Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković u srijedu je, govoreći o prvim potezima koje će morati povući u tom ministarstvu, iznio stari problem velikih dugova cestovnog prometa.

Ministar je podsjetio kako su ukupni dugovi oko 5,5 milijardi eura te kako do 2020. godine na naplatu dolaze 5,2 milijarde eura kamata i glavnica, a samo u 2016. na naplatu dolazi približno milijarda eura. Dobar dio tih obveza odnosi se na vraćanje kredita korištenih za gradnju autocesta koje tvrtke koje njima upravljaju ne mogu vraćati. Butković je za Novu TV kazao kako je problem trebalo već početi rješavati, istaknuvši da nije provedeno restrukturiranje poduzeća, a ono je upravo preduvjet za reprogramiranje postojećih obveza.

Bivša vlada planirala je veliki financijski teret kojim su opterećene autoceste kojima upravljaju HAC i ARZ riješiti davanjem autocesta u koncesiju, međutim taj je plan propao.

Ministarstvo i novi ministar, dakle, najprije će krenuti u restrukturiranje dvaju poduzeća, a Butković je najavio i moguću promjenu načina naplate cestarine spomenuvši mogući beskontaktni sustav naplate, vinjete i GPS. Kazao je kako će sljedećeg tjedna imati preliminarni nalaz analize koji će pokazati što će značiti uvođenje naplate preko vinjeta. Butković je istaknuo kako smatra da u Ministarstvu moraju sve učiniti da se poveća promet na autocestama, drži da bi vinjete bile povoljnije za hrvatske građane te da bi u sustav naplate morale ući još neke dionice autocesta.

Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić o mogućnosti uvođenja naplate korištenja autocesta s pomoću vinjeta kazao je kako bi to bio veliki promašaj.

- Među zemljama sličnim Hrvatskoj, dakle mediteranskim i primarno turističkim zemljama, ni jedna nije uvela vinjete. Vinjete imaju obično tranzitne zemlje, poput Austrije, Slovenije i Mađarske. Mi nemamo takvu strukturu prometa te nam uvođenje vinjeta, ako one ne bi bile vrlo skupe, ne bi povećalo prihode od cestarine. Slovenija, primjerice, zbog vinjeta ima gubitke na autocestama od sto milijuna eura. Ta zemlja ima velik promet na autocestama i prihod od cestarina, ali samo zbog toga što se nalazi na tranzitnom pravcu roba od luke Koper prema drugim dijelovima Europe, a nikako zbog vinjeta. Za usporedbu, kada pogledamo našu Slavoniku, nema te vinjete koja bi omogućila na toj cesti veći promet, odnosno veći prihod prije nego što se završi cestovni koridor 5C i poveže Budimpešta s lukom Ploče - ističe Stanić.

Napominje kako je Hrvatska svoje autoceste gradila kao razvojni projekt te da se ne mogu očekivati komercijalni efekti njihova korištenja. Stanić kaže kako u Sindikatu drže da svakako treba optimizirati troškove poslovanja u HC-u i ARZ-u i da su sindikati spremni razgovarati o tome.

- U odnosu prema vinjeti, danas imamo mnogo moderniji sustav naplate cestarine, s pomoću ENC uređaja. Vinjeta je zastarjeli model, “kameno doba”, nepravedan način naplate cestarine i ne bi povećao prihod tvrtkama koje upravljaju cestama. Nadalje, uvođenjem vinjeta smanjio bi se broj zaposlenih na autocestama, a danas nam zlata vrijedi svako radno mjesto. Ipak bi ručna naplata morala ostati, jer se vinjeta po zakonu ne može uvesti za vozila 3. i 4. skupine (teretna vozila i autobusi, nap.a.). Dodatni problem su koncesionari koji upravljaju autocestama u Istri i na dionici Zagreb - Macelj. Uvjeren sam da ti koncesionari ne bi pristali na ulazak u sustav vinjeta, što bi u tom slučaju značilo da bi vozači morali kupiti vinjetu i ipak još plaćati korištenje dionica autocesta u Istri, odnosno do Macelja - drži Stanić.