Približavanjem kalendarskog kraja godine, dani postaju sve kraći i hladniji. Priroda i njeni brojni stanovnici vrše posljednje pripreme za predstojeće dugo razdoblje kako bi na najbolji način opstali u uvjetima hladnoće i nedostatka svježe hrane. Mnogi spavaju zimski san, a to je ujedno način na koji priroda omogućuje stanovnicima hladnih krajeva da opstanu i prežive zimske mjesece. Ulaskom u stanje smanjene metaboličke aktivnosti, bića tako štede energiju i postupno iskorištavaju tjelesne masnoće.

Zahvaljujući tisućljetnoj evoluciji, brojnim spoznajama i razvoju tehnologije, ljudi ne spavaju zimski san. Napuštanje zimskog sna novijeg je datuma u razvoju ljudskog roda. Naši su primitivni preci preživljavali tako što su se povlačili u pećine i sojenice. Stiskali bi se jedni uz druge kako bi dulje očuvali tjelesnu toplinu, dok im se istodobno metabolizam usporavao gotovo do nule. Crpili bi postupno energiju iz naslaga masnoća te prespavali ružna vremena. Moderni ljudi razvili su tehnologiju koja im omogućuje da cijele godine budu aktivni. Međutim, tehnologija koja nam je osvijetlila i ugrijala zimske dane nije nas u potpunosti zaštitila od posljedica smanjenog svjetla i sniženih temperatura. Manjak sunca, tama i hladnoća izazivaju hibernacijsku reakciju u ljudi, odnosno ono što je od nje ostalo.

Odgovoran za nju je hormon melatonin, kojeg po mraku luči moždana žlijezda epifiza. Jedna od funkcija epifize je registriranje količine svjetla u okolini. Smještena je duboko u lubanji, a putem očnog živca detektira količinu svjetla. Kod ljudi razina melatonina raste nakon 90 minuta izloženosti tami, a količina koja se luči po noći i do pet je puta viša nego tijekom dana. Melatonin je hormon koji djeluje umirujuće. Tvar je to koja nas navodi na san. Pod njegovim utjecajem usporavaju nam se reakcije i osjećamo se umornijima. Stoga nije čudno što potištenost, osjetljivost, iscrpljenost, bezvoljnost, kao i gubitak zanimanja za posao zahvaća mnoge ljude, približno od početka studenoga pa do kasne veljače u tri najtamnija mjeseca u godini.

Razumljivo je kako zimsko vrijeme u pravilu ne potiče brojne ljude na izlazak iz kuće, pri čemu boravak u zatvorenim prostorima uz pomanjkanje direktne dnevne svjetlosti, uz prisutnu bezvoljnost i iscrpljenost, potiče potrebu za snom, ali i hranom. Potreba za snom može biti znatnija u odnosu na topliji i svjetliji dio godine. Stoga bez obzira na uobičajenu prehranu ne treba nas čuditi što se u istom razdoblju udebljamo pet i više kilograma.

Boravak na otvorenom u zimskim mjesecima, a naročito svakodnevna šetnja, ponajbolje oko podneva, može povoljno utjecati na naše raspoloženje i zdravlje u cjelini. Dnevno svjetlo i za zimskih dana, naime, uz raspoloženje podiže i imunitet, otpornost na stres, a smanjuje apetit i pospješuje učinke dijete ili drugih postupaka usmjerenih na mršavljenje. Osim toga potiče proizvodnju vitamina D, važnog za razvoj i čvrstoću kostiju, ali i normalnu moždanu funkciju.

U prevladavanju brojnih poteškoća u zimskom razdoblju od velike je pomoći prehrana. Veliku važnost imaju namirnice koje sadrže složene ugljikohidrate. Iz njih se šećer sporije razgrađuje dajući tako energiju kroz duže razdoblje. Složene ugljikohidrate sadrže tjestenina i peciva od integralnog brašna, integralne žitarice, smeđa riža, krumpir, mahunarke, voće, mueslie i brojne druge. Istodobno treba izbjegavati jednostavne ugljikohidrate kao što su bijelo brašno i rafinirani šećer, jer oni zbog brze razgradnje šećera izazivaju brzi uspon i pad energije, ali i raspoloženja. U odabiru namirnica potrebno je obratiti i pozornost na one koje su bogate triptofanom (jedna od esencijalnih aminokiselina i moramo je unositi prehranom), jer triptofan se u tijelu pretvara u serotonin, jednu od kemijskih tvari bitnih za osjećaj duševnog blagostanja. Tripfofana u velikim količinama ima u mesu peradi, ribi, bananama, sušenim datuljama, jajima, mlijeku, jogurtu, bučinim i suncokretovim košticama, grašku, kikirikiju i sezamu. Jednako tako preporučljivo je prehrani dodati i vitamine, posebice cijeli spektar vitamina B, uključujući folnu kiselinu, vitamin C, minerale kao što su cink, magnezij, selen te omega-3 masne kiseline. Dakako i s vitaminima treba biti oprezan i ne treba pretjerivati, jer u suvišnim i velikim količinama mogu jednako tako naštetiti našem organizmu.

Boravak na otvorenom, vježbanje, umjereno tjelesno naprezanje te mentalna aktivnost uz pravilnu prehranu važni su elementi za prevladavanje poteškoća i održavanje dobrog zdravlja i raspoloženja zimi.(Nikola Kraljik, dr. med.specijalist javnog zdravstva ZZJZ Osječko-baranjske županije)