Regija
“ŽENE DER STURMA” NA IZLOŽBI I RADOVI ĐAKOVČANIMA MALO POZNATE BIVŠE SUGRAĐANKE

Đakovačka slikarica Vjera Biller - žrtva nacističkih medicinskih pokusa i logora
Objavljeno 23. prosinca, 2015.
U suradnji s Irinom Subotić, Mirko Ćurić planira 2016. predstaviti djelo Vjere Biller Đakovčanima

ĐAKOVO - Na velikoj izložbi “Žene Der Sturma”, otvorenoj u listopadu u Frankfurtu u Galeriji Schirn, jednoj od najprestižnijih avangardnih galerija na svijetu, među 18 autorica čiji su radovi izloženi tu je i jedna Đakovčanka – Vjera Biller. Đakovačkoj javnosti, bar onoj “ne-kulturnoj”, njezino ime nije poznato, a riječ je o najpoznatijoj đakovačkoj, i to avangardnoj slikarici, čiji rad, ali ni biografija, nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. U digitalnoj zbirci HAZU-a za nju je navedeno da je slikar-grafičar, da je izlagala s grupom aktivista u okviru izložbi MA, da je bila pripadnica pokreta Zenit…. Njezino ime vezuje se uz prodore avangarde u hrvatsku umjetnost u prvoj polovini 20. st., a djela joj se nalaze sve do New Yorka... Tekst o njoj za izložbu je napisala ugledna srpska povjesničarka umjetnosti dr. sc. Irina Subotić, a u prikupljanju “đakovačkih” podataka pomogli su đakovački kulturni i društveni radnici Mirko Ćurić i Željko Lekšić. Kako je napisala Subotić, postav izložbe vrlo je impresivan, “s mnogo likovnih djela, dokumenata, fotografija, pojedinih filmova, kao što je Aerlita, s lutkama u originalnim scenskim kostimima i s dovoljno tekstualnog materijala da bude informativna i edukativna”. “Predstavljena su jedina dva sačuvana gvaša Helen Grinhof, kao i dva pastela i pet linoreza V. Biller…”, navodi Subotić, navodeći “da njihova imena, kao i još neka, glavni tokovi povijesti umjetnosti nisu zabilježili”. No zato je Subotić zabilježila da je iza Vjere Biller vrijedan umjetnički put, ali i veliki zdravstveni problemi te, naposljetku, tragičan kraj u nacističkom uništenju Židova, posebice psihički bolesnih, a kakvu sudbinu je dijelila i Vjera.

Malo je poznata svojim Đakovčanima, a u njihovom gradu rođena je 7. prosinca 1903., u uglednoj, dobrostojećoj obitelji. Kako navodi dr. sc. Subotić, o tome svjedoči Spomenica Hrvatskog pjevačkog društva Sklad–Preradović u Đakovu 1863. - 1939., gdje se njezin otac Austrijanac Emil Biller spominje među članovima Upravnog odbora Društva 1903. i 1904. Budući da se on kasnije ne navodi, pretpostavlja se da su se Billerovi preselili u Osijek i potom u Zagreb. Vjera piše da je do svoje devete godine živjela u Hrvatskoj, a potom prešla u Budimpeštu.

Vjera sudjeluje više puta na izložbama s Der Sturmom - na 98. izložbi u lipnju 1921., gdje je s Rudolfom Bauerom glavni izlagač pa tijekom srpnja i kolovoza 1921., na 99. izložbi, potom na 100. izložbi u rujnu 1921., u jesen 1922. na 111. izložbi i u prosincu te godine na 114. izložbi. Nastupa i u Hannoveru 1924. Od travnja te godine s obitelji živi u vili Vesna, u Opatiji, a u ožujku 1932. seli se u Beč, gde je primljena na psihijatrijsku kliniku Am Steinhof, s dijagnozom shizofrene psihoze. Od 1. listopada 1935. liječena je tri mjeseca u Štajerskoj državnoj klinici kod Graza. Kao neizliječenu, 5. siječnja 1936. preuzima ju majka Malvina, koja ju je 1. lipnja 1937. odvela kod dr. Franza Jochera, u Sanatorij Wetzelsdorf, kod Graza.

“Nakon aneksije Austrije, nacisti ju kao Židovku prebacuju 1. lipnja 1938. iz Wetzeldorfa ponovno u Psihijatrijsku kliniku Am Feldhof, gdje bila bila žrtva medicinskih pokusa, a 28. svibnja 1940. transportirali su je s grupom od 204 bolesnika u Hartheim, nedaleko od Linza, gdje su svi pod 'tuševima', u okviru prve faze Operacije eutanazije programa Trećeg Reicha T4, otrovani karbon monoksidom”, navodi Subotić.

Vjera Biller grob nema.

U suradnji s Irinom Subotić, otkriva Mirko Ćurić, planira 2016. predstaviti djelo Vjere Biller Đakovčanima. Njihov grad ima zasad samo dvije ulice koje nose imena žena, Katarine Zrinske i Savke Dabčević-Kučar, a primjer Vjere Biller potvrđuje da ovaj grad među svojim građankama ima velikih imena koja zaslužuju bar da po njima neka ulica dobije ime. Ako se Vjeri Biller na izložbi “Žene Der Sturma” u Frankfurtu divi cijeli svijet, onda jednom takvom gestom može i njen rodni grad.

Suzana ŽUPAN
Lik u “Braći u nevolji”

Vjera Biller našla je svoje mjesto u zbirci pripovijedaka “Braća u nevolji” Mirka Ćurića, a koja sadrži 13 priča poredanih kronološki, ali ne prema vremenu nastanka, nego prema dobi glavnih likova, jer je uglavnom riječ o povijesnim osobama koje su rođenjem, ili na neki drugi način povezane s Đakovom. Biller je našla mjesto uz Sofiju i Jakoba Haibela, Josipa Jurja Strossmayera, Vlahu Bukovca, Isu Kršnjavog, Vladimira Solovjeva, Konstantina Vojnovića, Ivana Ribara, Ivu Lolu Ribara… Svima njima poveznica je grad Đakovo.

Subotić: Vjera i urbani naivizam

“Izložba u galeriji Schirn, iako se vezuje samo za one umjetnice koje su surađivale s Der Sturmom – a među njima su najveća imena povijesti umjetnosti 20. stoljeća – pokriva veliki dijapazon disciplina i ukazuje na brojne dame čija imena glavni tokovi povijesti umjetnosti nisu zabilježili. One su, svaka na svoj način, bogatile kulturnu scenu svijeta, svojim ispovjednim tonom govorile o osobnim traumama, kao i o velikim, univerzalnim problemima, ili darovale dragocjena istraživanja u polju likovnosti, tako šireći polja vizualne kulture. Upravo značenje tih tzv. malih umjetnica, istaknuto je izložbom u Schirnu. Među njima su ravnopravno mjesto zauzele Vjera Biller i njen urbani naivizam te Helen Grunhof s plastičnim strukturama između postkubizma, apstrakcije i prostornih eksperimenata, u kojima se možda mogu pronaći tragovi Maljevičeva suprematizma”, navodi dr. sc. Irina Subotić.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NAKON NEZAPAMĆENE TRAGEDIJE: STOP ORUŽJU

Đakovo: Centar za socijalnu
skrb dobit će detektor metala

2

DANAS MEĐUNARODNI DAN BIJELE RODE

U Noskovcima je jedino Oporavilište za ozlijeđene rode

3

PRVI NAŠIČANIN NA NAJVIŠI VRH EUROPE PENJAO SE 10 SATI

Hrvoje Tržić je nakon
svog povijesnog uspjeha
poručio: “Ne odustajte”