Magazin
PLESALA JE ANĐEOSKI BALET

Mia Čorak Slavenska: Pisma pisala na 'indijanskom hrvatskom'!
Objavljeno 6. veljače, 2016.
BROD, SLAVONIJA I HRVATSKA DOSTOJNO OBILJEŽAVAJU STOLJEĆE OD ROĐENJA VELIKE UMJETNICE...

Brodski kroničar, pisac, jedan od najboljih poznavatelja života i djela Mije Čorak Slavenske, autor njezine fotomonografije Stribor Uzelac Schwendeman, u povodu stogodišnjice rođenja velike hrvatske i svjetski priznate balerine, ekskluzivno za Magazin Glasa Slavonije ispričao je neke dosad nepoznate činjenice.

PREŠUĆIVANJE ISTINE O MIJI

Povod je veliki jubilej. Naime, 20. veljače ove godine Slavonski Brod bilježi stoljeće od rođenja Mije Čorak Slavenske, svoje slavne dive, koja je već s osamnaest godina postala primabalerina HNK-a, s dvadeset europska baletna zvijezda, a potom američka i svjetska.

No, premda je rođena u Brodu na Savi, šest desetljeća bila je potpuno zaboravljena, a Uzelac Schwendeman je pišući o njoj prije četvrt stoljeća prvi na to podsjetio.

- Kažu kako je zaborav druga smrt, a Slavenska je tako temeljito bila zaboravljena da ni u Zagrebu, ni u Hrvatskom narodnom kazalištu, ni Akademijinom Institutu za teatrologiju, devedesetih godina, nisu znali ni gdje je, niti je li uopće živa... Do prvih informacija o njoj došao sam mjesec dana prelistavajući komplete brodskih lokalnih novina u razdoblju od 1894. do 1945. U tom vremenskom razmaku u Brodu je izlazilo oko četrdesetak tjednika. Moje pisanje o Slavenskoj zamijetio je gospodin Zvonimir Podkovac, hrvatsko-francuski baletni plesač, također rođen u Brodu na Savi, koji je iz zagrebačkog HNK-a također rano otišao u Francusku i ondje ostvario karijeru plešući u poznatim francuskim ansamblima. Nakon umirovljenja iz Pariza se preselio u Calas, malo mjesto pokraj Marseillea. Javio mi se i tako sam saznao da je on pasionirano pratio karijeru svoje sugrađanke po rođenju, da ima zamašnu arhivu podataka i da se čak desetak godina s njom dopisivao... Požalio mi se kako u Zagrebu nije naišao na naklonost da neka institucija to preuzme - prisjeća se Schwendeman, koji je s vremenom Podkovca uspio nagovoriti da arhivu s programima, pismima, plakatima, fotografijama... ostavi rodnom gradu.

“RUDARSKI” POSAO

Onda je prvo iz tog materijala nastala knjiga 'Mia Čorak Slavenska', koja je uz potporu Ministarstva kulture tiskana u Zagrebu 2004. godine. Autori, povjesničarka plesa i plesna pedagoginja Maja Đurinović i Zvonimir Podkovac, o Slavenskoj su iznjedrili ambicioznu i vrijednu monografiju - kao najveći izvor podataka o dugo zaboravljenoj umjetnici, a Schwendeman je napisao uvod o Mijinu podrijetlu i danima koje je u mladosti provodila u Brodu kod svoje tete Dore Majevski.

Da bi Podkovčeva ostavština završila u Brodu bilo je potrebno puno truda i muke, prisjeća se Uzelac Schwendeman.

- Naime, to je bilo prije ulaska u Europsku uniju i dokumentacija se nije mogla slati poštom bez skupih i kompliciranih ekspertiza koje bi jamčile da to nije iznošenje francuskog kulturnog fundusa. Dakle, trebalo je pribaviti određenu dokumentaciju i otići po materijal. Kako je Grad odbio u tome sudjelovati, rođakinja gospodina Podkovca koja živi u Sv. Nedjelji, svojim je automobilom malo-pomalo sve to prevozila kući, dok sam ja, o svom trošku, sve prevozio u Brod, slagao, sortirao i pregovarao da materijale preuzme Državni arhiv, što je ravnatelj, Ivan Medved, spremno i učinio, objašnjava.

Schwendeman navodi kako je Podkovac poslao i opsežnu autobiografiju koju mu je Slavenska poslala na uvid prije tiskanja, napominjući kako je imala velikih poteškoća s novcem i s izdavačima. “Bili su tu i originali pisama iz njihove korespondencije. Pročitao sam i autobiografiju na engleskom i pisma koja je Mia pisala na 'indijanskom hrvatskom' jeziku, ali sam preuzeo samo podatke i činjenice. I u pismima i u autobiografiji Mija prenaglašeno senzibilno i preotvoreno piše o obiteljskoj patologiji i o svom intimnom životu, pa sam Podkovcu predložio da jedno i drugo arhiviramo s klauzulom o dvadesetogodišnjoj nepristupačnosti”, naglašava Uzelac Schwendeman koji je, služeći se istom građom, priredio i fotomonografiju 'Mia Čorak Slavenska'.

Monografija međutim nikada nije promovirana. Schwendeman kaže kako je, za razliku od Grada, hrvatsko Ministarstvo kulture prepoznalo vrijednost tog projekta i financiralo autorski honorar, kao i tiskanje stotinjak primjeraka knjige za knjižnice u Hrvatskoj. I tako se već 13 godina, ponajviše zahvaljujući Hrvoju Špiceru, ravnatelju Koncertne dvorane, Matici hrvatskoj i drugim institucijama u kulturi Grada, kvalitetno i sadržajno u veljači obilježavaju u Brodu Dani Mije Čorak Slavenske.

CIJELA GODINA JUBILARNA

Ove godine posebno naglašeno, s obzirom na važni jubilej. Osim KKD-a, MH-a, brodskog Arhiva, Muzeja brodskog Posavlja, u program se uključuje i osječka Umjetnička akademija koja je ovu godinu proglasila Godinom Mije Čorak Slavenske te priređuje dvodnevni znanstveno-umjetnički skup. Zagreb priprema veliku izložbu u Klovićevim dvorima, a kao posebni kuriozitet Špicer najavljuje Gala večer, na kojoj će sudjelovati svi nacionalni baletni ansambli s plesnim točkama koje sami izaberu. Osim izložbi, plesnih predstava, plesnog natjecanja, u veljači, obilježavanje stote obljetnice produžit će se tijekom cijele godine, a na jesen je, prema Špicerovim riječima, u Slavonskom Brodu moguće i premijerno prikazivanje dokumentarnog biografskog filma 'Mia, a Dancer's Journey', plesačičino putovanje, koje je snimila njezina kćerka Maria Ramas. Film je nagrađen Emmyjem u SAD-u.

Obilježavanju velike obljetnice priključuje se i Hrvatska pošta izdavanjem posebne poštanske marke, posvećene Slavenskoj, koja izlazi 20. travnja ove godine.

Miju su zvali Ljepota, Gracija, Harmonija..., a da bi je otrgnuli od zaborava, kao dio brodske, slavonske i hrvatske povijesti koja nas određuje, uz institucije u kulturi Grada, zaljubljenici u ples i ove će se godine s nizom sadržaja prisjetiti Mije Čorak Slavenske, sugrađanke po rođenju, koja uz Ivanu Brlić-Mažuranić, Milku Trninu, Zinku Kunc i još poneko ime, ulazi u krug svjetski najpoznatijih Hrvatica 20. stoljeća.

Piše: Marija RADOŠEVIĆ

(Fotografije crno-bijele iz arhive: Stribor Uzelac Schwendeman, Mia Čorak Slavenska)

NEZABORAVNA DIVA
Plesna umjetnica 20. stoljeća koja je osvojila Europu i Ameriku

O Miji Čorak Slavenskoj, dr. Slavko Batušić, čovjek vrhunske kompetencije, zapisao je 1942. u četvrtom tomu Hrvatske enciklopedije: “Najveća je i najnadarenija plesna umjetnica koja je do danas izašla iz hrvatskog naroda.” Ta ocjena prkosi vremenu već duže od sedam desetljeća, s tim da joj se može uz “najveća i najnadarenija” dodati i jedna od svjetski najpoznatijih Hrvatica 20. stoljeća.

Mia Čorak rođena je u Brodu na Savi 20. veljače 1916. Otac Milan bio je ljekarnik, a majka Hedviga potječe iz glazbeno nadarene obitelji Palme. Obitelj se odselila u Zagreb kad je Mia imala godinu dana i ondje ju majka, čim je pošteno prohodala, podvrgava glazbenoj i plesnoj pedagogiji stroge discipline i visokih kriterija. S navršene tri godine prvi put nastupa u Hrvatskom narodnom kazalištu ulogom Trouble u Madamme Butterfly. Kao dijete balet uči kod Josefine Weiss, potom ju podučavaju Margareta i Maksimilian Fromman, s kojima zajedno nastupa na pozornici HNK-a. U šestoj godini pleše u baletu La Sylphide. U sedmoj uči glasovir kao glavni predmet na Glazbenoj školi Muzičke akademije. S osam godina pleše Malo srce u Baranovićevu Licitarskom srcu. S devet pleše glavnu ulogu u baletu Figurine na pozornici HNK-a. S dvanaest odlazi u Beč kod baletnog majstora opere Lea Duboisa i Grete Krauss Arnicki, koja ju podučava moderni ples. Iste godine usavršava se u Parizu kod glasovitih balerina Matilde Kschessinske, Olge Preobraženske i Ljubov Jegorove. Nakon povratka u Zagreb, dvanaestogodišnja balerina priređuje u Hrvatskom glazbenom zavodu Plesno veče Mie Čorak koje oduševljava publiku i kritiku. Odmah potom postiže golem uspjeh ulogom princeze u Žar ptici Igora Stravinskog. S trinaest godina je prva solistica baleta HNK-a, a primabalerina postaje s osamnaest godina. Na Olimpijadi u Berlinu 1936. pobjednica je u plesnoj konkurenciji. Godinu dana kasnije trijumfira i u Parizu nastupivši u prepunoj Salle Playel. Francuzi joj dodjeljuju Legiju časti i proglašavaju je ambasadoricom dobre volje. Iste godine snima u Parizu poznati film La Mort du cygne. Postavši prvo gostujuća, a potom primabalerina, tada svjetski najpoznatije trupe, Ballet Russe de Monte Carlo - počinje njezin svjetski uspjeh. Pleše u Francuskoj, Engleskoj, Sjevernoj Americi i Kanadi, Južnoj Americi... Krajem Drugog svjetskog rata formira Slavenska, Tihmar & Company i gostuje u desetcima gradova Sjeverne Amerike. Nakon udaje (1946.) i rođenja kćeri Marije (1947.) gostuje s grupom Slavenska Ballet Variante u Americi, Kanadi i srednjoj Americi. Slavenska Franklin Ballet formira 1952. i s njim kreira i producira poznat balet Tramvaj zvan želja prema djelu Tennesseeja Williamsa. Ponovno gostuje po Americi, ali i na Kubi i u Japanu. Nakon te turneje primabalerina je Metropolitan opere u New Yorku. Godine 1956. umjetnički je direktor i gostujuća balerina Louiswille Balleta. Pet godina nastupala je u posebnim emisijama američkih televizijskih postaja. Umjetnički direktor Forth Worth Balleta je od 1958. godine. Prestaje plesati 1962. i počinje se baviti baletnom pedagogijom na University of California u Los Angelesu. Umrla je 5. listopada 2002. u Los Angelesu, a 18. travnja 2005. urna s posmrtnim ostatcima prebačena je na groblje Mirogoj u Zagrebu.

(Obrazloženje za poštansku marku posvećenu Miji - S.U.Schwendeman)

Premda u svijetu slavna, Slavenska je kod nas tako temeljito bila zaboravljena da ni u Zagrebu nisu znali ni gdje je, niti je li uopće živa...

UZELAC SCHWENDEMAN

Obilježavanju velike obljetnice priključuje se i Hrvatska pošta izdavanjem posebne poštanske marke, posvećene Slavenskoj...

Knjiga 'Mia Čorak Slavenska' objavljena je uz potporu Ministarstva kulture u Zagrebu 2004., međutim nikada nije promovirana...

Možda ste propustili...

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Zajedno za sigurnu i prosperitetnu Europu

DR. SC. DUŠKO SEKULIĆ, PROFESOR U MIROVINIPRAVNOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Prosvjedno "događanje naroda" populistička je manipulacija

GRAFITI NAŠI I NJIHOVI: ZIDOVI SVE TRPE I NA SVE UPOZORAVAJU

Od motivirajućih poruka preko noćnih mora do dnevnih ukora

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SJEĆANJA U SJENI KORONE: FINSKA - ZEMLJA SREĆE

Drugi kukaju, Finci se vesele

2

POLARIZACIJA DRUŠTVA (I)

Razum mora prevladati bezumlje

3

DR. SC. MARTINA PEZER/DR. SC. BRANKO STANIĆ

Umjesto na problem fokus
treba staviti na rješenje