Objavljeno 2. veljače, 2016.
Većina ekonomista ne očekuju rezove na socijalnim naknadama ili u zdravstvu
Vezani članci
SMJERNICE I PROGRAM IFO-A RAZLOG ZA ZABRINUTOST?
Dok se čeka nacrt novog državnog proračuna Hrvatska bruji o najavama rezova kojima bi država trebala ostvariti uštedu od približno 3,5 milijardi kuna i mnogi se boje neće li baš oni biti ti na kojima će se štedjeti.
Prema nekim najavama Ministarstvo financija napravilo je dubinsku analizu proračuna i ovih dana kreću pripreme o izradi Smjernica ekonomske politike i proračuna za ovu godinu.
Hrvatski ekonomski stručnjaci s kojima smo o tome razgovarali ne očekuju velike rezove u prvoj godini mandata vlade Tihomira Oreškovića.
Rezanje u ministarstvima
- Prvo će se štedjeti na operativnim troškovima Vlade i ministarstava. Tu se nalaze odgovarajuće rezerve. Zasad se neće dirati ništa strukturno, znači ono za što je potrebno mijenjati zakone. Dakle, tamo gdje su prava proračunskih korisnika definirana zakonom to se neće mijenjati, bez obzira na to koji je sektor u pitanju - kaže ekonomski analitičar Damir Novotny, koji tako zasad ne očekuje rezove na socijalnim naknadama, subvencijama ili zdravstvu, nego da će se rezati tamo gdje ministarstva odlučuju, i to u svim sektorima.
Podsjeća da, kada govorimo o troškovima ministarstava, to znači dvije grupe troškova. Prvo su plaće i sve vezano uz to, a drugo su operativni troškovi, koji su, smatra, golemi i u diskreciji su samih ministarstava. “Kada bih bio na mjestu ministra financija najprije bih gledao te operativne troškove, a ne bih dirao plaće dok se ne razvije potpuno novi kocept nagrađivanja i selekcije unutar ministarstava. U jednom trenutku to se mora riješiti, ali je povezano i s kolektivnim ugovorima. Tako da je malo vjerojatno da će oni s tim uštedama, a koje bi se trebale kretati oko 500 milijuna eura, ili 3,5 milijardi kuna, ići prema plaćama, nego više prema troškovima”, rekao nam je Novotny.
Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić kaže kako je u ovom trenutku teško točno reći gdje će se najviše pokušati uštedjeti, jer je to politička odluka. No, kako vladajući, kaže, još uvijek nemaju prave politike, onda će vjerojatno rezati prema matematičkom principu, tamo gdje su najveće stavke.
Ne smije se smanjivati potrošnju
- Moja je procjena protiv rezanja, javnu i privatnu potrošnju treba preusmjeriti tako da u najkraćem roku završe u domaćoj proizvodnji. Svako rezanje bit će štetno. Kod nas se stvorila fama rezanja, a ona politika koja ide rezati, znači da ti ljudi nisu sposobni voditi politiku i da ne poznaju ekonomiju. Ako je potrošnja neopravdana, treba je usmjeriti u opravdanu potrošnju, ali ne smije se smanjivati potrošnja, jer bez nje nema proizvodnje, nema zaposlenosti. A nama trebaju proizvodnja i zaposlenost - zaključuje Jurčić.
- Očekujem da će Vlada najviše ići na rezanje materijalnih troškova. U tom dijelu je najmanje šireg političkog konflikta. Što se tiče mase plaće nju bi također trebalo smanjiti, jer ona je komparativno, kao masa, prevelika i iznosi 12 posto BDP-a. Međutim, tu je problem što imamo nasljeđe ovog pravila rasta plaća od 6 posto, ako BDP raste 2 posto, i tu je maksimum koji će oni uspjeti da bar zaustave taj rast. Tako da ukupno nisam preveliki optimist, u smislu da će biti nekakve osobite političke moći da se naprave ozbiljniji zahvati. U subvencijama sigurno ima prostora za racionalizaciju i to bi bilo dobro napraviti - rekao nam je ekonomski analitičar Velimir Šonje, dodajući kako, što se tiče socijalnih davanja, ponajprije mirovina, nema ekonomske logike da se nekakvi veći zahvati zasnivaju na tom dijelu.
- Znači, ono što mi se čini da je i ekonomski najlogičnije, a i politički najlakše, što bi trebalo “zagristi” na početku, jesu materijalni troškovi i subvencije kako bi se ostvario nekakav minimum ušteda potreban da se pošalje signal da se misli ozbiljno - kaže Šonje.
Igor BOŠNJAK
NA UDARU “JADRANKINI ZAKONI”
- Do priželjkivanih ušteda teško će se doći, jer u nekim strukturnim, organskim zakonima treba postići konsenzus. Znači, sve ono što daje prava proračunskim korisnicima, bez obzira na to je li riječ o socijalnim transferima iz svih sektora, ili o raznim subvencijama, ili pak o subvencijama prema nevladinom sektoru, tu će se tražiti neka rješenja. Ti se troškovi moraju smanjiti jer više od 60 posto proračuna dosad su bili razni transferi prema izvanproračunskim fondovima, dakle socijalnim fondovima, ili direktno prema kućanstvima - subvencije. Što se tiče poljoprivrede, to se neće moći mijenjati, jer je vezano s radničkim i agrarnim politikama Europske unije i ugovorima. A socijalni transferi povezani su sa zakonima - to su ti tzv. Jadrankini paketi. Kada je Jadranka Kosor bila ministrica socijalne skrbi onda je progurala čitav niz novih socijalnih prava koja sada čine oko 4 do 5 milijardi kuna troškova godišnje. I vjerojatno će se nešto oko toga morati mijenjati - zaključuje Novotny.
LJUBO JURČIĆ
ekonomist
Bitno je dignuti dohodak
- Ako se nešto krivo troši, treba to preusmjeriti u pravu potrošnju. A prava potrošnja je ona koja u najkraćem vremenu dođe u domaću proizvodnju. Vladajući će donijeti političku odluku s nekim obrazloženjem, a najviše će to biti matematika, rezat će se plaće, gdje je najveća suma, subvencije koje se ne vide direktno, a kapitalni zapisi već su smanjeni, koliko znam. Nema tu neke velike filozofije i pameti. Bitna je politika kako dignuti dohodak da prihodi proračuna porastu za dvije do tri milijarde kuna - rekao nam je na tu temu Ljubo Jurčić.
DO ČELNIKA JAVNIH PODUZEĆA POLITIČKIM PUTEM ILI JAVNIM NATJEČAJIMA?
Ivan Šuker, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a i član Vijeća za suradnju Mosta i Domoljubne koalicije, rekao je kako će se čelnici javnih poduzeća imenovati političkim putem, a ne putem javnih natječaja, kako je najavio Ivan Kovačić iz Mosta. “Ako hoćete da sustav funkcionira i da se provodi politika vladajuće koalicije, a ne politika prethodne Vlade, vi možete napraviti jedino što je sukladno zakonima. Vjerojatno ćemo prvo ići s imenovanjima pa s promjenom zakona, jer da bi provodili politiku morate imati ljude koji mogu provoditi politiku, ali osnovni kriterij je stručnost”, odgovorio je Šuker na pitanje hoće li biranje čelnika javnih poduzeća ići političkim putem. Vijeće za suradnju između Domoljubne koalicije i Mosta raspravljat će, kako dodaje Šuker, o imenima koja za određene dužnosti predlože dvije strane te će se o svemu izjasniti potpredsjednici Vlade i premijer. Božo Petrov, predsjednik Mosta, međutim, i dalje tvrdi kako će se čelnici javnih poduzeća birati javnim natječajima. “Mi smo za profesionalizaciju menadžmenta i to smo uvijek zastupali”, rekao je Petrov u ponedjeljak.
PRORAČUN
SE MORA DONIJETI U IDUĆA DVA MJESECA