Bešćutno deložiranje: U nekretnini živi ovršenik s obitelji, razgledanje moguće svakodnevno
Objavljeno 3. veljače, 2016.
Mnogi kupci odustanu jer ne mogu ući u kuću koja nije “oslobođena osoba i stvari”
ĐAKOVO – U Osječko-baranjskoj županiji jučer je, prema HGK-ovom Očevidniku aktivnih nekretnina ovrhe, na bubnju bilo - točnije imalo je “datumirane” javne dražbe za prodaju, što nikako ne znači da je to njihova konačna brojka - 89 nekretnina. Ono što dodatno pridonosi porznosti ovog oblika ili, bolje rečeno, tužnog ishoda dužničkog ropstva jest činjenica da se više od polovice tog broja – 48 nekretnina - odnosi na nečiji dom, krov nad glavom. Među tih 48 nekretnina čak je 28 kuća, čije dražbe slijede idućih tjedana, iza kojih je nečiji čitav život, uspomene, životna muka i stečevina koja je u spirali dužničkog ropstva i besparice sada na bubnju…Istina, u ovoj priči ima onih koji nikada na ovakav način ne bi došli do nekretnine, pogotovo nečije kuće, no za druge u toj kupnji emocije nema - takvi se drže dobro poznatih “dok nekom ne smrkne, drugom ne osvane”, “družba je družba, a služba je služba”… No nije isto na dražbi ostati bez oranice, voćnjaka, pa i poslovnog prostora, vikendice, ili kuće, svoga doma. Na bubnju su idućih dana kuće po Đakovu, Osijeku, Baranji, Bijelom Brdu, Tenji, Valpovu, Belišću, Koški, Koritni, Piškorevcima, Beketincima, Čepinu, Kitišancima, Satnici Đakovačkoj… Jedne skromnije, a druge milijunske, pa i veće vrijednosti… Dok se na (dobrom) dijelu oglasa ne može razaznati o kojem je ovršeniku riječ jer nema adrese već samo mjesto i županija pa je on u potpunoj anonimnosti, u dijelu oglasa navode se čak i imena ovršenika, (su)vlasnika nekretnine pa i sljedeći sadržaji: “Nekretnina nije slobodna od osoba i stvari ovršenika”, “U navedenoj nekretnini stanuje ovršenik s obitelji”, “Razgledavanje – svakodnevno”… Potonje je navedeno uz kuću u Belišću koja će se na dražbi naći 25. veljače. Vrijednost 800.000 kuna. Bešćutnost dužničkog ropstva i sustava. Ima li mučnije situacije od toga da vam neznanac pregledava kuću koju ste stjecali godinama, desetljećima, netom izgubili zbog duga, a nemate kamo iz nje? Pravno ili moralno pitanje? Pokazati empatiju ili imati “nos za dobru priliku”?
- Zakon to dozvoljava, no to je krajnje nemoralno to više što se ljudi bešćutno deložiraju iz svojih domova, a istovremeno je toliko praznih kuća, stanova, zgrada… Velik broj kupaca i odustane jer ne može ući u kuću koja nije “oslobođena osoba i stvari”, potom slijede godine povlačenja po sudu… - kaže jedini saborski zastupnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić.
U proteklom periodu naslušali smo se priča kako je Ovršni zakon loš, da ga treba mijenjati, u prvom redu zaštiti jedinu nekretninu za stanovanje, tražila se ocjena ustavnosti odredbi OZ-a pa i od strane predsjednice RH, ali…
- Krajnje je loš Ovršni zakon prema kojem se zbog par stotina kuna gube kuće i druga imovina. Na djelu je ovršna mafija - kaže Sinčić i najavljuje izradu prijedloga rješenja Živog zida. Navodi primjer iz Bjelovara, gdje su zbog duga od parsto kuna veterinarskoj stanici zbog cijepljenja psa troškovi narasli na 1.000 - 2.000 kuna i završili ovrhom na imovinu.
Sadašnja praksa nedopustiva je i predsjedniku Hrvatske stranke ovršenika (HSO) Đuri Palijanu, koji je, ističe, protiv javnih objava javnih dražbi imovine na bubnju.
- Kao i protiv toga da jedina nekretnina za stanovanje, za život, ide na dražbu, no nekima to, očito, nije u interesu - dodaje Palijan, koji je za to, dodaje, da se doslovno prekopira zakon iz engleske prakse.
– Ako je to vaša jedina nekretnina za stanovanje i imate malo dijete, tada vam ondje ne mogu isključiti ni struju, a kamoli vas deložirati - kaže o engleskoj praksi Palijan. Dodaje, HSO-u se javljaju ovršenici i traže pomoć, savjet, uputu.
– Mi upućujemo na odvjetnika, no problem dobrog dijela naših građana jest što čekaju prolazak i “najzadnjih” rokova za žalbe i dr., kada se pravno više ništa ne može učiniti - upozorava Palijan.
Prema podacima HSO-a, u RH je u ovom trenu oko 327.000 ovršenika, no procjene su da će taj broj (i dalje) rasti.
Suzana ŽUPAN
“To je lešinarski!”
“Dok je dijelu ljudi nepojmljivo da kupuju kuće na bubnju, pogotovo one u kojima ovršenik još uvijek živi, drugima to nije bitno; gledaju cijenu i ako je budzašto, kupuju. Ili ne uzimaju za sebe, nego urede i dalje prodaju. Ako su za kuće i na bubnju ostale normalne cijene, onda ne kupuju”, kaže đakovački trgovac nekretninama, vlasnik Rehnšiber nekretnina Vlado Rechner. Na upit o slučajevima gdje ljudi na dražbama ostaju bez kuća kao jedinih prostora za život, kaže da je to veliki problem našeg sustava. “Ne bih išao s potencijalnim kupcem u obilazak kuća na dražbama i da to još gledaju ukućani, to je lešinarski. Zakonom treba riješiti zamjensku soluciju, to više što je toliko praznih nekretnina u vlasništvu države, lokalnih samouprava. O bankama da se i ne govori – pod njima su čitave stambene zgrade koje zjape prazne. Pravi primjer za to je Zagreb”, kaže Rechner.
“Toga nije bilo ni u Kraljevini Jugoslaviji!”
“Čak i zakon u Kraljevini Jugoslaviji onemogućavao je da se ovrši nečiji dom. Stoga ćemo mi, Živi zid, napraviti svoj prijedlog rješenja iz iskustva drugih zemalja, ali i prošlosti, i uputiti ga u Sabor”, kaže saborski zastupnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić. Predsjednik HSO-a Đuro Palijan kaže kako je aktualna praska idealan prostor za špekulante i mešetare nekretninama.
48 nekretnina
na bubnju u Osječko-baranjskoj županiji nečiji su krov nad glavom