Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i ove će godine sudjelovati u tradicionalnoj manifestaciji Noć muzeja sa svojih pet jedinica – s četiri muzejsko-galerijske ustanove i s Knjižnicom Akademije, u petak, 29. siječnja.

U palači HAZU-a, u petak, 29. siječnja, u 18 sati, održat će se i svečanost otvorenja Noći muzeja čija je ovogodišnja tema Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer, hrvatski mecena. Tema je odabrana s ciljem odavanja počasti jednom od najznamenitijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća, političaru i biskupu čija je 200. godišnjica rođenja obilježena prošle godine. Stoga će se u Noći muzeja 2016. još jednom posebno naglasiti utjecaj biskupa Strossmayera na formiranje pojedinih muzeja i stvaranje zbirki.

U Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU-a moći će se razgledati njen stalni postav s djelima slavnih europskih slikara od 14. do 19. stoljeća, kao i izložba Biskup Strossmayer kao sakupljač slika starih majstora, postavljena u povodu 200. godišnjice Strossmayerova rođenja. Cilj je ove dokumentarno-likovne izložbe dviju autorica, dr. sc. Ljerke Dulibić i dr. sc. Ive Pasini Tržec, ukazati na sustav i način biskupova nabavljanja umjetnina. Opsežnu dokumentaciju čini prije svega Strossmayerova korespodencija sa svojim povjerenicima za nabavu slika, a uz pisma izložene su i slike na koje se ona odnose. Posebnost izložbe čine slike kod kojih je omogućeno vidjeti njihove poleđine, uglavnom sakrivene od očiju promatrača, na kojima kataloški brojevi prijašnjih zbirki ili izložaba, pečati vlasnika ili galerija te zapisi koji upućuju na autora, pridonose saznanju o povijesti slike i vrijedan su dokument pri utvrđivanju njene provijenijencije.

U Gliptoteci HAZU-a, uz stalni postav moći će se razgledati i izložba Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića, koja tematizira Meštrovićev opus promatran kroz prizmu značenja nagoga tijela i erotike. Popratni dio izložbe je i dokumentarni film o životu i radu Ivana Meštrovića iz 1985., autora Vladimira Malekovića i Antuna Vrdoljaka. U Gliptoteci je postavljena i izložba Boris Bućan - Što slikati?, na kojoj akademik Boris Bućan predstavlja slike svog novog ciklusa, nastalog tijekom 2015. Izloženo je 66 slika, akrila na platnu, u izboru i postavu akademkinje Vere Horvat Pintarić. Za posjetitelje je organiziran i koncert benda Jantar koji izvodi francusku šansonu i jazz.

U Hrvatskom muzeju arhitekture izložit će se 150 karikatura arhitekta Zdenka Kolacia koje na stilski vrlo različite načine izražavaju duh i karakter portretiranih osoba. Karikature su nastale u razdoblju od 1930-ih do 1980-ih godina, a uglavnom predstavljaju osobe iz svijeta kulture, umjetnosti i znanosti hrvatske i inozemne scene, kao i povijesne ličnosti koje su se autora na poseban način dojmile te koje upućuju na njegove intelektualne izazove i interese. Organizirat će se i igraonica za djecu Nacrtaj karikaturu, na kojoj će djeca uz animaciju voditelja i nakon stručnog vodstva po izložbi moći crtati karikature koje će potom biti izložene u prostoru Muzeja. U Hrvatskom muzeju arhitekture videopredavanje Strossmayer – promotor umjetnosti, održat će akademik Andrija Mutnjaković, koji će tematizirati opsežno inicijalno, organizacijsko i donatorsko djelovanje biskupa Strossmayera.

Kabinet grafike HAZU u Noći muzeja predstavlja kazališne plakate hrvatske umjetnice i grafičke dizajnerice Nade Falout. Nekoliko antologijskih plakata (Labuđe jezero, Rajnino zlato, Trnoružica, Macbeth (dimenzije 100x200 cm), u reprint izdanju moći će se kupiti prema povoljnim cijenama. U ponudi su i grafičke mape iz edicije Argola, s originalnim grafikama hrvatskih suvremenih grafičara, otisnutih tehnikama dubokoga, visokoga i plošnoga tiska (Maja Franković, Nevenka Arbanas, Karina Sladović, Stanislav Marijanović, Igor Čabraja, Ana Vivoda).

U Knjižnici HAZU-a za posjetitelje Noći muzeja pripremljen je čitav niz programa pod nazivom Gutenbergova galaksija. U velikoj dvorani Knjižnice bit će izložena replika Gutenbergovoga tiskarskog tijeska koju će predstaviti akademski slikar i grafičar prof. Frane Paro, prema čijem je nacrtu tijesak izradio Bogdan Solić. Prof. Paro predstavit će i tiskarski postupak kakav se obavljao na prvom tiskarskom stroju koji je sredinom 15. stoljeća izumio Johannes Gutenberg. U posebnoj vitrini bit će izloženo i faksimilno izdanje Gutenbergove Biblije u 42 retka iz 1961., a koju je 2015. Hrvatskoj akademiji donirao iseljenik iz Kanade Mihajlo Starčević. Akademkinja Anica Nazor održat će predavanje na temu Tiskara Šimuna Kožičića-Benje u Rijeci (1530.-1531.), uz projekciju filma o tom značajnom hrvatskom tiskaru. Doc. dr. sc. Igor Majnarić i doc. dr. sc. Miroslav Mikota održat će predavanje na temu Tiskarstvo od Gutenberga i Baromića do danas, dok je tema predavanja prof. dr. sc. Ivane Žiljak Stanimirović Gutenbergova inovacija u kontekstu infracrvene tipografije. Predavanje o trendovima u tiskarstvu održat će prof. dr. sc. Igor Zjakić.

Organiziran je i niz radionica: Mali majstori iluminacije, radionica oslikavanja početnih slova - inicijala, na način kako se to radilo u starim knjigama te izrade preslika iluminacija iz Gutenbergove Biblije u 42 retka pod vodstvom mag. likovne edukacije Marije Lopac.

Pod vodstvom restauratora Maria Kauzlarića održat će se radionica uveza i popravaka knjiga, a u organizaciji Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će se radionice Linorez i tipografija, 3D tisak i tipografija te Tipografija danas. Moći će se razgledati i izložba knjiga o tiskarstvu iz fonda Knjižnice te izložba Josip Juraj Strossmayer u građi Arhiva i Knjižnice.

Posjetitelji će u Noći muzeja moći razgledati muzejske eksponate hrvatskih nobelovaca - kemičara Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga, u Memorijalnoj sobi hrvatskih nobelovaca, uz vodstvo akademika Vitomira Šunjića.

Za posjetitelje je organiziran i tradicionalni Mali besplatni antikvarijat te promotivna prodaja suvenira Knjižnice, kao i razgledavanje Knjižnice uz stručno vodstvo.