Ekonomija
INVAZIJA VAROE

Pčelari suočeni s velikim gubicima u pčelinjacima
Objavljeno 3. veljače, 2016.
Kako se klima mijenja, sve su toplije zime i teže je boriti se protiv varoe - kaže Bilek

H rvatski pčelari ove zime trpe velike gubitke pčelinjih zajednica iako je zima blaga i realno bi bilo očekivati snažne pčelinje zajednice.

Glavni je uzrok varoa, nametnik koji se toliko proširio da je desetkovao mnoge pčelinjake, i to u cijeloj zemlji, pa i na otocima.

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) Vladimir Bilek ističe kako je HPS još u kolovozu prošle godine pčelare upozoravao na velik napad varoe te je pozvao da provedu kontrolno tretiranje i provjere situaciju u svojim pčelinjim zajednicama. Kaže kako je u mnogim pčelinjacima bio nužan jesenski i zimski tretman pčela zbog uništavanja varoe.

- Na žalost oni pčelari koji nisu kvalitetno proveli jesenski tretman već su u listopadu imali gubitke pčela i mogli su očekivati velike probleme tijekom zime. Zbog visokih temperatura imali smo leglo pčela gotovo do prosinca i nakon kratkog prekida sada ponovno nastaje. Kako se klima mijenja, imamo sve toplije zime, tako da nema redovnog prekida legla tijekom zime i mnogo je teže boriti se protiv varoe - kaže Bilek.

Pčelarstvo postaje sve zahtjevniji posao

Predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije Slavko Stojanović navodi primjer iskusnog pčelara iz Orahovice, kojemu je pomrlo više od 200 pčelinjih zajednica, što predstavlja nenadoknadiv gubitak. Mnogi pčelari, kaže Stojanović, za nekontrolirani razvoj varoe okrivljava neučinkovite lijekove. Međutim on drži da je problem mnogo kompleksniji te da je održavanje zdravlja pčelinjih zajednica, pa i samo pčelarstvo, postalo sve zahtjevniji posao.

Prvi čovjek klastera Panonska pčela Zvonimir Pajnić ističe kako su klimatske promjene utjecale na razvoj varoe praktično veći dio godine te da “stare priče” i pravila više ne vrijede.

- Nekada je bilo dostatno tretirati pčele protiv varoe samo jednom godišnje, i to poslije vrcanja meda od suncokreta. No, sada je takvo što nezamislivo i prisutnost varoe u pčelinjim zajednicama danas se mora redovito kontrolirati - kaže Pajnić.

Bilek podsjeća kako je na zahtjev pčelara lani promijenjen pravilnik koji je omogućio da sami pčelari mogu birati preparat koji će koristiti u suzbijanju varoe. Bilek kaže kako je HPS u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom početkom ove godine poslao svim pčelarima upitnik o gubitcima pčelinjih zajednica, o sredstvima koje su koristili te o njihovim preporukama. Podaci se još obrađuju i trebali bi biti poznati za dva do tri tjedna.

Bilek, kao i Stojanović, podsjeća kako su pčelari nezadovoljni sredstvima za suzbijanje varoe koja su registrirana u Hrvatskoj.

- Poslali smo nekoliko upita Ministarstvu poljoprivrede, a obratili smo se i farmaceutskim tvrtkama koje proizvode preparate. Rezultati anketnih listića pokazat će nam u kojem ćemo smjeru djelovati kako bismo zaustavili odlazak naših pčelara u kupnju sredstava u susjednim zemljama - ističe Bilek.

Velika ugibanja pčela i u Italiji

U svakom slučaju pčelare ove godine očekuje velik posao u očuvanju zdravlja pčela, odnosno na kontroli prisutnosti varoe te još većoj suradnji sa stručnjacima. Bilek kaže kako već dugi niz godina pčelarstvo nije posao kakav je nekad bio, kada se pčele odvozilo na pašu i samo čekalo da prikupe med. Pčelarstvo je, dodaje, složena poljoprivredna proizvodnja u kojoj se ponajprije mora voditi briga o zdravlju pčela.

- Bez takve brige pčelar će ostati bez pčela. Imamo veliku rasprostranjenost varoe, i u toj borbi potrebna je vrlo dobra suradnja struke i pčelara. Imamo suradnju, što ne znači da ne bi trebala biti i bolja, s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku, Agronomskim te Veterinarskim fakultetom u Zagrebu, s prehrambenim fakultetima u Osijeku, Zagrebu i Rijeci. Varoa nam je najveći problem u smislu liječenja bolesti pčela, no ne treba smetnuti s uma kako je samo tristotinjak kilometara od Hrvatske, u Italiji, prisutan nametnik Aethina tumida, kornjaš koji napada pčele i izaziva velika ugibanja. Sa strukom moramo izraditi kvalitetan plan suzbijanja mogućeg dolaska tog nametnika u Hrvatsku - naglašava Bilek.

Zbog svega toga Bilek podsjeća kako je važan rad pčelarskih udruga te nazočnost pčelara na najčešće zimskim predavanjima i raznim edukacijama. Osim prioritetnog očuvanja zdravlja pčela, Zvonimir Pajnić naglašava i još uvijek velik problem trovanja pčela pesticidima, zbog čega, drži, HPS i pčelarske udruge moraju biti aktivne, voditi brigu i upozoravati inspekcije i poljoprivredne proizvođače.

Igor MIKULIĆ
Pčelari kreditirali Agenciju

Slavko Stojanović napominje kako je problem nastao već pri samoj nabavi lijekova prošle godine, s obzirom na to da su pčelari sredstva za uništavanje varoe morali sami plaćati, da bi im Agencija za plaćanja, kao oblik potpore, poslije na zahtjev vratila novac za tu kupnju. No, mnogi pčelari lijekove nisu ni kupili jer nisu imali novca. Za tretman recimo stotinjak zajednica, podsjeća Stojanović, bilo je potrebno izdvojiti i tri tisuće kuna. Nadalje, ističe kako borba protiv varoe podrazumijeva da svi pčelari na određenom području istovremeno tretiraju pčele, primjenjuju kvalitetne lijekove, po točno propisanom načinu primjene.

Vikend u znaku sajma u Gudovcu

Idućeg vikenda, 6. i 7. veljače, u Bjelovaru, odnosno sajamskom prostoru Gudovac, održava se 12. međunarodni pčelarski sajam i Izložba vina i vinogradarske opreme. Prvi je to (ali i najveći u zemlji) pčelarski sajam u godini koji posjećuju tisuće pčelara iz zemlje i inozemstva, ali i građana. Sudionici sajma, prema riječima Vladimir Bileka, dolaze iz 20-ak zemalja. Na sajmu će biti izložena pčelarska oprema, za pčelare će biti održana brojna predavanja domaćih i inozemnih stručnjaka. S druge strane građani će moći po promotivnim cijenama kupiti pčelarske proizvode. Sajam bi trebao otvoriti ministar poljoprivrede Davor Romić.

HRVATSKO PČELARSTVO U BROJKAMA

429.000

pčelinjih zajednica

7500

pčelara u sustavu potpora

10.500

pčelara - ukupan broj

20

kilograma prosječna proizvodnja meda po košnici

8000

tona prosječna godišnja proizvodnja meda