Objavljeno 4. veljače, 2016.
ŽUPANJA – Prije točno pola stoljeća, 2. veljače 1966. godine, počeli su radovi na mostu preko Save između Županje i Orašja za autoput Županja - Opuzen. Most je svečano otvoren i pušten u promet 21. rujna 1968. godine, kao i posljednja preostala dionica autoceste od Županje do Tuzle. Time je dovršena velika nova magistrala koja vodi od mađarske granice na sjeveru, presijeca autoput Zagreb - Beograd kod Županje, pa mostom preko Save prelazi u Bosnu i preko Tuzle i Sarajeva vodi do juga Jadrana i jadranske magistrale. Županja je time, uz postojeći autoput Zagreb - Beograd, postala najveće raskrižje međunarodnih autoputeva u Jugoslaviji tog vremena. I danas je Županja zbog svoga geostrateškog položaja na tromeđi sa Srbijom i BiH, uz rijeku Savu, čvorište glavnih cestovnih prometnih linija u smjeru zapad-istok i sjever-jug. S jedne strane omeđena autocestom koja povezuje Europu s Bliskim istokom, a s druge cestovnim mostom koji je ujedno i međudržavni granični prijelaz prema BiH, koji godišnje prijeđe više od šest milijuna osoba i dva milijuna vozila.
Na početku Domovinskog rata, u rujnu 1991., nakon 23 godine spajanja dvije savske obale, most između Orašja i Županje srušen je. Tog prohladnog kišnog ponedjeljka, oko 18 sati, Županja se zatresla od strahovitog praska, a mnoga prozorska stakla su i popucala. Navodno je udar groma aktivirao ranije postavljeni eksploziv. Vezu s Orašjem održavale su dvije riječne skele koje su prevozile automobile i putnike, a mnogi Županjci sjećaju se gužvi i dugog čekanja za ukrcaj na skelu, nerijetko i opasnih prelazaka Save. Pripadnici vojske SAD-a 1995. godine sagradili su pontonski most između Županje i Orašja s ciljem prijevoza osoblja i opreme do baze u Tuzli. Bio je to najduži pontonski most te vrste do tada ikada sagrađen. Zbog vrlo živog prometa i potrebe, IFOR je nakon 18 dana korištenja uz postojeći postavio i drugi pontonski most. Oba prijelaza bila su u uporabi sve do otvaranja obnovljenog savskog mosta između Županje i Orašja koji je bio i ostao jedna je od najvažnijih cestovnih veza Hrvatske i BiH. Nužnost gradnje novog mosta vrlo su brzo uvidjele vlade obje države, a sagrađen je sredstvima Svjetske banke. Riječ je o prvom zajedničkom velikom projektu obnove RH i BiH. Gradnja mosta trajala je dvije i pol godine, a 22. prosinca 1998. godine otvorio ga je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i članovi trojnog Predsjedništva BiH.
- Most je i više od prometnog i gospodarskog povezivanja i podizanja blagostanja - rekao je tada Tuđman, i pozvao Hrvate i Muslimane da ulože napore u izgradnju suživota, rekavši da neće biti Europe i integracija dok oni među sobom sami ne stvore Europu, odnosno suživot u interesu trajnog mira u tom području.
Za mostove, pa tako i za ovaj, mnogi kažu da su ruke koje spajaju obale i ljude i predstavljaju simbol života, ljubavi i prijateljstva. I mostovi, kažu, imaju svoju dušu koja živi sve dok se preko njih može prelaziti... M.Lešić Omerović
INVESTICIJA OD 6,5 MILIJUNA DOLARA
Most je težak 1138 tona i njegova je nosivost povećana u odnosu na prijeratnu, a cjelokupna investicija bila je veća od 6,5 milijuna američkih dolara. Most je dug 790 metara, širok 10,5 metara, a dio koji premošćuje Savu dug je 304 metra. Ima dva kolnička traka, a sagrađen je od 28 čeličnih elemenata koje je izradio slavonskobrodski Đuro Đaković – Montaža. S obje strane mosta svaka je država izgradila granične prijelaze. Pred županjskim je modernizacija i rekonstrukcija kojom će se do kraja ove godine poboljšati trenutačno stanje standarda i uvjeta rada policijskih i carinskih službenika, povećati ukupan broj prometnih traka, a samim tim osigurat će se i veća protočnost prometa putnika i robe.