Premijer Tihomir Orešković najavio je kako će njegova vlada, između ostaloga, uvesti porez na nekretnine, s tim da će fokus biti na nekretninama koje nisu u funkciji ili na vlasnicima koji imaju više nekretnina.

Pojasnio je to riječima kako kuća u kojoj obitelj živi neće biti oporezivana, ali i time da je porez na nekretnine standard u Europi i svijetu. Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema porez na nekretnine i jedna od preporuka Europske komisije Hrvatskoj bilo je upravo uvođenje tog poreza.

O porezu na nekretnine govori se već nekoliko godina. Bio je čak i dio Plana 21 Milanovićeve vlade, no ona ga nije donijela. Početkom 2013. godine tadašnji ministar financija Slavko Linić predstavio je čak nacrt zakona, no izostali su dogovori članova Kukuriku koalicije, u kojoj se posebice HNS nije slagao s uvođenjem tog zakona.

Najvažnija intencija tog zakona koji je gurao Linić bila je da u prvom redu aktivira golemi kapital koji je na određeni način blokiran u nekorištenim nekretninama. Porez bi, osim toga, zamijenio komunalnu naknadu. Linić je kao ministar više puta izjavljivao kako se s porezom za većinu građana ništa ne bi mijenjalo, osim što bi više izdvajali oni koji imaju više nekretnina, posebice ako ih ne koriste. Prema Linićevu nacrtu, porez bi se plaćao na sve stanove, kuće, vikendice i zemljište. Najvećim dijelom bio bi prihod jedinica lokalne samouprave, s obzirom na to da bi se njegovim donošenjem ukinula komunalna naknada i porez na vikendice. Za kuće i stanove u kojima žive vlasnici porez se ne bi bitno razlikovao od iznosa komunalne naknade, višu stopu plaćali bi vlasnici nekretnina koje se iznajmljuju, dok za prazne nekretnine ne bi bilo olakšica.

Nedavno je u jednoj emisiji HRT-a o temi poreza na nekretnine Linić kazao kako se protiv poreza na nekretnine bore “bogati i koji imaju puno nekretnina, oni koji su u privatizaciji i pretvorbi, u neuspješnom poslovanju, za sebe zadržali korist poslovnih prostora, nisu ih stavili u funkciju”.

S njim se na neki način slaže regionalni povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske za pet slavonskih županija Željko Ištuk, koji kaže kako bi stanogradnja mogla biti značajan pokretač hrvatskog gospodarstva. Međutim, on podsjeća kako je u Hrvatskoj između 17 i 20 tisuća neprodanih novih stanova. Oni su u vlasništvu banaka, investitora i izvođača radova te Ištuk kaže kako je stav sindikata da bi porez na nekretnine vlasnike tih praznih nekretnina natjerao da ih stave u funkciju. Na taj način oslobodile bi se milijarde kuna koje bi sigurno utjecale na pokretanje novih investicija.

I mnogi ekonomisti drže da je porez na nekretnine dobar način da se one stave u funkciju. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu istaknula je na HRT-u kako je prema procjenama svaka jedanaesta nekretnina u Hrvatskoj prazna, ne uključujući tu vikendice, nego samo kuće i stanove, što je golem društveni trošak. Ona podsjeća kako su stanovi prazni, jer se to ne plaća, a njihovi vlasnici očekuju da će vrijednost tih nekretnina rasti. Kaže kako su stanovi prazni jer se to ne plaća, ljudi se nadaju da će i vrijednost tih nekretnina s vremenom sigurno rasti. Vizek kaže da je takva logika velikim dijelom rezultat nedostatka financijske pismenosti, a drugim dijelom kulturološkog stava prema tim nekretninama.

Protivnici uvođenja poreza na nekretnine bit će sigurno mnogi građani i među njima će Vlada imati velik otpor. Konkretno, u Slavoniji i Baranji, Dalmatinskoj zagori, Lici... Primjerice slavonska i baranjska sela su poluprazna. Vlasnici kuća razasuti su po Hrvatskoj ili čak inozemstvu, a kuće su naslijedili, u pitanju je i nečija djedovina. Na takve kuće oni će možda jednog dana morati plaćati porez. Zakon će ih svrstati među veleposjednike, iako su možda i socijalni slučajevi. Porez će vrlo teško “aktivirati mrtvi kapital”, kako kaže premijer Orešković, kada za te kuće jednostavno nema kupaca.