O reformama koje predlaže Most i onome što bi ljudima u Hrvatskoj donijeli novi izbori, razgovarali smo s predstavnicima sindikata, poslodavaca te ekonomskim stručnjacima.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević, uz ogradu da jedina saznanja o tome crpi iz onoga što je objavljeno u medijima, kaže da je Most pokazao neozbiljnost jer nije smatrao potrebnim da o tome razgovara i s ostalim zainteresiranim društvenim skupinama.

- Nitko ne može reći da sindikati nisu među pozvanijima da se o tome razgovara. No za veliku većinu reformi na kojima inzistiraju ne mogu reći ništa loše, nego izraziti podršku, zato što neuspješno već niz godina od hrvatskih vlada tražimo isto. Posebno su ključne reforma pravosuđa i teritorijalnog ustroja. Postojeća pravna nesigurnost osnovni je razlog nedostatka investicija i gubitka radnih mjesta u realnom sektoru. A teritorijalnu reformu apsolutno podržavamo i zazivamo jer taj pregolem teret i trošak gospodarstvo ne može podnijeti. Neprihvatljivo je da ta glasačka mašinerija ostane nedirnuta. Porezni pritisak je takav da je i to dijelom uzrok gašenja radnih mjesta i neisplativosti poduzetničkih inicijativa u Hrvatskoj - ističe Matijašević, dodajući kako pak jesu protiv izmjena radnog zakonodavstva u smislu njegove daljnje fleksibilizacije, što se također pojavilo u razgovorima Mosta s dvije koalicije. “Ne znam zbog čega to Most zagovara, ali mu mora biti jasno da dvije izmjene ZOR-a od 2009. do danas, od početka krize, nisu ni najmanje pomogle da se zaustavi zatvaranje radnih mjesta, niti su pomogle njihovu otvaranju. U tome nije problem”, zaključuje.

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, kaže kako se priča o reformama koristi kao argument da se prikaže kako je Most ipak nešto drugo u odnosu prema svemu onome što smo imali u proteklih 25 godina.

- U životu se nerijetko stvari koje izgledaju jako dobre polako pretvaraju u nešto što ponovno postaje interesno područje određene interesne skupine ili u ovom slučaju određenih ljudi unutar grupacije Mosta. Pitanje reformi nije ništa novo, ni izmišljeno od strane Mosta, to je nešto o čemu se, pogotovo dvije glavne stranke - HDZ i SDP, već 25 godina govori u predizbornim kampanjama, a kada se dobiju izbori, od reformi ne bude ništa. Zbog socijalnog mira ili očuvanja vlasti one se nisu provodile. Glavna promjena koju je Most donio jest što je natjerao te stranke da i nakon izbora počinju razmišljati i pregovarati o tim temama. Jedino se s naše, radničke, sindikalne, strane postavlja pitanje gdje su u tim reformama radnici, ključno novo zapošljavanje, industrijalizacija i povećanje životnog standarda građana. U svim tim razgovorima koje pratimo u medijima, što je jedini način da doznamo o čemu se govori, nigdje se ne vidi kako će se puniti državna blagajna. Samo se govori o uštedama. A puniti blagajnu možete ne samo povećanjem potrošnje nego i pokretanjem proizvodnje, reindustrijalizacijom i povećanjem izvoza - zaključuje Novosel.

Indikativnim ocjenjuje što je njegov SSSH prije izbora izradio predizbornu platformu, gdje su detektirali i definirali zahtjeve radnika, kada su HDZ i SDP, kao i druge stranke, to prihvatili i u pisanom obliku. “Između ostaloga, HDZ je potvrdio da će se zauzimati i za smanjivanje broja atipičnih oblika zapošljavanja (rad na određeno, agencijski rad itd.). Da bi sada u pregovorima s Mostom HDZ prije svih ponovno bio spreman uvesti institut povremenih i privremenih poslova, na temelju njemačkog iskustva, koje je ondje dovelo do velikih socijalnih razlika među radnicima. To čini negativnu sliku za građane, koji su ipak očekivali da će neki 'treći put', ako se pojavi, biti bolji”, rekao nam je Novosel.

Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, podsjeća kako su oni kroz 16 pitanja političkim strankama uoči izbora na neki način već dali i odgovor što je u Hrvatskoj nužno provesti. “Pregovarački proces, nažalost, ne ide najbolje. Vidimo da konsenzusom svi prihvaćaju reforme, samo je pitanje hoće li se moći provesti, jer dogovora između njih nema. Ključ je tu postići neko rješenje, a ti reformski programi nekako koincidiraju s onim što smo mi predlagali kao nužno. Spominje se porezna reforma, reforma lokalne i regionalne samouprave, reforma pravosuđa, rasterećenje gospodarstva, smanjenje parafiskalnih nameta i mnoge druge reforme koje podržavamo”, kaže Jakelić, dodajući kako bi novi izbori bili svim poreznim obveznicima nepotreban trošak, što je, kaže, jedan od najgorih scenarija.

- No još je gori ako bi se sve zajedno razvuklo i prešlo u ustavnu krizu. Onda bismo imali još veći problem, disfunkcionalnu vladu u tehničkom modu, a te se reforme ne bi mogle provesti. Najsretnije je rješenje da se postigne bilo kakav dogovor u što kraćem roku - kaže Jakelić.