Objavljeno 26. siječnja, 2016.
- Učitelji i učenici moći će vrlo duboko ući u ovu tematiku - ističe se u novostima iz kurikuluma
Posebno je naglašena važnost učenja o Domovinskom ratu i suvremenoj
Hrvatskoj. Tako će u osnovnoj školi puno više nastavnih sati biti posvećeno toj
važnoj temi.
Ove rečenice i one koje ih slijede pronašli smo na mrežnoj stranici Cjelovite
kurikularne reforme (http://www.kurikulum.hr/). Dio je to kurikuluma nastavnog
predmeta povijest, kojim se definiraju novosti u nastavnom planu i programu iz
tog predmeta za osnovnu i srednju školu. Naglasak je dan na Domovinski rat i
suvremenu Hrvatsku.
“Na srednjoškolskoj razini jasno su predložene dvije teme: Domovinski rat
kroz iskustva pojedinaca te Franjo Tuđman i samostalna Hrvatska. Učitelji i
učenici moći će vrlo duboko ući u ovu tematiku, na način da je obrađuju 30 i
više nastavnih sati”, stoji u obrazloženju novosti iz kurikuluma povijesti.
Članovi radne skupine za povijest pojasnili su novinarima da će učenici mnogo
iscrpnije nego dosad učiti o Domovinskom ratu i suvremenoj Hrvatskoj, a to je
naglasio i Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje cjelovite
kurikularne reforme.
- Dovoljno pozornosti poklonit će se Domovinskom ratu i samostalnosti
Hrvatske. Tako će učenici učiti više nego dosad o Domovinskom ratu, a nastavnici
će za tu temu dobiti više školskih sati - rekao je Miljenko Hajdarović iz
Srednje škole Čakovec, član radne skupine za izradu prijedloga predmetnog
kurikuluma iz povijesti.
Josip Mandurić, ravnatelj OŠ Antuna Mihanovića iz Osijeka i voditelj
Županijskog stručnog vijeća Osječko-baranjske županije za ravnatelje osnovnih
škola, kaže kako se još ne zna što će biti s kurikularnom reformom, a što se
Domovinskog rata tiče ističe: “Učenici i sada mnogo uče u školi o Domovinskom
ratu. Primjerice, ta je tema obvezna u planu i programu povijesti u 8. razredu
osnovne škole. Jasno je da je Domovinski rat najvažniji događaj u novijoj
hrvatskoj povijesti, no činjenica je i da su djeca i dosad o tome učila.
Konkretno, uz obvezne sadržaje u udžbeniku povijesti, naši učenici odlaze na
terensku nastavu u Vukovar. Tamo jako mnogo nauče, obilazeći Spomen-dom Ovčaru,
Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata i sve ostale važne lokacije vezane
uz Domovinski rat u gradu heroju”. Naš sugovornik dodaje da sadržaja o
Domovinskom ratu ima i sada dovoljno u školama te smatra kako ni u čemu ne treba
pretjerivati, pa ni u tome. “Stalno govorimo da su nam djeca preopterećena
nastavnim planom i programom i da moraju previše činjenica učiti napamet, a sada
bismo im dodavali novih sadržaja. Gdje je tu onda rasterećenje učenika?” pita
naš sugovornik. Dodaje kako se u današnje vrijeme modernih tehnologija ljudsko
znanje svakih pet godina udvostruči.
- Znači li to da bi djeca sve to znanje trebala učiti u osnovnoj i srednjoj
školi? Naravno da ne, jer to je apsurdno. Oni ne mogu sve naučiti u školi, i ne
trebaju. Njih treba naučiti logički misliti, naučiti ih da znaju koristiti
izvore znanja, da znaju gdje mogu naći podatke koji ih zanimaju te kako će
pravilno koristiti internet. Najgore je zatrpati učenike golemom količinom
nepotrebnih činjenica. Mnogo važnije od toga je dati im osnovnu informaciju i
naučiti ih da dalje sami istražuju - zaključuje ravnatelj Mandurić.
Vesna LATINOVIĆ
PRVO DOBRO ISTRAŽITI SUVREMENU POVIJEST
Osječki profesori povijesti koji su komentirali ovu temu željeli su ostati anonimni. Rekli su nam da djecu treba voditi u Vukovar te da i oni to čine. Što se nastavnog plana i programa tiče, smatraju da su djeci te dobi dovoljne osnovne činjenice o Domovinskom ratu. “One učenike koje više zanima hrvatska povijest treba posebno poticati da proučavaju tu temu”, objašnjavaju. No, ističu, prvo bi znanstvenici trebali dobro istražiti povijest suvremene Hrvatske i usuglasiti se. Jer, kažu, naši sugovornici, i tu postoje prijepori od autora do autora udžbenika, pa ni oni, kao profesori, ne znaju što bi djeci govorili. To nije ni čudno, jer radi se o relativno kratkom vremenskom odmaku, ističu profesori povijesti. Dodaju čak da su u različitim izvorima navedeni različiti datumi i godine početka i završetka Domovinskog rata.
MILJENKO KOLOBARIĆ
predsjednik osječke Hvidre
Djeci objasniti važnost žrtve za slobodnu domovinu
Branitelji, očekivano, mahom pozdravljaju ideju o više nastavnih sati posvećenih Domovinskom ratu. Tako, primjerice, predsjednik osječke Hvidre Miljenko Kolobarić smatra kako je iznimno bitno da se djeca upoznaju s novijom poviješću Hrvatske. “Bitno je da djeca shvate u kolikoj je opasnosti bila Hrvatska, naša Slavonija i grad Osijek, da im se objasni kolika je žrtva bila potrebna da bi oni živjeli u slobodnoj domovini”, rekao nam je, između ostalog, Kolobarić.
JOSIP MANDURIĆ
ravnatelj OŠ Antuna Mihanovića iz Osijeka
Jasno je da je Domovinski rat najvažniji događaj u novijoj hrvatskoj povijesti, no djeca su i dosad o tome učila