57. GODINA PLODOVA ZEMLJE
Objavljeno 11. prosinca, 2015.
Godinama jedna od najgledanijih emisija HRT-a prvi je put prikazana 21. prosinca 1958., čak deset godina prije središnjega Dnevnika
Već 57 godina svake je nedjelje na Prvome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) u 12.15 na rasporedu poljoprivredna emisija “Plodovi zemlje”. Godinama jedna od najgledanijih emisija HRT-a prvi put je prikazana 21. prosinca 1958., čak deset godina prije središnjega Dnevnika. Emisija se ponajprije obraća poljoprivrednicima, no svojim temama i pristupom privlači ne samo poljoprivrednike nego i gledatelje koji nikad nisu okusili život na selu i nemaju veze s poljoprivredom.
Dugogodišnji urednik i voditelj emisije Vlatko Grgurić ima svoju teoriju: “Ljudi to vole jer su genetski sljubljeni sa zemljom, ljudi općenito vole zemlju i prirodu. Oni koji žive u gradu možda vuku podrijetlo sa sela. Vole vidjeti krajeve svojih roditelja, predaka. Naši su sugovornici prirodni i iskreni, a gledatelji to prepoznaju ma kakvo bilo njihovo obrazovanje”, kaže Vlatko i dodaje kako već godinama kruži priča da su se u nekim selima čak skraćivale mise da bi ljudi stigli na početak emisije.
Samo četiri urednika
Zanimljivo je da je u gotovo šest desetljeća emitiranja ta najdugovječnija emisija Hrvatske radiotelevizije promijenila samo četiri urednika. Prvi urednik tadašnje “Poljoprivredne emisije” bio je Marijan Sviben. Nakon njega je 1962. – 1992. emisiju na prepoznatljiv način uređivala Ružica Trauber, danas umirovljenica koja živi u Istri i sa zanimanjem je prati. Emisija 1993. mijenja ime u “Plodovi zemlje”, a uredničku palicu preuzima nedavno preminuli Ivo Lončar. U razdoblju strogo nadziranih informacija gledateljima je otvarala prostor koji nisu mogli pronaći ni u jednome drugom mediju. Od 1999. do danas urednik je emisije Vlatko Grgurić. Svih dosadašnjih četvero urednika završili su fakultete srodne poljoprivredi: troje su agronomi, a jedan veterinar.
Iako je urednika emisije bilo malo, samo je Vlatko Grgurić u svojoj uredničkoj karijeri promijenio čak devet ministara poljoprivrede.
Prepoznatljiva je glazbena podloga špice emisije još iz vremena Ružice Trauber, na što je ekipa emisije ponosna i ne misle je mijenjati. No, “Plodovi zemlje” uvijek su prepoznatljivi po jakim autorskim novinarskim imenima koji neumorno upozoravaju na probleme s kojima se poljoprivrednici svakodnevno susreću, ali i ističu svijetle primjere, pridonose preobrazbi hrvatskoga sela i mora, pokušavaju afirmirati tradicijske vrijednosti seoskih sredina, a istodobno otvaraju prozor u svijet. Emisija ima u prosjeku sedam ili osam reportaža koje se rade temeljito, istraživački i odgovorno, a najvećim uspjehom ističu to što “Plodovi zemlje” na lokalnoj razini često uspijevaju promijeniti stvari. Izravnim i neposrednim životnim pričama te sustavnim analizama gledatelje upoznaje s ljudima iz svih hrvatskih krajeva, njihovim naporima i uspjesima, ali i s onom tamnijom stranom kad u svojim naporima nisu suočeni samo s prirodnim nepogodama, nego i s tvrdim birokratskim bedemima. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donio je emisiji nove teme povezane sa zakonodavstvom i sustavom poticanja.
Neograničena novinarska sloboda
Emisija Plodovi zemlje najdugovječnija je u nas, pa čak i na jugoistoku Europe. Godinama je jedna od najgledanijih u Hrvatskoj. “Specijalna i specijalizirana, sa širinom koja joj omogućuje svakotjedno predstavljanje života u nas u gotovo svim segmentima, pa kad se tomu pridoda i neograničavajuća novinarska kreativna sloboda, ali i sjajna suradnja s Vlatkom, baš kao i sa svim našim kolegama iz svih HRT-ovih centara, eto nas odmah na vrhuncu novinarske profesije jer je prema mojemu mišljenju biti reporter i izvješćivati o ljudima, biti s njima u uspjehu ili pak neuspjehu novinarstvo kojemu sam težio cijeloga života“, kaže legendarni Mladen Stubljar.
“Plodovi zemlje najbolje prema svim kriterijima opisuju ono što HRT jest i ono što bi trebao biti. Oni su fenomen i po trajanju i po načinu kako su brojne generacije urednika i novinara radile emisiju, a što je rezultiralo ovom značajnom obljetnicom. Emisija pokazuje kako izrazito javni sadržaj koji ima visoku vrijednost, ako se radi s velikim entuzijazmom i s ljubavlju, ima i veliki prijam kod publike. Čestitam cijeloj ekipi i izražavam duboko poštovanje prema svim kolegama koji su posljednjih šezdesetak godina stvarali ovaj brand Hrvatske radiotelevizije”, izjavio nam je ravnatelj Programa HRT-a Saša Runjić.
Plodovi zemlje dobili su mnoga priznanja. Vlatko Grgurić ističe nagradu HHO-a emisiji i njemu kao uredniku za promicanje ljudskih prava, a ponosni su, naravno, i na nagradu Agronomskoga fakulteta za dobru suradnju. (N.K.)
Foto: HRT
LEGENDARNI MLADEN STUBLJAR
Jedan je od najpoznatijih novinara emisije sigurno Mladen Stubljar, vrsni profesionalac kojemu ljudi vjeruju. Iako je odnedavno u mirovini, i dalje surađuje s emisijom jer vjeruje kako može pružiti gledateljima obilje svoje kreativnosti i znanja.
Mladen kaže kako je u emisiju ušao sasvim slučajno prije dvadesetak godina. Prije toga je radio između ostaloga kao spiker, urednik i voditelj središnjega Dnevnika, ratni reporter. “Nakon pet godina ratnoga izvješćivanja s gotovo svih bojišnica, u Zagrebu nije bilo posla za mene sve do trenutka kad me je tadašnji urednik, pokojni Ivo Lončar, priupitao hoću li raditi kao ribarski reporter u “Plodovima zemlje”. Gotovo sam ga bio odbio, a onda sam se prisjetio svojega obožavanja mora i shvatio koja mi se to nova životna novinarska vrata eto otvaraju! Malo potom, u Novigradu kraj Zadra, odradio sam i prvu ribarsku priču, a potom sam u Dalmaciji vrlo brzo naučio kako riba pliva tri puta, u moru, u ulju i vinu, i eto pravoga raspona tema kojima sam se potom posvetio. I gurao ih, naravno uz sve ostale životne priče sa sela, s mora i kraja, sve ove godine. Do kada? Pa stara latinska kaže Homo quantum scit, tantum potest – koliko čovjek zna, toliko i može!” tvrdi Mladen Stubljar.