Kroketi koji sadrže samo polovinu količine mesa od navedene na deklaraciji, sulfiti koji poboljšavaju izgled mljevenog mesa i piletina umjesto teletine u kebabu samo su neki od primjera na koji način proizvođači, ugostitelji i trgovci i dalje varaju europske potrošače, a koji su izneseni u nedavno objavljenom izvješću BEUC-a, krovne europske udruge za zaštitu potrošača.

Kupci nemaju izbora nego se pouzdati u sadržaj deklaracija kako bi lakše donijeli odluku o tome što kupuju, odnosno što konzumiraju. Međutim, tvrdi BEUC, deklaracije im često ne daju točnu informaciju.

- Potrošači bi trebali imati povjerenja u deklaracije na hrani koju kupuju. Ako smo ozbiljni u namjeri vraćanja povjerenja potrošača u meso koje kupuju, zemlje članice EU-a morale bi pojačati kontrole kako bi bile sigurne da su deklaracije istinite. Potrošači koji kupuju pečenu svinjetinu ili kobasice morali bi znati koliko u njima uistinu ima mesa. Nitko ne želi kupovati vodu za cijenu mesa – izjavila je u povodu objave izvješća Monique Goyens, direktorica BEUC-a.

Istraživanje o mesu i mesnim prerađevinama provedeno je, u suradnji s nacionalnim potrošačkim udrugama, u nekoliko europskih zemalja, Velikoj Britaniji, Češkoj, Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj, Portugalu... i svuda su otkrivene nepravilnosti, tj. lažno deklariranje. Poseban su problem aditivi u mesu. Primjerice, DECO, potrošačka udruga iz Portugala, testirala je svježe mljevenu govedinu u 26 mesnica i supermarketa u tri regije. Od 26 uzetih uzoraka njih čak 23 sadržavali su sulfite, konzervans koji je zabranjeno upotrebljavati u svježem mesu, a koji može izazvati ozbiljne alergijske reakcije.

U Velikoj Britaniji 2013. je izbio skandal kada je u goveđim mesnim proizvodima, primjerice lazanjama, otkriveno konjsko meso. Očito se iz tog europskog skandala nije puno naučilo jer je u travnju 2014., samo godinu dana nakon tog slučaja, istraživanje britanske potrošačke udruge WHICH! pokazalo kako je u 40 % jela od janjećeg mesa kupljenog "za van" iz 60 restorana u Londonu i Birminghamu bilo kontaminirano drugim mesom, a u pojedinima uopće nije bilo janjetine. U Španjolskoj je od 25 analiziranih telećih kebaba njih 20 sadržavalo piletinu, a u šest slučajeva pileće meso zauzimalo je 60 % proizvoda. U Belgiji je otkriveno da neki gotovi proizvodi, poput svinjskih medaljona, sadrže više od pet posto vode u sebi, no ona nije navedena kao sastojak tog proizvoda.

U Hrvatskoj službene kontrole standarda kvalitete i označivanja hrane provodi poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede.

- Sva odgovornost vezana uz kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane je na subjektima u poslovanju s hranom koji hranu proizvode i stavljaju na tržište, kažu u Ministarstvu.

U 2015. provedene su i kontrole označavanja hrane pa je poljoprivredna inspekcija uzorkovala proizvode od mesa - govedine, svinjetine, piletine, gdje 10 % uzoraka nije odgovaralo označenom navodu na proizvodu. Kod maslinova ulja 30 % nije udovoljavalo označenoj kvaliteti, tj. kategoriji ulja, a kod provjere meda 11 % uzoraka nije udovoljavalo propisanim parametrima kvalitete ili se radilo o drugoj vrsti meda od naznačenog. Pri provjeri proizvoda ribarstva kod 14 % uzoraka radilo se o drugoj vrsti ribe od naznačene, a kod ovčjih i kozjih sireva još nisu završene laboratorijske analize na svim uzorcima.

- Od do sada analiziranih, 16 % su bili sirevi koji nisu bili isključivo od kozjeg ili ovčjeg mlijeka kako je bilo označeno nego mješavina s kravljim mlijekom ili koji nisu zadovoljili propisane parametre kvalitete - ističu u Ministarstva.

Kod tjestenine s jajima laboratorijskom analizom utvrđivalo se ima li onu količinu jaja kako je navedeno na proizvodu, no 40 % uzoraka nije udovoljilo. Nesukladne serije uzorkovanih proizvoda povučene su s tržišta ili je naređeno njihovo ispravno označivanje te su protiv odgovornih subjekata u poslovanju s hranom poduzete mjere.

Naši potrošači donedavno nisu odviše pratili deklaracije, no ta se praksa, ocjenjuju u Savjetovalištu za potrošače Osijek, mijenja, pogotovo nakon ulaska u EU. Upozoravaju da potrošač, osim deklaracije, nema drugi izvor informiranja o proizvodu, sastavu i rokovima te da bi ona zato trebala biti maksimalno vjerodostojna te opravdavati povjerenje potrošača.

- I samim Zakonom o zaštiti potrošača propisano je da na proizvodima ili uz proizvode koji se na području Hrvatske nude potrošačima mora, kao jedan od minimalnih uvjeta, biti naveden i sastav proizvoda. Njime se propisuje i zabrana zavaravajuće poslovne prakse - davanje netočnih informacija koje će zavarati prosječnog potrošača i navesti ga da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Uostalom, i sama uredba Europskog parlamenta i Vijeća o informiranju potrošača o hrani propisuje obvezu prakse poštenog informiranja potrošača o hrani, na način da informacija mora biti točna, jasna i potrošaču lako razumljiva - ističe pravna savjetnica u osječkom Savjetovalištu Dunja Mak.

Primjerice, Pravilnik o mesnim proizvodima koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede dozvoljava u hrani upotrebu aditiva iz tehnoloških razloga, ali to bi trebali biti aditivi koji su, sukladno posebnim propisima, dozvoljeni te jasno i transparentno navedeni na deklaraciji proizvoda. Dunja Mak upozorava da je upravo izostanak takvih informacija zavaravajuća poslovna praksa na koju bi nadležna tijela trebala sustavno reagirati i zaštititi potrošače, u ovom, ali i u svim drugim sličnim slučajevima nepoštene poslovne prakse, kao i prethodne kontrole kvalitete prehrambenih proizvoda. Struka pohvaljuje napore BEUC-a na podizanju razine zaštite europskih potrošača, a u Ministarstvu poljoprivrede planiraju edukacije potrošača za bolje razumijevanje informacija na hrani.