Objavljeno 25. siječnja, 2016.
Ne zanemarujte simptome umora, slabosti i tupe boli pod desnim rebrom
Prekomjerno uživanje u hrani i piću za vrijeme proteklih blagdana može, osim kojeg kilograma viška, pridonijeti i nakupljanju masnoće u jetri.
Naime, upravo je jetra svojevrsni filtar koji svakodnevno pomaže čišćenju organizma od štetnih tvari koje unesemo u sebe. Od previše hrane i pića do pojedinih vrsta lijekova - sve će to proći kroz našu jetru, koja je zaslužna za zdravlje i održavanje imuniteta našeg organizma.
U slučaju poremećene funkcije jetre, može se javiti stanje koje se može razviti u bolest čija učestalost i komplikacije postaju alarmantni. Iako se bolesti jetre najčešće vežu uz pretjeranu konzumaciju alkohola, bolest nealkoholne masne jetre (nonalcoholic fatty liver disease, NAFLD) najčešća je kronična bolest jetre zapadne civilizacije koja počinje nakupljanjem masti u jetri, ali bez konzumiranja alkohola.
Bolest se dijeli u dvije podskupine: nealkoholnu masnu jetru (nonalcoholic fatty liver, NAFL) i nealkoholni steatohepatitis (nonalcoholic steatohepatitis, NASH). Samo ime kaže da je NASH karakteriziran upalom i agresivniji je oblik bolesti. O ozbiljnosti ove bolesti dovoljno govori činjenica da tijekom deset godina oko 20 posto bolesnika s NASH-om razvije cirozu jetre, a deset posto ih umre. Registri transplantacije jetre pokazuju da je NAFLD indikacija za transplantaciju u deset posto transplantiranih bolesnika.
Promjena prehrambenih navika
Osvrnuo se na to i prof. dr. sc. Boris Vucelić, priznati hrvatski gastroenterolog, koji se odnedavno priključio timu vrhunskih liječnika u zagrebačkoj internističko-pedijatrijskoj poliklinici Arista: “Bolest nealkoholne masne jetre uzrok je čak 75 posto kroničnih bolesti jetre, a osobito zabrinjava činjenica da je sve češći uzrok kronične bolesti jetre u djece. Ako se ne liječi, ponajprije promjenom prehrambenih navika i nezdravih stilova života, ova bolest može biti rastući problem koji može prouzročiti ozbiljno oštećenje jetre te pogoršati ostale oblike kroničnog obolijevanja jetre.”
Kako ističe prof. Vucelić, učestalost ove bolesti nažalost u populaciji rapidno raste kao što raste i učestalost rizičnih čimbenika za ovu bolest. To su na prvom mjestu debljina, šećerna bolest tipa 2, poremećaji lipida, hipertenzija.
Bolest se najčešće javlja u dobi od 40 do 50 godina i čini se da je podjednako prisutna u oba spola. U djece je bolest češća u djevojčica. Ne zanemarujte simptome umora, slabosti i tupe boli pod desnim rebrom.
Kako liječiti bolest?
Većina bolesnika s bolešću nealkoholne masne jetre nema simptoma. Međutim, u izraženijim oblicima bolesti mogu se osjetiti simptomi poput umora, slabosti i malaksalosti te osjećaja tupe boli pod desnim rebranim lukom. Povećana jetra nalazi se u oko 20 posto bolesnika kod uznapredovale bolesti.
Specifičnih lijekova nema i prije svega treba uvesti promjene u načinu prehrane i fizičke aktivnosti te djelovati na rizične faktore za razvoj bolesti. Prof. dr. sc. Boris Vucelić posebice ističe: “Kod bolesti nealkoholne masne jetre potrebno je postupno regulirati tjelesnu težinu jer nagli gubitak težine može pogoršati bolest. Bitna je i redovita fizička aktivnost. Trebalo bi, prema mogućnosti, svaki dan brzo hodati bar pola sata. Nužne su i intervencije u prehrani. Uz uobičajene prehrambene mjere koje se prepisuju, maslinovo ulje, kava i omega-3 masne kiseline pokazali su se kao korisni dodaci prehrani za očuvanje zdravlja jetre.” (J.Kn.)
Rizični čimbenici za ovu bolest na prvom mjestu su debljina, šećerna bolest tipa 2, poremećaji lipida i hipertenzija
Dijagnoza bolesti
Laboratorijski se pronalaze povišene aminotransferaze, gdje je ALT viši od AST za razliku od alkoholne bolesti jetre, gdje je taj odnos obrnut. Važno je prepoznati činjenicu da stupanj povišenja enzima nije nužno povezan s težinom jetrenog oštećenja. Ostale dijagnostičke metode su ultrazvuk jetre, kompjutorizirana tomografija (CT), magnetska rezonancija (MRI) te biopsija jetre.