Ekonomija
POVEĆAN UVOZ MEDA

Najsigurnija kupnja meda na kućnom pragu pčelara
Objavljeno 3. veljače, 2016.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u razdoblju od siječnja do kolovoza 2015. uvezeno je 609 tona meda, ukupne vrijednosti 1,45 milijuna eura, a izvezeno 158 tona, u vrijednosti 766 tisuća eura.

Vladimir Bilek naglašava kako su zbog klimatski loše 2014. godine, u 2015. godini u cijelu Europsku uniju, koja je i inače velik uvoznik meda, pa tako i Hrvatsku ušle velike količine meda iz trećih zemalja.

- Hrvatska ima izuzetno kvalitetne sve pčelinje proizvode. U EU je naš med na razini biomeda, odnosno gotovo je potpuno ekološki proizvod. Zbog toga i potenciramo da se naši proizvođači registriraju kao ekološki. No, moramo upozoriti kupce meda kako je od ulaska Hrvatske u EU dopušteno puštanje na tržište meda koji je mješavina uvoznog i domaćeg. Na staklenkama se navodi kako je proizvođač hrvatski, ali na deklaraciji piše kako je zemlja podrijetla EU i zemlje izvan EU. Zbog toga je preporuka svim potrošačima da ako žele kupiti kvalitetan hrvatski pčelinji proizvod, da to učine kupujući ga od samih pčelara. HPS i sve pčelarske udruge, uz pomoć jedinica lokalne samouprave i Hrvatske gospodarske komore već nekoliko godina provodi marketing hrvatskog meda i pčelinjih proizvoda. Naglašavamo njihovu kvalitetu isključivo dokazima - rezultatima ocjenjivanja u Hrvatskoj, ali i inozemstvu, s nalazima analiza međunarodnih laboratorija - naglašava Vladimir Bilek.

Slavko Stojanović kaže kako med iz uvoza stiže najčešće iz Kine preko Turske i nekih drugih zemalja, dok voditelj Odjela za poljoprivredu HGK Županijske komore Osijek Ernest Nad upozorava na veliku razliku u cijenama domaćeg i uvoznog meda, koji je očito mnogo jeftiniji. Kakva mu je kvaliteta, Nad o tome ne želi govoriti, no naglašava kako je med koji proizvode hrvatski pčelari izuzetno kvalitetan i potrošači to znaju cijeniti, velikim dijelom i zahvaljujući različitim promotivnim aktivnostima u kojima sudjeluje i HGK. Nad ipak drži kako bi hrvatske institucije koje se bave kontrolom i inspekcijskim nadzorima trebale ozbiljnije obavljati provjeru kvalitete meda koji dolazi iz drugih zemalja.

Kilogram meda naših pčelara, kupljen na “kućnom pragu”, a valja reći kako je u Slavoniji i Baranji najjeftiniji u zemlji, stoji najmanje 35 kuna. U susjednoj BiH, primjerice, med je mnogo skuplji, odnosno nema meda kojemu je cijena ispod 40 kuna.I.Mikulić

EU ne priznaje med od amorfe

Bilek naglašava kako u HPS-u nastoje sve više promovirati hrvatski med i u EU te se čine napori na brendiranju hrvatskog meda, prije svega kako ne bi na tržište zemalja Unije odlazio u bačvama, nego upakiran, kao brend. U prilog tomu, dodaje Bilek, idu i aktivnosti na brendiranju panonskog meda, koji je pokrenut u pet slavonskih županija. Stojanović napominje kako ni taj postupak ne ide glatko. Navodi primjer s medom od amorfe, odnosno bagremca. Riječ je o vrlo kvalitetnom medu koji najviše proizvode pčelari uz Savu i močvarna područja. U EU takav med ne žele priznati jer amorfu drže invazivnim korovom koji se mora iskorijeniti. - Med od amorfe primjerice u susjednoj BiH kod pčelara na kućnom pragu ima cijenu od 60 kuna za kilogram - navodi Stojanović.

Možda ste propustili...