I dok su prijašnjih godina poslodavci izbjegavali zaposliti mlade, netom završene studente i srednjoškolce zbog pomanjkanja radnog iskustva i prakse, danas je situacija gotovo suprotna.

Mlade nezaposlene osobe prema prvom zaposlenju pokazuju određenu vrstu nemotiviranosti i nespremnosti na učenje. Primjer toga je što je za ovogodišnju studentsku stručnu praksu bilo osigurano 98 radnim mjesta, a prijavilo se njih - 66!

Ekonomski fakultet i Hrvatska udruga poslodavaca u nastojanjima da teorijska znanja potkrijepe konkretnim iskustvima poslovne prakse, u proljeće prošle godine godine započeli su pilot-projekt studentskih stručnih praksi. Riječ je o projektu osmišljenom za studente završne godine diplomskog studija, svih smjerova, kako bi imali priliku ostvariti pravo na odrađivanje studentske prakse u nekoj od članica HUP-a, prije samog „izlaska na tržište rada“.

A “Drugi susret znanosti i gospodarstva”, kojim je zaključena ovogodišnja suradnja, održan je jučer na Ekonomskom fakultetu. U prvom planu bio je panel “Izazovi tržišta rada Slavonije i Baranje i perspektive „novih“ generacija studenata“ na kojemu su sudjelovali svi - predstavnici znanosti, gospodarstva i studenti. Nastojali su se izdvojiti ključni problemi tržišta rada Slavonije i Baranje i upozoriti na problematiku prisutnog jaza između očekivanja mladih generacija studenata i potreba poslodavaca.

- Brzina zapošljavanja kod mladih je puno veća nego kod starijih osoba - kaže Beba Madunović iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali HUP-ov Ivan Sarić, ne otkrivajući o kojem je poslodavcu riječ, osim da je riječ o uspješnoj tvrtki, kaže kako imaju otvorene natječaje i traže ekonomiste bez prakse, ali kako se javilo tek pet kandidata. Studenti očito i dalje čekaju da njih netko prvi povuče za ruku.

- Mladima ne treba biti ispod časti ići raditi u Đakovu ili Belišću - upozorava Vedrana Hitner iz Carte, a Nataša Drvenkar s Ekonomskog fakulteta uvažava primjedbe koje su im dostavili studenti, jedna od njih je - prekratka praksa.