeno da će se primijeniti nova (šest posto viša) osnovica za obračun plaće od 5415,37 kuna bruto ako realni BDP na međugodišnjoj razini poraste dva i više posto u dva uzastopna tromjesečja. Država bi za 240.860 zaposlenih morala povećati izdvajanje za 1,95 milijardi kuna na godišnje.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realni rast BDP-a bio je za 1,2 posto viši u drugom, te za 2,8 posto u trećem tromjesečju 2015., a u četvrtom tromjesečju očekuje se rast veći od dva posto i automatsko aktiviranje odredbe o rastu osnovica plaće. Vlada bi do 26. veljače, kada će DZS objaviti informaciju o rastu BDP-a, trebala imati spreman prvi prijedlog plana proračuna s ukalkuliranim iznosom rashoda za zaposlene. Bajo i Jurinec podsjetili su na prekomjerni proračunski deficit i još mnoge druge financijske obveze koje postaju izravna prijetnja stabilnosti državnih financija čak i bez zahtjeva za rastom plaća u državnim i javnim službama. Vlada pri tome, navode oni, ima tri opcije. Prva je osporiti odredbe kolektivnog ugovora i potpisanih sporazuma o rastu plaća zbog pravnih manjkavosti. Druga je tražiti od sindikata odgodu rasta osnovice plaća i rasporediti teret povećanja rasta osnovice od šest posto u naredne tri godine (u svakoj godini po dva posto), a treća opcija je smanjiti broj zaposlenih u državnim i javnim službama.(I.M.)
SINDIKALISTI KOD PREMIJERA:
Susreli smo čovjeka koji s nama želi razgovarati
Čelnici sindikalnih središnjica, Krešimir Sever, Mladen Novosel, Vilim Ribić i Ozren Matijašević zadovoljni su svojim prvim sastankom s premijerom Tihomirom Oreškovićem. Na sastanku su bili i ministar financija Zdravko Marić i ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić. Mladen Novosel, predsjednik SSSH, nakon sastanka je rekao kako je počeo socijalni dijalog: “Izuzetno nam je drago da je premijer zainteresiran za formiranje Gospodarsko-socijalnog vijeća i za tripartitni socijalni dijalog.” Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević istaknuo je potrebu za brzim završetkom kadroviranja kako u ministarstvima, tako i u javnim poduzećima i tvrtkama u državnom vlasništvu ili djelomično državnom vlasništvu, kako bi se gospodarske aktivnosti nastavile. Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić kazao je da su sindikati u premijeru susreli čovjeka koji s njima želi razgovarati i koji nije pošao od pretpostavke da ih treba sumnjičiti. “Ovo je radikalna promjena u odnosu na ove četiri godine iza nas, čak i na simboličkoj razini”, rekao je Ribić.