Premda je prošle godine navršio osam desetljeća, Muzej brodskog Posavlja, čini se, jedini je veći muzej u Hrvatskoj bez stalnog postava, i to proteklih četvrt stoljeća.

Iako godinama dva najvažnija projekta u kulturi Brodsko-posavske županije, Muzej brodskog Posavlja i Tvrđava Brod dobivaju potpore resornog ministarstva, obnova Magistrata se gotovo ne miče s mrtve točke.

Treba ovom prigodom naglasiti kako je u međuvremenu sredstvima ministarstva otvoren vukovarski Vučedol i Muzej Sinjske alke, što je naravno za svaku pohvalu i nema veze s “brodskim slučajem”, koji je ipak druga priča.

Što se pak Broda tiče, odnosno Muzeja brodskog Posavlja, planova za obnovu je bilo, i to odmah poslije rata, no nastali su problemi s prvim projektom koji je trebalo izmijeniti. Za obnovu je potrebno osigurati oko 25 milijuna kuna, a za Županiju kao osnivača obnova se pokazala prevelikim zalogajem, posebice s dolaskom krize i recesije.

U prvoj fazi, kako je pretprošle godine kazala bivša ministrica Andrea Zlatar Violić, planirano je bilo osigurati 9 milijuna kuna iz IPA projekata te iz vlastitog proračuna. No sredstva ni do danas još nisu osigurana.

Podsjetimo kako je Muzej u Slavonskom Brodu osnovan još davne 1934. godine, kada je zahvaljujući donaciji Julija Hoffmanna, željezničkog činovnika, zaljubljenika u starine i pasioniranog skupljača, na dar dobio vrijednu zbirku i “započeo život” kao Gradski i arheološki muzej. Od tada, kao i svaka baštinska institucija, brine se o čuvanju kolektivne memorije kroz materijalnu i nematerijalnu baštinu koju prikuplja i obrađuje. Kao treći muzej u Slavoniji (iza Osijeka i Požege), danas u muzejskom fundusu čuva gotovo 64.000 jedinica raznovrsne građe.

- Od fosilnih svjedočanstava s obronaka Dilja, nalaza s prapovijesnih lokaliteta, vrijednih nalaza iz antičke Marsonije i srednjeg vijeka, tradicijske baštine brodskog Posavlja, svjedočanstava organizacije i načina života u doba Vojne krajine, stvaranja brodskog građanstva, ratnih zbivanja, gospodarstva i političkih mijena 20. stoljeća pa sve do umjetničkog stvaralaštva - od umjetnina baroknih stilskih karakteristika te radova suvremenih hrvatskih autora, svega toga ima u Muzeju, navodi ravnateljica MBP-a Danijela Ljubičić Mitrović.

Među zanimljivim i najstarijim eksponatima čuva se primjerice lubanja s kljovama mamuta iz doba pleistocena, pronađena 1957. godine u rječici Glogovici nedaleko od brodske Poljoprivredne škole, a riječ je o najcjelovitijem nalazu mamuta u ovom dijelu Europe. Tu je i kralježnica kita od prije desetak milijuna godina, nađena na području bosanske Posavine, kao i fosilna riba, dok je najstariji eksponat - zub morskog psa, od prije 15 - 18 milijuna godina, nađen na Dilj gori u blizini Brodskih Zdenaca.

U svojim zbirkama, dakle, Muzej čuva značajne artefakte, ne samo za Slavonski Brod i Brodsko-posavsku županiju već značajne za hrvatsku i svjetsku baštinu. A sinonim za muzej je Magistrat - zaštićeno i registrirano kulturno dobro, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, i nalazi se u zaštićenoj povijesno-urbanističkoj cjelini grada. Magistrat je građen u kasnobaroknom stilu, no s vremenom je građevina dobila klasicističke oblike na fasadi. Zajedno s Vatrogasnim domom (1900.), franjevačkim samostanom i crkvom Sv. Trojstva, Magistrat zatvara jedan od najljepših gradskih trgova - Trg Sv. Trojstva, čiju južnu stranu definira obala rijeke Save. Svojom povijesnom arhitekturom daje snažan dojam prizemnoj vizuri gradske jezgre. Međutim, proteklih godina izgleda svakim danom sve više oronulo. Devedesetih godina, naime, u vrijeme granatiranja grada, narušena je statika zgrade Magistrata. Od tada je izvan svoje funkcije. U međuvremenu popravljeni su dijelovi nosivih zidova te realizirana konstrukcija krovišta s pokrovom, kao i ugradnja prozora.

Tijekom 2009. godine izrađen je Idejni projekt za rekonstrukciju i dogradnju Muzeja, a iste godine izdana je i pravomoćna lokacijska dozvola, dok je Grad u travnju 2011. izdao Potvrdu Glavnog projekta za rekonstrukciju i dogradnju MBP-a. Rješenjem nadležnog odjela, od 25. ožujka 2013. produženo je važenje potvrde glavnog projekta do travnja 2015., kada je dozvola prolongirana do završetka projekta.

- Ako se ne osiguraju potrebna financijska sredstva za cjelovit projekt rekonstrukcije i dogradnje Muzeja iz fondova Europske unije, predviđena je mogućnost realizacije programa adaptacije zgrade Magistrata u fazama, ovisno o financijskoj podršci Ministrastva kulture i Županije kao osnivača, pa i Grada Broda, u 2016. godini - kaže Ljubičić Mitrović.

Ravnateljica MBP-a također navodi kako je Muzej prijavio program na njihove, gradske natječaje, a sukladno sredstvima u prvoj fazi (2016./2017.) predviđeno je stavljanje u funkciju ukupno 212 kvadrata prostora u prizemnoj etaži južnog krila gradskog Magistrata, kao i uređenje privremenog stalnog postava.

Druga bi faza (2017./2018.) obuhvatila završne radove u potkrovlju, kao i potpuno uređenje središnjeg prostora, između južnog i sjevernog krila zgrade, dok je u trećoj fazi (2018./2019.) predviđeno uređenje stalnog postava u potkrovlju te unutrašnjeg dvorišta.

- Cilj nam je što prije završiti bar dio stalnog postava, a privremeni stalni postav posvetili bismo onome što je turistima najzanimljivije - građanskoj povijesti do 20. stoljeća - pojašnjava ravnateljica. Uređenje MBP-a je naime jedan od temeljnih preduvjeta i razvoju turističke ponude ne samo Broda nego i ovog dijela Hrvatske.

Sve u svemu, starije generacije, posjetitelji MBP-a, s nostalgijom se sjećaju stalnog muzejskog postava, koji bi rado vidjele i mlađe generacije, ali i turisti koji dolaze u Brod i Županiju. Zato sadašnji nedostatak stalnog postava, kažu u Muzeju, nastoje nadomjestiti povremenim izložbama u izložbenim dvoranama, s posebnim naglaskom na zavičajnu kulturno-povijesnu i tradicijsku baštinu koja će biti predstavljena i u budućem stalnom postavu.

Treba se nadati da do toga neće proteći još jedno desetljeće, jer Brod i Slavonija svakako zaslužuju da se stalni postav MBP-a napokon realizira i stavi u funkciju.