Objavljeno 3. veljače, 2016.
Na vruću stolicu ministra poljoprivrede sjeo je prof. dr. sc. Davor Romić, koji je za Glas Slavonije najavio svoje prve ministarske poteze. Davor Romić je znanstvenik, u dva mandata bio je dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu te je autor mnogih projekata i studija.
Kako to da ste prihvatili ministarsku funkciju?
- Dolazim iz akademske zajednice, svijeta znanosti, ali sam uvijek bio fokusiran na primijenjenu znanost. Godinama sam u poljoprivredi, pratim što se događa, pratim trendove i identificiram probleme. Prihvatio sam biti ministrom iz vrlo jednostavnog razloga. Potpuno se slažem s reformama i problemima koje je detektirao Most i smatram da svojim znanjem i iskustvom, a zajedno sa stručnim timom koji upravo okupljam, mogu učiniti ono što je potrebno za našu poljoprivredu i ruralni prostor.
Vratiti vjeru i nadu na selo
Što namjeravate učiniti za hrvatsko selo?
- Vjera i nada trebaju se vratiti u hrvatsko selo. Hrvatski poljoprivrednik nije ništa lošiji i ništa manje vrijedan od bilo kojeg drugog poljoprivrednika u EU-u. Ono što im je prijeko potrebno da bi mogli živjeti od svoga rada i biti uspješni je pomoć države u obliku stvaranja pozitivne klime, provođenja zemljišne reforme, smanjenja fiskalnih i parafiskalnih nameta, preraspodjele sredstava za izravna plaćanja i veće mogućnosti povlačenja sredstava iz Programa ruralnog razvoja. Ne zaboravimo i navodnjavanje kao ključ povećanja proizvodnje i konkurentnosti, ali i pristup jeftinijem kapitalu.
Koji su vaši prvi potezi?
- Još uvijek okupljam tim koji će mi pomoći u provođenju reformi. Prvi potez je izrada prijedloga proračuna Ministarstva za 2016. godinu i na tome se već intenzivno radi. Potrebno je riješiti obvezu prekomjernih zaliha šećera koju imamo prema EU-u, analizirati sve provedbene akte i natječaje Programa ruralnog razvoja kako bi se što prije identificirali problemi i kako bi se nedostatci što prije otklonili. Razgovaram sa svima, prikupljam podatke, ideje, prijedloge i ponuđena rješenja. Pred nama je ozbiljan posao i ozbiljno smo ga shvatili.
Staviti u funkciju neobrađeno zemljište
Kada govorite o zemljišnoj reformi, što točno planirate učiniti?
- Više od 750 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj je neobrađeno i zapušteno. Uzroci takvog stanja izrazito su kompleksni i nastajali su dugi niz godina: nizak životni standard i napuštanje ruralnih prostora, usitnjene i dislocirane parcele, nedostatak infrastrukture i slično. Cilj reforme je raspoloživo zemljište staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Time bi se povećala proizvodnja, a posljedično bi se razvijali i jačali prerađivački kapaciteti i prateća industrija u prehrambenom sektoru. Zemljištu bi se povećala vrijednost, a sve to vodi povećanju životnog standarda stanovništva na ruralnom prostoru. Cijeli niz mjera potrebno je aktivirati da se neobrađeno i zapušteno poljoprivredno zemljište stavi u funkciju. Porez na neobrađeno zemljište o kojemu se već duže vrijeme govori i koji je aktivan u zemljama EU-a samo je jedan od mehanizama kojim se namjerava aktivirati korištenje zapuštenog i neobrađenog poljoprivrednog zemljišta. Okrupnjavanje, komasaciju i uređenje poljoprivrednog zemljišta potrebno je također sustavno i dosljedno provoditi. Uspješna provedba tih mjera ne ovisi samo o ministarstvu već se nadam podršci, suradnji i konstruktivnim razgovorima svih dionika u sustavu.R.Sorić
OPG-i SU HRANITELJI EUROPE
Kakav je vaš stav prema obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima? Hoće li odumrijeti hrvatsko selo ili planirate poduzeti neke korake?
- Obiteljska poljoprivredna gospodarstva hranitelji su Europe i okosnica poljoprivredne proizvodnje posvuda u svijetu. Ona su i glavni čimbenik opstanka ruralnih područja. Moj je zadatak osigurati im jednake uvjete poslovanja kao i velikim sustavima, jednak pristup financijskim sredstvima i jednaku konkurentnost. Ne treba raditi podjele između velikih i malih. Svi oni u sinergiji čine poljoprivrednu proizvodnju. Ono što je potrebno je pomoći malima da ojačaju, povećaju proizvodnju i povežu se, kroz udruge, zadruge, proizvođačke grupe i organizacije kako bi postigli veću konkurentnost i imali bolju pregovaračku poziciju na tržištu.