Jedan je nekoliko Slavonca u novoj hrvatskoj Vladi, Tomislav Panenić zadužen je za Ministarstvo gospodarstva. Na izborima je ušao u Sabor kao zastupnik iz redova Mosta neovisnih lista. Kao član Nacionalnog vijeća Mosta aktivno je nakon izbora sudjelovao u pregovorima o formiranju vlasti, te kao član Mosta preuzeo dužnost ministra gospodarstva.

Do ulaska u Vladu Panenić je bio načelnik male općine Tompojevci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje se pokazao vrlo uspješnim. No, sada je pred njim daleko odgovorniji, opsežniji i svakako znatno teži posao vođenja resora gospodarstva, koje svi dionici hrvatske političke scene drže daleko najvažnijim za budućnost zemlje.

S Panenićem smo u prvom njegovu intervjuu u svojstvu ministra razgovarali o prioritetima u radu, energetici, eksploataciji plina i nafte, prodaji državnih poduzeća...

Što će vam biti prvi potezi u radu?

- Nužno je u najkraćem razdoblju nastaviti implementaciju industrijske strategije i završetak procesa restrukturiranja brodogradilišta. Također jedan od prioriteta Ministarstva gospodarstva je izrada nove energetske strategije i zaključenje ugovora o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika na kopnu. Napori će biti usmjereni povećanju sigurnosti opskrbe i diverzifikacije dobavnih pravaca i energenata, potrebno je nastaviti raditi na liberalizaciji energetskog tržišta te pokrenuti nove investicije na području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Izuzetno je bitna i implementacija digitalizacije javne nabave. Isto tako, od goleme je važnosti provedba postupka odabira strateških projekata te rad na njihovoj realizaciji, a sve s ciljem što bržeg pokretanja hrvatskog gospodarstva.

Kako ocjenjujete rad vašeg prethodnika, također Slavonca, Ivana Vrdoljaka?

- Prethodni ministar Ivan Vrdoljak u svom je radu postigao određene rezultate, kao što je na primjer proglašenje LNG terminala strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske, koji je, kao što znate, jedan od prioritetnih energetskih projekata i ove vlade. Doneseni su i pozitivni pomaci u kontekstu donošenja zakonske regulative o pitanju investicijske klime i unapređivanja investicijskog potencijala. Ali, isto tako, ostala su brojna otvorena pitanja kao što je pitanje upravljačkih prava u Ini i istraživanje ugljikovodika u Jadranskom moru, što smatram da se moralo riješiti u njegovu mandatu.

Jeste li razmjenili informacije s njim, jer Vrdoljak je kazao kako s vama neće obaviti samo puku primopredaju, nego je spreman s vama razgovarati o svim temama iz resora?

- Obavio sam iscrpan razgovor s bivšim ministrom Vrdoljakom, primopredaja je bila izvršena na primjeren način te sam stekao dojam da će bivši ministar ostati otvoren za savjet i suradnju vezano za projekte koje je razvijao u svom mandatu.

Bili ste uspješni kao načelnik općine Tompojevci, no može li se uopće uspoređivati rad načelnika općine i ministra?

- Radi se o različitim razinama upravljanja, ali kada je u pitanju odgovornost, ona vas kao čelnika jednako obvezuje bez obzira na to kojim sustavom upravljali. Obje funkcije zahtijevaju umijeće i odlučnost u definiranju ključnih razvojnih projekata i prenošenje vizije razvoja na suradnike. Morate biti sposobni razlučiti bitno od nebitnog, morate odabrati cilj i metodu koju ćete koristiti kako biste taj cilj ostvarili i morate, naravno, biti sposobni preuzeti odgovornost za svoje odluke. Odluke koje ću sa svojim timom u Ministarstvu i u okviru Vlade donositi imat će pozitivne utjecaje na gospodarstvo Republike Hrvatske i spreman sam ih donositi.

Što mislite da je važno učiniti u resoru kako bi hrvatsko gospodarstvo bilo konkurentnije, a poduzetnici profitabilniji?

- To nikako nisu samo mjere koje se poduzimaju u samo jednom resoru, svakom je jasno da se mjere moraju kreirati i poduzimati koordinirano s drugim ministarstvima. Trebalo bi konačno nešto kvalitetno napraviti u pogledu poreznog opterećenja, odnosno rasterećenja hrvatskih gospodarstvenika. Nadalje, mora postojati način za kvalitetno umrežavanje na različitim razinama hrvatske znanosti s hrvatskim gospodarstvom, treba izabrati određene sektore za koje možemo utvrditi da su profitabilniji, uspješniji i izvozno atraktivniji te raditi na novim tehnologijama.

Pri preuzimanju dužnosti ministra kazali ste kako ćete nastaviti raditi na razvoju energetike. Hoćete li podržati planove gradnje novih termoelektrana, primjerice one u Osijeku?

- Kao što sam već prije naglasio, nakon što utvrdimo stanje u resoru i projekte na kojima se u prethodnom razdoblju radilo, poduprijet ćemo, sukladno dogovoru u okviru Vlade i strategijama koje smo usvojili, sve projekte od važnosti za Republiku Hrvatsku bez obzira na razinu ili regionalno određenje.

Svakako držim da je ulaganje u energetski sektor od višestruke važnosti za našu zemlju, mislim da nitko razuman, posebno u današnje vrijeme, ne može osporiti potrebu za što većim stupnjem energetske samodostatnosti, a time i energetske neovisnosti. Termoelektrana u Osijeku svakako će ostati jedna od prioritetnih investicija.

Hoćete li se kao ministar zalagati za istraživanja ugljikovodika u podmorju Jadrana?

- Prošla vlada je još u rujnu prošle godine odustala od potpisivanja ugovora o istraživanju ugljikovodika i u Jadranu i na kopnu, a to su pokušali pojasniti stavom da takve strateške odluke ne bi trebali donositi samo dva mjeseca prije izbora. Činjenica je da je odustajanje posljedica snažne reakcije javnosti i stručnih krugova pa se od toga odustalo tijekom predizbornog vremena. U ovom trenutku provode se analize dosadašnjih aktivnosti na tom projektu. S obzirom na mogući negativan utjecaj na razvoj turizma, ribarstvo i prirodni okoliš, bit ćemo vrlo pažljivi u donošenju odluke.

Treba napomenuti da su neki ponuditelji već odustali od istraživanja, jer su procijenili da je, uz trend snižavanja cijene nafte na svjetskom tržištu, povrat investicije u vrlo dugom roku.

Rekli ste kako želite staviti u funkciju državnu imovinu, što točno?

- Republika Hrvatska u svojem vlasništvu ima značajnu imovinu u različitim oblicima, od trgovačkih društava do nekretnina i treba konačno od te imovine imati i koristi. Hrvatska je po vrijednosti državne imovine na petom mjestu među europskim zemljama. U svom vlasništvu ima više od 360.000 nekretnina vrijednih oko 31 milijardu eura, ali ona dobrim dijelom stoji neiskorištena te Hrvatska generira samo 1 posto BDP-a iz svoje imovine. Također, brojni su investicijski projekti zaustavljeni upravo zbog neefikasnosti u upravljanju imovinom RH i to se mora značajno promijeniti tijekom ovog mandata Vlade. Samo navedeni najosnovniji podatci ukazuju na nužnost značajnih promjena u upravljanju državnom imovinom.

Mislite li da bi bilo dobro u financijskoj konsolidaciji zemlje dati u koncesiju autoceste i primjerice neke luke, kao i zračne luke, poput osječke?

- Moramo za svako od tih pitanja imati usuglašen stav u okviru Vlade, ali svakako treba imati na umu isplativost, odnosno izloženost, prije svega financijsku, naše države i u tom smislu imati zajedničku strategiju. To su pitanja koja će se sigurno odlučivati međuresorno i na razini Vlade Republike Hrvatske i prerano je dati jasan odgovor na pitanje što će se konačno odlučiti.

Prošla vlada je, koliko je poznato, donekle riješila problem brodogradnje. Hoćete li se zalagati za prodaju državnih udjela u poduzećima poput Borova, Đure Đakovića, Podravke... ili u bankama - HPB-u, Croatia banci...?

- Problem brodogradnje nije riješen te on i dalje opterećuje proračun Republike Hrvatske. Također, ne bih se mogao složiti s potrebom rasprodaje državne imovine. Morate imati na umu da je svako od ovih društava priča za sebe, tako da položaj, snaga, razvojne mogućnosti ili značaj bilo kojeg od ovih društava nije jednak onome drugome. Neka od tih društava se lagano oporavljaju nakon godina stagnacije, kao što je npr. Borovo. Nekima od njih možda treba definirati novu poziciju i dodatno ih kapacitirati. Time ćemo stvoriti uvjete da i tvrtke u državnom vlasništvu budu profitabilne i neće biti potrebe za njihovom prodajom.

Što mislite o devalvaciji kune? Navodno bi to pomoglo našem izvozu...

- Ta tema više pripada kolegama koji se bave makroekonomskim pitanjima i o njoj treba odlučivati na razini HNB-a. Devalvacija bi pomogla izvozničkim tvrtkama, ali mene osobno brine sudbina velikog broja građana koji su zaduženi, odnosno koji imaju kredite s valutnom klauzulom.